HGK: Položaj Hrvatske u 2015. pogoršan u odnosu na prosjek EU

Premda je u 2015. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo, taj je rast bio manji u odnosu na prosječan u Europskoj uniji, pa je hrvatska pozicija pogoršana u odnosu na prosjek u Uniji, poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

gospodarstvo-ekonomija-dobar-polozaj-midiProšloga tjedna Eurostat je objavio podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, korigirane paritetom kupovne moći valuta, a ti su podaci potvrdili pad Hrvatske u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU, navodi se u analizi HGK, objavljenoj u ponedjeljak. Lani je hrvatski BDP porastao za 1,6 posto, dok je rast gospodarstva EU iznosio 2 posto.

“Tako je razlika u stopi rasta, s obzirom na to da se pariteti kupovne moći valuta, niti broj stanovnika kratkoročno bitnije ne mijenjaju, i dalje utjecala na pogoršanje pozicije u odnosu na prosjek EU”, navode analitičari HGK.

Hrvatska je tako lani pala na 58 posto prosjeka u EU, s 59 posto prosjeka u 2014. godini. Gledajući dugoročnije, nakon šest godina recesije, Hrvatska je pala sa 63 posto prosjeka u EU u pretkriznoj 2008. godini na lanjskih 58 posto.

Analitičari HGK poručuju da takav pad ipak nije bio prenaglašen u usporedbi s pojedinim članicama EU, s obzirom na to da je položaj Cipra istodobno pogoršan za čak 24 postotna boda, Grčke za 23 postotna boda, a Finske za 12 postotnih bodova.

Unatoč znatno manjem padu od pojedinih starih članica, Hrvatska prema tom pokazatelju zauzima tek 26. mjesto među svim članicama, odnosno manje razvijene u odnosu na prosjek su samo Rumunjska i Bugarska.

“Ako hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od 1,5 posto te ukoliko bi Rumunjska ove godine ostvarila očekivani rast od oko 4 posto, već ove godine Hrvatska može postati druga najnerazvijenija članica EU“, upozoravaju analitičari HGK.

Navode i da trendovi u posljednjih desetak godina otkrivaju znatno zaostajanje Hrvatske za drugim bivšim tranzicijskim zemljama. Naime, bivše tranzicijske zemlje su zbog niže baze i dijelom dobrih razvojnih politika prednjačile rastom među članicama EU.

Od 2005. do 2015. godine prosječna stopa rasta BDP-a starih članica iznosila je 1,1 posto, dok je prosječni rast bivših tranzicijskih zemalja, uključujući Hrvatsku, iznosio 2,5 posto, ističu analitičari HGK.

Dinamičniji rast doveo je do rasta udjela većine bivših tranzicijskih zemalja u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU.

“Najviše su napredovale Rumunjska, Litva i Poljska, za čak 23, 21 i 19 postotnih bodova, a Hrvatska je u 2015. bila u potpuno istom odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU kao i deset godina prije”, poručuju iz HGK.

Ističu i da je jedina bivša tranzicijska zemlje lošija od Hrvatske bila Slovenije, koja je nazadovala za tri postotna boda, ali je ta zemlja imala najbolju početnu poziciju te još 2005. bila na 86 posto prosjeka EU.

“Zbog takvog razvoja događaja Hrvatska je sa šestog mjesta prema promatranom pokazatelju među jedanaest bivših tranzicijskih zemalja u 2005. godini pala na deveto u prošloj godini”, stoji u analizi Komore.

Prošloga tjedna objavljeno izvješće Eurostata pokazuje da je lani BDP-a po stanovniku, mjereno paritetom kupovne moći, bio najviši u Luksemburgu.

U skupini zemalja s najvišom razinom tog pokazatelja našle su se i Irska, čiji je BDP po stanovniku bio 45 posto iznad europskog prosjeka, te Nizozemska, Austrija i Njemačka, s BDP-om po stanovniku za 29 posto, odnosno 27 i 25 posto iznad prosjeka.

Najniži je bio u Bugarskoj i Rumunjskoj, za 54, odnosno 43 posto ispod prosjeka Unije. (SEEbiz.eu/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *