Naša poljoprivreda nije napredovala u Europi

poljoprivreda-hrvatska-midiTreću godinu članstva u EU hrvatska poljoprivreda navršava s tehničkim ministrom poljoprivrede, ali i najavama o gotovo rekordnoj žetvi jer se očekuje i do 900.000 tona pšenice.

Istovremeno očekuje se i daljnje srozavanje cijene mlijeka i posrtanje mliječnog sektora, zbog čega dio mljekara zatvara farme, a dio prelazi na tov junadi, koji je u uzlaznom trendu.

U te tri godine usvojen je Program ruralnog razvoja (PRR) za RH do 2020., čije su mjere krenule. Iako je u središtu poljoprivredne politike Unije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, naši OPG-ovi žale se da domaća poljoprivredna politika to još nije shvatila te da se i dalje ne može “osloboditi” velikih sustava, da i dalje pogoduje uvoznim lobijima, da je brojnim uvoznicima RH tržište samo poligon za pražnjenje inoskladišta nekvalitetne robe, čije cijene za sobom vuku damping.

“S ulaskom u EU nešto smo izgubili, a nešto dobili”, poruka je velikog poljoprivrednika iz požeškog kraja, iz Vetova, Željka Strapača.

“Naš poljoprivrednik bio je manje konkurentan jer konkurencija u EU skida, ruši cijene naših proizvoda. To je negativna strana članstva, a pozitivno je što se tiče imputa u proizvodnji, repromaterijala. Tu su cijene pale, također zbog konkurencije”, kaže Strapač, mljekar, ratar, vinogradar, duhanac, s devet uposlenih.

“To svaštarenje me i drži, a ratarenje je ipak još uvijek najdohodovnije kada se u omjer stavi posao i novac”, ocjenjuje Strapač.

NEGATIVNI TRENDOVI
U Udruzi OPG-ova Život ocjenjuju kako su se u tri godine, otkako je naša poljoprivreda dio EU zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), nastavili negativni trendovi u domaćoj proizvodnji hrane, a “pozitivni” u još većem uvozu osnovnih namirnica. Tajnik Života Miroslav Kovač ocjenjuje da smo nastavili jačati poljoprivrednu politiku suprotnu načelima ZPP-a.

“Trošimo i dalje puno više nego što proizvedemo i tako sustav, umjesto da postane samodostatan, postaje ovisan. Konkretno, državna administracija, potpomognuta općim politikama i partikularnim interesima, bezobzirno, gotovo drsko, provela je, na primjer, direktnu dodjelu zemlje stočarima – bez natječaja i potrebnog gospodarskog programa. Općenito je politika zemljišta okrenuta protiv domaće proizvodnje hrane”, drži Kovač.

To je praksa. A što kaže teorija, službena politika? Kada je riječ o PRR-u, u Ministarstvu poljoprivrede navode da je njime predviđen 61 tip operacije iz 36 podmjera unutar 15 mjera, uz mjere 20 Tehnička pomoć i 18 Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku. Mjerom 18 Hrvatskoj je dopušteno koristiti dio sredstava PRR-a za plaćanja u I. stupu, što je RH iskoristila te je iz II. stupa za plaćanja u I. stupu iskorišten iznos od 111,900.000 eura iz EU.

“Do kraja 2015. raspisano je 17 natječaja. Za mjere 10, 11 i 13 podnosio se jedinstveni zahtjev za potporu u 2015. Do kraja 2015. isplaćeno je 3.20 % raspoloživih EAFRD sredstava. Najveći interes u zaprimljenim projektima je za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, pa je samo za Mjeru 4 pristiglo 1487 prijava s traženim iznosom potpore od 444,106.728 eura. Veliki interes je i za ulaganja u male PG-ove, kroz mjeru 6 (6.3.1.), gdje je na jedan natječaj bilo čak 1475 zahtjeva, te za potporu mladim poljoprivrednicima (6.1.1.) s 432 zahtjeva”, ističu u Ministarstvu.

MNOGO POGREŠAKA
“PRR je nastajao godinama uz mnoge pogreške i konačno počeo provedbu, čije rezultate ne znamo ni godinu dana od završetka prvih natječaja, a da o kriterijima koji su natječajima definirani i ne govorimo. Domaći uzgoj i tehnologiju zapostavili smo do neprepoznatljivosti. Tržište je sve neorganiziranije i bez jasnih partnerskih odnosa. Često su zakoni, pravila i uredbe nedefinirani i ne štite proizvodnju i proizvođače, ni specifičnosti i kvalitetu domaće hrane. Kreditna politika prema poljoprivredi gotovo ne postoji, a, doznajemo, HAMAG više nema programa za garancije poljoprivredi. Poljoprivreda je, a u njoj OPG-ovi kao njezin ključ opstanka, u ovim uvjetima osuđena na umiranje”, ocjenjuje Kovač.

Kada je riječ o izravnim plaćanjima, u Ministarstvu kažu da je Ugovorom o pristupanju RH Uniji od 2013. utvrđena maksimalna godišnja alokacija sredstava za program izravnih plaćanja od 373 milijuna eura i godišnja alokacija za razminirano poljoprivredno zemljište od 9,6 milijuna eura.

“U desetogodišnjem razdoblju udio iz nacionalnog proračuna za financiranje programa izravnih plaćanja smanjuje se, a istovremeno se svake godine postotno povećava udio povrata sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (EPJF) do 100 % iznosa u 2022. Za 2013. iznosio je 25, za 2014. godinu 30, za 2015. povrat iz EPJF-a iznosi 35 %”, kažu u Ministarstvu.

Također, Ugovorom o pristupanju utvrđeno je da RH može dopuniti navedene iznose EPJF fonda za financiranje mjera programa izravnih plaćanja do 100 % utvrđene maksimalne godišnje alokacije sredstvima državnog proračuna. Uz to, RH je u prosincu 2013. prijavila korištenje 15 % iznosa dodijeljenog potpori za mjere RR-a koje se financiraju u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za potrebe financiranja Programa izravnih plaćanja 2014-2019.

GODIŠNJA ALOKACIJA
Radi se o godišnjoj alokaciji u iznosu od 49,8 milijuna eura. Tako RH za financiranje Programa izravnih plaćanja za 2015. na raspolaganju ima maksimalno 432,4 milijuna eura, od čega iz EPJF fonda 183,7 milijuna.

Dodatno, RH ima mogućnost dopune za 2014. – 2016. iz sredstava EPFRR-a, dio kojeg bi inače iz državnog proračuna mogla financirati RH do utvrđene maksimalne godišnje alokacije sredstava za izravna plaćanja. U skladu s tim, u PRR-u RH 2014.-2020. predviđena je mjera M18.

“Pomoć hrvatskom učešću u financiranju izravnih plaćanja. Za financiranje mjere u 2015. moguće je maksimalno iz EPFRR izdvojiti 37,3 milijuna eura, pri čemu je za taj iznos potrebno osigurati 20-postotno sufinanciranje mjere iz državnog proračuna od 9,325 milijuna eura”, ističu u Ministarstvu.

“Kod poticaja se dogodio pomak nabolje; pritisak je iz EU da naši moraju poštovati ono što se na to ime treba dati”, komentira na svoj način Strapač, koji dosad nije aplicirao na EU fondove, no namjerava za mjere vezane uz spremanje stajskog gnoja. – To će biti relativno povoljno, a nisam aplicirao dok nisam legalizirao sve objekte”, kaže Strapač. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *