Maras: Trgovci dampingom uništavaju mljekare

Rašeljka-Maras-Cromilk-midiBliži se treća godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda nikad nije bila manja, uvoz i dalje cvjeta, a, kako mnogi tvrde, domaće tržište gotovo da više i ne funkcionira. Što o svemu tome misli Rašeljka Maras, predsjednica udruženja prerađivača mlijeka CroMilk.

“Od ulaska Hrvatske u EU ne možemo reći da se dogodilo puno dobroga za domaći mljekarski sektor. Najveći je problem u svakom slučaju uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca po dampinškim cijenama. U Europskoj uniji je zbog ukidanja kvota 2015. godine, proizvodnja na farmama porasla za dva posto u odnosu na 2014. godinu, što je ukupno oko tri milijarde litara novog mlijeka koje je trebalo naći svoje tržište nakon ruskog embarga. To mlijeko na kraju završava na tržištu koje je najmanje zaštićeno, a takvo je i naše tržište. Tako danas na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj imamo gotovo polovinu proizvoda iz uvoza, dok je prije pet godina ta brojka iznosila oko dvadeset posto. U tom je smjeru nužna hitna zaštita domaće mljekarske proizvodnje i donošenje mjera koje će proizvode proizvedene u Hrvatskoj dovesti u ravnopravan položaj s onima uvoznima. Pogledamo li da se u trgovačkim lancima u našoj zemlji mlijeko prodaje po cijeni od čak 2,79 kuna (37 eurocenti), a da taj identičan proizvod u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj stoji oko 70 eurocenti (5,5 kuna), onda možemo govoriti samo i isključivo o dampingu. To je ozbiljan i najveći problem domaćeg mljekarskog sektora, farmera i industrije, jer dokle god u dućanima imamo uvozno mlijeko po cijeni nižoj od tri kune, naši farmeri i industrije ne mogu opstati i biti konkurentni”, rekla je Maras komentirajući stanje mljekarskog sektora.

Na pitanje do kada hrvatske mljekare mogu podnijeti uvoz po dampinškim cijenama Rašeljka Maras je rekla: “U Hrvatskoj je proizvodnja značajno skuplja od one u ostalim EU zemljama, a domaći farmer plaća PDV u iznosu od 25 posto, dok je prosjek EU 14,4 posto. Sve su to podaci koje stalno ponavljamo i naglašavamo nadležnima i malen korak je napravljen u mandatu ove vlade, a to je rješenje na kojem se počelo raditi kako bi se zaštitila domaća prehrambena industrija od prekomjernog uvoza. S obzirom na trenutnu političku situaciju, pitanje je što će se od toga doista i provesti. Također, domaća potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda je daleko ispod prosjeka u EU. Za usporedbu, u Hrvatskoj se godišnje po stanovniku popije oko 69 litara mlijeka, pojede 8,7 kg sira te 1 kilogram maslaca. U ekvivalentu mlijeka to je godišnje oko 153 litre. U Njemačkoj je taj ekvivalent 287 kg mlijeka godišnje po stanovniku, a iako popiju nešto manje mlijeka od građana Hrvatske (53 litre), pojedu gotovo 23 kg sira i šest kg maslaca. Zbog kontinuiranog pada potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda, nužno je biti aktivniji u podizanju svijesti i edukaciji potrošača. Podsjetimo kako je gotovo 97 posto ukupno prikupljenog svježeg mlijeka u Hrvatskoj najviše EU klase te prolazi u samom procesu prerade stroge inspekcije i kontrole, dok proizvodi koji u našu zemlju dolaze iz EU ne podliježu inspekcijskom nadzoru”. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *