Hrvatski eko proizvodi čine 4,5 posto poljoprivredne proizvodnje

U Hrvatskoj je prošle godine bio aktivan 3061 ekološki poljoprivredni proizvođač, a broj ekoloških poljoprivrednih prerađivača bio je 320.

eko-proizvodi-ekoloska-poljopriverda-midiPrema podacima Državnog zavoda za statistiku, korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi iznosi 75.833 hektara, od toga je kategorija oranica i vrtova zastupljena sa 45,2 %, trajni travnjaci sa 44,3 % te trajni nasadi sa 10,5 %. Ostvareni prirod žitarica za proizvodnju zrna (uključujući sjeme) u 2015. godini iznosio je 31.066 tona.

Prirod korjenastih usjeva iznosio je 4562 tona, industrijskog bilja 13.055 tona, zelene krme s oranica i vrtova 52.467 tona te svježeg povrća i jagoda 1404 tone.

Broj ekološki uzgojenih goveda u 2015. iznosi 7002, svinja 1114, ovaca 23.774 te koza 2163 – ističu u DZS-u.

No i dalje zabrinjava podatak da je u Hrvatskoj samo 4,5 posto ekološke proizvodnje, a u Švicarskoj ekološki proizvodi čine desetak posto ukupne poljoprivredne proizvodnje.

Ekološka proizvodnja obuhvaća primjenu agrotehničkih, mehaničkih, fizikalnih, bioloških i biotehničkih mjera na obradivim površinama i korištenje neobradivih površina na način kojim se trajno održava plodnost tla, kakvoća voda, otpornost bilja na štetočine, biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost u poljoprivrednim i šumskim ekološkim sustavima u skladu s lokalnim pedoklimatskim uvjetima.

Ekološka biljna proizvodnja primjenjuje postupke pripreme i obrade tla koji omogućuju održavanje ili povećanje organske tvari tla, osiguravaju stabilnost i bioraznolikost tla te sprječavaju zbijenost i eroziju tla. Pri tome se plodnost i biološka aktivnost tla održava uzgojem leguminoza i zelenom gnojidbom te primjenom stajskog gnojiva ili organskog materijala (kompostiranog) iz ekološke proizvodnje.

Europska poljoprivreda će do 2020. godine na raspolaganju imati 400 milijardi eura različitih poticaja. Dodatne potpore isplaćivat će se poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom, koja je sve prisutnija zbog svoje svrhe: zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite prirode i okoliša te zaštite potrošača, te je to dodatni poticaj za takav način proizvodnje hrane.

Zbog svega navedenog posve je jasno da Hrvatska, a posebice Slavonija i Baranja, gdje su zemlja, voda i zrak još uvijek nezagađeni, ima velik potencijal u ekološkoj proizvodnji, a time i priliku za zaradu. Jasno, ako prije toga okoliš ne kontaminiramo genetski izmijenjenim kulturama. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *