Ambalaža i dizajn – FEST.A CROPAK: Glavni akter u očuvanju hrane

Svi-dobitnici-1Ambalaža je postala najvažniji čimbenik u očuvanju trajnosti hrane pa je razvoj inovativnih oblika pakiranja pravo bojno polje za smanjenje bacanja hrane koje je poprimilo zabrinjavajuće razmjere, dok istodobno jedan od sedam stanovnika svijeta gladuje

Ovogodišnji festival ambalaže FEST.A CROPAK, 17. po redu, održan je 12. i 13. svibnja u hotelu Sheraton u Zagrebu. Kao jedini stručni skup za predstavnike ambalažne industrije u Hrvatskoj i regiji, FEST.A CROPAK već tradicionalno na jednom mjestu okuplja sve subjekte koji sudjeluju u stvaranju ambalaže, od osnovne ideje do zbrinjavanja otpadne ambalaže.

Festival je obuhvatio nekoliko događanja: međunarodno savjetovanje “Ambalaža i proizvod – dodana vrijednost”, dodjelu nagrada CROPAK i REGPAK za najbolju ambalažu na hrvatskom i regionalnom tržištu, tradicionalnu izložbu svih nominiranih za ovogodišnje nagrade te Panel diskusiju na temu “Tumačenje i provedba propisa vezanih uz materijale i predmete koji dolaze u kontakt s hranom”.

bullet-fest.a cropakOkosnica festivala ove godine bila je vezana uz Save food inicijativu, zajedničkog projekta FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), UN-ovog programa za okoliš (UNEP) i Messe Düsseldorfa, čiji je cilj poticanje dijaloga među predstavnicima industrije, političke sfere i civilnog društva na temu prevencije gubitka hrane.

Organizatori FEST.A CROPAK-a 2016 su tvrtka Tectus d.o.o., Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus – IatT i stručni časopis Ambalaža/REGprint iz Zagreba.

Generalni pokrovitelj i ove je godine bila Svjetska organizacija za ambalažu (WPO), čiji je IatT punopravni član, a pokrovitelji su Europski konzorcij instituta za ambalažu (EPIC), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatska gospodarska komora.

DODANA VRIJEDNOST
Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus-IatT, kao nositelj mandata Svjetske organizacije za ambalažu za Hrvatsku i regiju, aktivno se uključio u Save food inicijativu u kojoj sudjeluje više od 100 globalnih tvrtki iz cijelog prehrambenog lanca, od proizvodnje, prodaje do logistike.

Teme vezane uz ovu inicijativu bile su obuhvaćene nizom predavanja na ovogodišnjem festivalu ambalaže. Prvi dan konferencije bio je posvećen temama vezanim uz ključnu ulogu ambalaže u Save food inicijativi te uz iskustva domaćih i svjetskih tvrtki u provođenju ove inicijative.

Glavni predavači o svjetskim trendovima bili su Johannes Bergmair, potpredsjednik Svjetske organizacije za ambalažu (WPO), i Stefan Glimm, glavni izvršni direktor Flexibile Packaging Europe (FPE).

IMG_6446Oni su zajednički upozorili na zabrinjavajući podatak kako se baca čak trećina proizvedene hrane i da usprkos velikim zalihama u svijetu gladuje jedan od sedam stanovnika. Utjecaj na okoliš u proizvodnji kroz emitiranje ugljičnog dioksida, zagađenje vode, zemljišta i bioraznolikosti također ne treba zanemariti.

Tendencija bacanja i gubljenja hrane nalazi se na početku samog proizvodnog lanca i početne faze rukovanja kako bi dalje kroz lanac distribucije i maloprodaje sve više rasla. Do toga dolazi zbog grubog rukovanja tijekom pakiranja i punjenja transportnih vozila te većih doza pakiranja proizvoda koje tjeraju potrošače da kupuju više nego što im je potrebno.

Fokus u zakonskim odredbama Europske unije o ambalaži trenutno je isključivo na recikliranju, dok bi se pozornost, ističu spomenuti stručnjaci, trebala skrenuti na prevenciju otpada i učinkovitosti resursa hrane putem inovacija u ambalaži. Ponovljene studije Instituta za energiju (IFEU) iz njemačkog Heidelberga pokazuju kako bi pomak prema 100% fleksibilnoj ambalaži, čak bez recikliranja, vodio do značajnih prednosti spram 100% reciklirane nefleksibilne ambalaže.

Inteligentno pakiranje s adekvatnim materijalima i prikladnim spremnicima, mogućnost ponovnog otvaranja i zatvaranja proizvoda tzv. “reclosable packaging” i ostala tehnička rješenja ključna su za produžetak roka trajnosti hrane te sprečavanje gladi u svijetu. Ostale strategije za suočavanje s ovim problemom i napori za njegovo rješavanje uključuju stvaranje i podizanje svijesti, uspostavljanje kreativne mreže, razvijanje temeljne pripravnosti te podupiranje konkretnih investicija, programa i projekata.

SAVE FOOD U HRVATSKOJ
Uz svjetska iskustva, brojni domaći i regionalni predavači predstavili su svoja rješenja u pogledu dodane vrijednosti koju ambalaža treba imati, inovacije u segmentu sigurnosti i kvaliteti hrane te očuvanju okoliša.

Dragan Stefanov iz tvrtke Henkel Srbija istaknuo je kako njihov trajni angažman u održivosti vide u višestrukom smanjenju udjela komponenti u ljepilima koji dovode do štetne emisije. “Niža temperatura omogućuje uštedu energije, bolju termalnu stabilnost i dulju uporabnost, a sve zajedno stvara spoj ekonomske i ekološke održivosti”, rekao je Stefanov.

Henkel se pridružio službenim pobornicima Globalne inicijative za sigurnost hrane, a cilj im je doprinositi uspostavljanju mjerila kvalitete i sigurnosnih standarda na globalnoj razini.

O Europskim standardima sigurnosti hrane i zaštite potrošača te njihove primjenjivosti u Hrvatskoj govorila je Andrea Gross Bošković, direktorica Hrvatske agencije za hranu (HAH), istaknuvši kako se u području sigurnosti hrane politika Europske unije sastoji od znanstvenih savjeta utemeljenima na procjeni rizika koji služe kao podloga za upravljanje rizikom u svrhu donošenja odluka i propisa te poduzimanju mjera. Za procjenu rizika na nacionalnoj razini zadužena je Hrvatska agencija za hranu koja djeluje na zahtjev nadležnog tijela, trećih strana (industrija) ili na vlastitu inicijativu.

IMG_6396“Osim procjene rizika, važno je konstruirati funkcionalnu ambalažu, provesti istraživanja i uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU kako bi se postigao maksimalan učinak i stvorila optimizacija između funkcionalnosti i ekonomičnosti”, naglasila je Gross Bošković.

Da su zahtjevi prema proizvođačima svakim danom sve veći istaknuo je Marko Čani, tehnolog i voditelj tima za sigurnost proizvoda u tvrtki Muraplast, koja je vodeći i najmodernije opremljeni proizvođač polietilenskih filmova u Hrvatskoj i okolnim zemljama. U svom asortimanu tvrtka nudi i vreće, vrećice, fleksibilnu ambalažu te papirnate vrećice.

Čani je u svom izlaganju kazao kako se svakodnevno pazi da materijali i predmeti koji dolaze u kontakt s hranom budu dovoljno inertni da se isključi opasnost prijenosa tvari na hranu u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi ili prouzročiti promjene u svojstvima i sastavu hrane. Kako bi se izbjegla rizična migracija provode se migracijski testovi prema propisanim standardnim procedurama u cilju utvrđivanja količine tvari koja bi eventualno mogla migrirati iz ambalaže u namirnicu.

Još jedno veliko ime u ovom segmentu gospodarstva je samoborski Lim kao proizvođač metalne ambalaže. Ivana Simić, voditeljica kontrole kvalitete, govorila je o prednostima metalne ambalaže te mogućnostima njene primjene u sklopu Save food inicijative.

“Dugo vremena je percepcija kupaca bila da je hrana pakirana u metalnu ambalažu manje kvalitete, ali se metalna ambalaža vraća na velika vrata s novim karakteristikama. Naime, metalna ambalaža čuva svježinu i kvalitetu hrane s naglaskom na zdravstvenu ispravnost, upotrebljavaju se nove vrste unutarnjih zaštitnih lakova, čvrsto pakiranje omogućuje izdrživost promjene temperature, a odlikuje je i mogućnost reciklaže, što sve čini metalnu ambalažu izuzetno primamljivom”, pojasnila je Simić.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA
U predstavljanju Save food rješenja hrvatskih proizvođača istaknula se Podravka sa serijom Čokolino dehidrirane hrane i Delikates pašteta. “Apliciran zipp zatvarač na velikom pakiranju proizvoda Čokolino omogućava lagano otvaranje i zatvaranje nakon svakog korištenja, a višeslojna ambalaža s aluminijem kao barijernim materijalom pruža adekvatnu zaštitu proizvoda i osigurava dugi rok valjanosti.

Delikates paštete dolaze u ekonomičnom pakiranju s dvostrukim poklopcem za produljenu trajnost nakon otvaranja, a sama limenka omogućuje dugi rok trajnosti proizvoda”, kazao je Mario Relja, tehnolog u službi razvoja ambalaže Podravke. PIK naresci trenutno imaju najširu ponudu na tržištu, a svojom ambalažom prilagođeni su brzom tempu života štedeći vrijeme na prodajnom mjestu, ali i kod kuće. Moguće ih je i naknadno zatvoriti pa se tako čuva svježina proizvoda.

“PIK svojim porcioniranim pakiranjima rješava problem nesrazmjera između količine hrane u pakiranju i stvarne potrebe potrošača. Ove godine PIK je dobitnik nagrade u novoj kategoriji “Save food – dodana vrijednost” te će njihova serija pakiranja biti prikazana na svjetskom sajmu Interpack 2017. u Düsseldorfu. Vrhunska tehnologija narezivanja proizvoda PIK-u je omogućila postavljanje novih trendova i zauzimanje pozicije tržišnog lidera u kategoriji narezaka, što dodatno potvrđuje ovo priznanje”, istaknuo je Ivan Magerle, zamjenik direktorice sektora razvoja u PIK Vrbovcu.

PIK i Podravka potvrđuju činjenicu da se hrvatski proizvođači trude ići ukorak sa svjetskim trendovima moderne tehnologije pakiranja.

BACANJE HRANE
Zanimljive rezultate istraživanja o razumijevanju informacija na ambalaži prehrambenih proizvoda i stav potrošača o bacanju hrane iznijela je Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede. Cilj istraživanja je bio ispitati koliko potrošači čitaju i razumiju deklaracije, koje ih informacije najviše zanimaju te koliko su voljni educirati se i na koji način.

Što se tiče povjerenja potrošača u izvore informacija kada je u pitanju sigurnost hrane, rezultati su pokazali da je ono u 2014. godini bilo u porastu za 21,8% u odnosu na istraživanje provedeno 2011. godine. Istraživanje je otkrilo da većina potrošača nikada ne čita ili rijetko čita informacije o hrani, a najčešće potraže informacije o roku trajanja, zatim informacije o zemlji podrijetla te popis sastojaka.

IMG_0324Što se tiče razumijevanja, samo se jedna četvrtina ispitanika izjasnila da razumije informacije u nutritivnim deklaracijama na hrani. Stav potrošača o bacanju hrane govori kako više od polovice ispitanika nikada ili gotovo nikada ne baca hranu, dok kao glavne razloge za bacanje hrane navode loše planiranje, bilo da je riječ o pripremi veće količine hrane nego što je potrebno ili neplaniranja obroka unaprijed.

“Gotovo dvije trećine ispitanika je voljno ili je već učinilo određene korake u cilju smanjenja bacanja hrane u vlastitom kućanstvu, a da bi se ta brojka povećala potrebno je podizati svijest i edukaciju potrošača”, istaknula je Kolarić Kravar dodajući pritom kako je potrebno provesti reviziju postojećeg zakonodavstva kako bi se identificirale moguće pravne prepreke koje rezultiraju gubitkom i bacanjem hrane.

PAMETNA AMBALAŽA
Drugog dana konferencije naglasak je bio na polimernim nanokompozitnim materijalima, otpadnoj ambalaži, ali i o novostima u legislativi. Nanoambalaža sadrži nanokompozite u plastičnim filmovima za produljenje svježine hrane te kao “pametna” ambalaža može otkriti kvarenje hrane i razvoj patogenih bakterija. Integracija nanotehnologije u ambalažu donosi poboljšane uvjete skladištenja, antibakterijsku zaštitu, bolju raspoloživost nutrijenata te poboljšanu teksturu i okus.

dobitnici fest.acropakOna zahtjeva integriran, discipliniran pristup uz sudjelovanje društvenih i humanističkih znanosti kako bi se odgovorno pristupilo mogućim rizicima. Glavni rizik povezan je s migracijom nanočestica u hrani koja potencijalno može dovesti do štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a maksimalne količine definirala je EFSA (Europska agencija za hranu) i FDA (Agencija za hranu SAD-a).

EFSA je u svojim preporukama donijela procjenu o mogućim rizicima nanotehnologije, ali se pritom jasno naglašava kako se to područje tek treba temeljito istražiti. FEST.A CROPAK je završio panel raspravom na temu “Tumačenja i provedbe propisa vezanih uz materijale i predmete koji dolaze u kontakt s hranom”.

U okviru diskusije nastojalo se identificirati najčešća pitanja i teškoće koje proizlaze iz tumačenja zakonskih propisa, a s kojima se u praksi susreću korisnici i proizvođači ambalaže.

U sklopu festivala trinaestu godinu zaredom dodijeljene su i nagrade CROPAK za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu. U ukupno 58 nominacija bilo je uključeno više od 120 proizvoda koje je ocijenio stručni ocjenjivački sud stručnjaka, a ove je godine prvi put dodijeljena i nagrada Save food (dodana vrijednost) najboljim domaćim i regionalnim rješenjima.

Uvođenjem te nagrade organizatori su potvrdili angažman u podržavanju Save food inicijative koju im je povjerila Svjetska organizacija za ambalažu izražavajući kako im je cilj u cijelosti ispuniti zacrtane ciljeve u podizanju svijesti o temi gubitka hrane i tako nastalog otpada kao jednim od najvažnijih pitanja u budućnosti.

kristina vorberger - potpis

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *