Žito spašava proizvođače crne slavonske svinje

crna-slavonska-svinja-midiNova mesna industrija osječke tvrtke tvrtke Žito spremna je otkupiti kompletnu godišnju proizvodnju svih uzgajivača crne slavonske svinje fajferice.

I tako svake sljedeće godine, bez obzira na to koliko ta proizvodnja bude rasla. To je, između ostaloga, najvažniji zaključak sa susreta predstavnika uzgajivača udruženih u udrugu “Fajferica” i poslovodstva Žita.

Kompanija kreće s proizvodnjom tri linije pršuta (classic, premium i eko) ukupno oko 150.000 komada godišnje, zatim 3000 tona salama mediteranskog tipa i 2200 tona trajnih mesnih proizvoda tipa pancete, rolane pancete, pečenice, buđole i slično. Da bi ostvarili planove, potrebno je postojeću proizvodnju svinja u Slavoniji povećati za 100.000 komada godišnje.

Udjel svinja crne slavonske pasmine u ukupnoj proizvodnji ovisit će isključivo o ambicijama pojedinih proizvođača, odnosno o aktivnostima udruge koja prema mesnoj industriji uspostavlja jedinstveni dobavljački kanal.

PREMIUM PROIZVODI
Također, meso fajferica bit će korišteno u linijama premium proizvoda temeljenih na sljedivosti, a dugoročni je cilj svakoga uzgajivača uključiti u standarde ekološki certificiranih proizvođača. U konačnici, regija će biti bogatija za cijele segmente novih vrhunskih proizvoda.

Uzgajivači fajferica danas su u prilici ozbiljno planirati ubrzani razvoj svojih gospodarstava i naprosto organizirati veći posao. Zahvaljujući razvoju nove mesne industrije cijela Slavonija u kratkom vremenu može doživjeti temeljitu pozitivnu promjenu. A prve konkretne dogovore između Žita i uzgajivača fajferica moguće je doživjeti i kao početak novog brendiranja najplodnijeg dijela Hrvatske u prostor novih šansi i dobre hrane.

“Jamčimo kontinuitet otkupa tijekom cijele godine i namjera nam je stvoriti uvjete u kojima će obitelji uzgajivača fajferica osjetiti sigurnost tog jamstva najbolje tržišne cijene”, rekao je Marko Pipunić, vlasnik Žita.

Predsjednik udruge “Fajferica”, Dominik Knežević, objasnio je da proizvođači okupljeni u udruzi do kraja godine mogu isporučiti oko 300 crnih slavonskih svinja s obzirom na druge dogovorene obveze. Prvih 70 komada, rekao je, za isporuku će biti spremno krajem lipnja i u Žito će stići iz Braniteljske zadruge Branitelj Eko Zlatko Kajmić iz Levanjske Varoši.

“Žito je doista velik i važan subjekt kojemu možemo vjerovati”, kaže Knežević nakon obilaska nove, velikim dijelom robotizirane tvornice pršuta.

“Uzgajivači imaju kapacitete, ali su još u nedoumici jer ne shvaćaju da je riječ o stvarnom poslu. Kooperantski odnos nikada nije idealan, a mnogi imaju negativna iskustva, pa postoji određena averzija. Zato mi već pola godine uvjeravamo članove da obrate pozornost na ovaj model. Neki se bave i preradom mesa, a to je veliki izdatak, pa bi i njima dobro došla sredstva i posao bio osiguran na ovaj način. Imali bi osiguran plasman, odnosno otkup cijele godine, a ne tek prihod jednom godišnje i to tek kada je osušen njihov finalni proizvod”, kaže Knežević te objašnjava kako je važno što uzgajivači na raspolaganju imaju svoje sirovine, svoju hranu i druge resurse, pa bi bili plaćeni za cjelokupni proces uzgoja svinja, a ne tek po izvršenoj usluzi.

“Cilj je naše udruge trenutni status uzgajivačke organizacije za crnu slavonsku svinju, za što smo dobili rješenje Ministarstva poljoprivrede, unaprijediti u proizvođačku organizaciju, što je i preporuka EU-a. Tada bi kooperant radio s nama kao organizacijom, a ne s pojedincima kao sada. Tim bismo statusom mogli dobiti potporu iz državnog proračuna i sredstva iz fondova Europske unije, i to oko 100.000 eura poticajnih sredstava svake godine. Stoga nam je cilj uvjeriti male proizvođače da mogu proizvoditi na ovaj način te s ulaganjima od nekoliko sati dnevno osigurati doista dobra primanja”,tumači predsjednik udruge.

DODANA VRIJEDNOST
Pipunić ističe kako će nova industrija tijekom sljedeće dvije godine povećati potražnju za sirovinom jer će proizvodnja pršuta porasti na 225.000 komada godišnje, s tendencijom nastavka rasta. Smatra i da će proizvodni kapacitet cijele Slavonije, svih regionalnih proizvođača, u sljedećem razdoblju dostići dva milijuna pršuta godišnje. A za takav razvoj situacije ovoga trenutka na tržištu nedostaje oko 700.000 svinja, primarno bijelih, ali i crnih, kaže Knežević.

Igor Kovačević, dopredsjednik udruge “Fajferica”, priča kako su nedavno bili u Italiji, u posjetu sličnim uzgajivačima koji proizvode na način i u dogovoru s velikim kupcima, kao što se i njima sad otvara mogućnost.

“U poslovnom odnosu sa Žitom dobili bismo dodanu vrijednost na svoju proizvodnju i tako povećali svoj profit. No, naši su ljudi dosta nepovjerljivi. Dok ne budu vidjeli nekoliko proizvođača koji će uspjeti proizvesti i plasirati svoje proizvode na ovaj način, neće se i sami upustiti u takvu proizvodnju”, kaže Kovačević.

Iz udruge “Fajferica” stigao je i prijedlog da se na lokaciji farme Orlovnjak obilježi mjesto na kojemu je prije 150 godina grof Dragutin Pfeifer radio selekciju prvih svinja fajferica koje su se od tadašnjih pasmina razlikovale po ranozrelosti, plodnosti i boljoj mesnatosti. I tako do danas. Inače, kipar Robert Frangeš Mihanović je za skulpturu crne slavonske svinje izložene 1900. na Svjetskoj izložbi u Parizu dobio zlatnu medalju. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *