Slatko i s mjehurićima? Može!

soda-600x375Ljudi su oduvijek bili ludi za slatkim, a kada se slatko, osim hrane, pojavilo i u tekućem obliku s mjehurićima započela je era bezalkoholnih gaziranih pića

Gazirana bezalkoholna pića su skupina osvježavajućih napitaka koja uz dodatke, poput šećera, raznih sladila i okusa sadrže ugljikov dioksid. Danas veoma popularna, gazirana pića svoje korijene vuku iz prirodnih mineralnih izvora jer su upravo oni bila inspiracija nastanku “mjehurićastih” napitaka.

Oponašanjem prirodno gaziranih mineralnih voda u kojima se CO2 iz zemlje otapa u vodi na njenom putu kroz geološke naslage i podzemna ležišta došlo se do ideje koja je promijenila tržište pića i pokrenula novu revoluciju mjehurića. Na zapadu su ovi napitci dobili nekoliko imena koja se koriste ovisno u zemlji ili predjelu zemlje u kojoj ste odlučili kupiti svoj gazirani sok.

Tako Amerikanci koriste nazive “pop”, “soda” ili “coke” aludirajući na najpoznatije gazirano piće današnjice, dok Englezi koriste izraze poput “fizzy drinks” a Irci “minerals”. Svi ti nazivi ipak su se svrstali pod jedan zajednički, a to je “Carbonated soft drinks”. Zašto soft (mekano)? Odgovor na ovo pitanje leži u počecima oglašavanja gaziranih pića.

bullet-bezalkoholna-gazirana-picaKako se u različitim predjelima koristio drugačiji naziv za ista pića, mudri marketingaši su ih sve objedinili pod isti nazivnik kako bi olakšali komunikaciju prema potrošačima i kako bi ih (soft drinks) striktno razdvojili od jakih alkoholnih pića (hard drinks). Ipak, priča o gaziranim napitcima počinje puno prije marketingaša i oglašavanja.

Prvi zaslađeni napitci pojavili su se u 17. stoljeću u Parizu. Mada nisu bili gazirani, jer tada još nitko nije poznavao tu riječ i njeno značenje, bili su preteča tih sokova.

Prvi zaslađeni sokovi spravljali su se od vode, limuna i meda, a 1676. godine francuska tvrtka Compagnie de Limonadiers of Paris već je imala pravi monopol na ulicama Pariza. Naime, prodavači kompanije su na leđima nosili velike spremnike limunade koju su na ulicama prodavali žednim Parižanima. Bio je to početak ljubavi između ljudi i slatkih napitaka.

NA POČETKU BIJAŠE PLIN
Ocem gaziranih pića naziva se kemičar koji je između ostalog zaslužan za otkriće plina koji je naknadno nazvan kisik. Njegovo ime je Joseph Priestley, a početkom 1770. godine započeo je svoje istraživanje o prirodi i svojstvima plinova. Tada se još vjerovalo Aristotelu i njegovim zaključku da postoji samo jedan plin (zrak).

lead01-bezalkoholna-gazirana-picaPriestleya to nije previše uzbuđivalo pa je tijekom svog istraživanja uspio izolirati i okarakterizirati čak osam plinova, uključujući i kisik. Otkrio je da zagrijavanjem živinog oksida nastaje plin koji pojačava gorenje svijeće i produljuje život miševima i to do pet puta dulje od običnog zraka.

To je otkriće upotpunilo njegovo ranije opažanje da biljka u zatvorenoj posudi dovoljno ”obnavlja” zrak da bi omogućila gorenje svijeće. Također je uvidio da je biljci potrebna svjetlost kako bi mogla obnavljati zrak. Tako je zapravo postavio i temelje fotosinteze. Novi plin, kisik, Priestley je nazvao deflogistonirani zrak. Uz njega, Priestley je otkrio i ugljikov dioksid i monoksid, dušikov oksid i sumporov oksid.

U svojoj knjizi “Directions for Impregnating Water with Fixed Air” iz 1772. godine po prvi puta opisuje kako napraviti gaziranu vodu, a 1776. godine primjenjuje napisano i stvara prvu gaziranu vodu pogodnu za konzumaciju. Oponašati prirodu, tj. stvoriti prirodne mjehuriće u napitcima nije bilo lako tehnološki riješiti, ali tri godine nakon prve gazirane vode i to se dogodilo zahvaljujući švedskom kemičaru Torbenu Bergmanu koji je izumio napravu koja stvara gaziranu vodu pomoću krede i sumporne kiseline.

Njegov aparat omogućio je proizvodnju gazirane vode u velikim količinama. Tim činom započeo je nezaustavljivi razvoj gaziranih napitaka i početak eksperimentiranja s raznim okusima. Do 1820. godine poboljšanja u proizvodnji dosegla su zavidan nivo pri čemu je gazirane vode u prodaji bilo mnogo više, što je dovelo i do rasta popularnosti među pučanstvom.

Rast popularnosti znači i rast zahtjeva pa se počelo s eksperimentiranjem u okusima, što je dovelo do dodavanja đumbira, limuna, zatim pojava tonika, a 1886. godine John Pemberton osmišljava Coca-Colu, najpopularnije gazirano piće današnjice.

POKRETAČ INDUSTRIJE
U prvim godinama nove industrije gaziranih pića te ambalaže za ista, dogodila se prava eksplozija patenata. Više od 1500 patenata je ispunjeno u ranim godinama, bilo da se radilo o boci, čepu ili poklopcu. Upravo je patent za čep osigurao nesmetanu i sigurnu prodaju gaziranih pića, koja su se u prvim godinama točila iz popularnih fontana smještenih u ljekarnama.

gazirana-picaNakon fontana, gazirani napitci su se počeli prodavati i u bocama, što je Coca-Coli omogućilo osvajanje svijeta. Ali čep je bio taj koji je sve to omogućio. Pošto su gazirana pića u boci pod velikim pritiskom, problem je predstavljao čep ili kako zadržati tekućinu pod pritiskom unutar boce. Mnogi su tražili rješenja kako mjehuriće zadržati u boci, a problem je riješio William Painter koji je osmislio “Crown cork bottle seal” ili čep nazubljen poput krune, koji se koristi i danas. To je bio prvi uspješan pokušaj zadržavanja mjehurića u boci.

ČEMU SLUŽE MJEHURIĆI
Do sada smo naučili da mjehurići nastaju zbog ugljikovog dioksida koji u napitcima djeluje osvježavajuće i pruža blagi osjećaj “peckanja”. Uz to, mjehurići daju i dodatan štih aromama, pojačavaju sami okus pića i sprječavaju kvarenje, tj. produžavaju trajnost proizvoda.

gazirana-pica-01-ftd 777Mada se prije mislilo kako gazirani napitci imaju blagotvorne učinke na zdravlje, zbog dodavanja raznih stimulansa u iste, poput lišća koke, istraživanja su pokazala da kada u tim pićima nema stimulansa, nema ni utjecaja na zdravlje, osim probavnih olakšanja koja pružaju kod pretjerane konzumacije hrane.

Negativne konotacije vezane uz gazirana bezalkoholna pića najčešće se vežu uz visoki sadržaj šećera i umjetnih dodataka koji se u njima nalaze. No, napretkom tehnologije i okretanjem prirodnim rješenjima, ali i slušanjem javnog mijenja, proizvođači su doskočili kritičarima smanjenjem razina šećera obogaćujući svoje gazirane napitke isključivo prirodnim dodacima.

HRVATSKO TRŽIŠTE
Na hrvatskom tržištu prvo gazirano piće koje je ugledalo svjetlo dana bila je legendarna Cockta, koja je u ožujku 2016. godine proslavila svoj 63. rođendan. “Cockta je stvorena jedinstvenom mješavinom koja je ostala nepromijenjena od prve boce pa do danas. Sadržava čak 11 vrsta bilja, šipak joj daje karakterističnu aromu, a limun i naranča neodoljivu svježinu. Ono što Cocktu također čini drugačijom od ostalih cola napitaka je to što ne sadrži kofein niti ortofosfornu kiselinu te je bez dodataka glukozno-fruktoznog sirupa”, kažu iz Atlantic Grupe koja distribuira ovo piće.

lead02-gazirana-picaIdejni tvorac Cockte je Emerik Zelinka koji je u tvrtki Slovenijavino stvorio ovo piće upotrebljavajući plodove šipka, različito bilje, vodu i karamelizirani šećer, a naziv je izveo od riječi “cocktail”. Prvo predstavljanje Cockte bilo je 8. ožujka 1953. u Planici, a 2014. godine britanski časopis Financial Times svrstao je Cocktu među najbolja gazirana cola pića. Na toj listi Cockta je zauzela odlično četvrto mjesto.

Osim u standardnom okusu, Cocktu možemo naći u još šest različitih okusa, Cockta Limeta i Ginger, Cockta mandarina, Cockta Easy, Cockta Rossa, Cockta Chinotto i Cockta Black tonic. Nakon Cockte, sljedeće gazirano piće koje je osvajalo tržište bilo je iz asortimana Badela, kojega je početkom 2016. godine preuzela Radenska.

Riječ je o Inki i Nari koje su se na tržištu pojavile 1967. godine. “Osim što smo Badelovim brendovima obogatili portfelj, Radenska također puni popularne brendove PepsiCo-a za hrvatsko tržište. Tu mislimo na Pepsi, Mirandu i 7Up”, kažu iz Radenske i dodaju kako ovo ljeto slijedi još jedno iznenađenje iz njihovih pogona. Radi se o popularnoj Radenskoj s dodatkom okusa naranče, mente i limuna i maline.

Na spomen gaziranih pića, većini na pamet padne Coca-Cola. Ovo najpoznatije i najpopularnije piće na svijetu koje milijune ljudi osvježava dugih 130 godina, u Hrvatsku je stiglo 1968. godine.

“Do danas je diljem svijeta prodano više od 300 milijardi popularnih staklenih contour bočica Coca-Cole, a s pomoću najveće distribucijske mreže potrošači u više od 200 država popiju više od 1,9 milijardi gaziranih i negaziranih napitaka iz Coca-Coline ponude, koja uključuje više od 500 vrsta robnih marki. Ponuda obuhvaća napitke sa šećerom, s malo šećera i bez šećera u pakiranjima različitih veličina”, ističu iz Coca-Cole.

Na hrvatskom tržištu pet je gaziranih proizvoda iz portfelja Coca-Cole. To su Coca-Cola, Fanta, Sprite, Coca-Cola Zero i Schweppes. “Treba napomenuti da je Coca-Cola Zero dijetno piće koje ne sadrži šećer i kalorije, Fanta diljem svijeta postoji u više od 90 različitih okusa, Sprite je treća marka tvrtke Coca-Cola Company, a Schweppes je idealan u kombinaciji s alkoholom”, saželi su iz Coca-Cole.

top 12 najprodavanijih gaziranih picaOd hrvatskih proizvođača bezalkoholnih gaziranih sokova ističe se Jamnica koja je 2008. godine predstavila Jamnicu Sensation koje je kada se pojavila na policama osvojila nepca hrvatskih potrošača. “Kombinacijom gazirane prirodne mineralne vode i prirodnih aroma Jamnica Sensation je unijela svježinu u ponudu niskoenergetskih gaziranih bezalkoholnih pića na hrvatsko tržište”, ističu iz Jamnice.

Nakon sedam godina od predstavljanja, Jamnica Sensation je doživjela redizajn te se 2015. godine pojavila u potpuno novom dizajnu svojih okusa uz atraktivna imena Asia, Africa i India, odabranih prema porijeklu voća čije se arome nalaze u Sensationu. Tako okus limeta-kiwano podsjeća na Aziju, malina-marula približava vrućoj Africi, dok će okus grejp-naranča dočarati boje Indije. “I u 2016. godini smo predstavili novo limitirano izdanje Sensationa. Riječ je o Sensation MTV limited edition s okusom cola-limeta”, zaključuju iz Jamnice.

Potvrda o kvaliteti Sensationa stigla je i od stane stručnjaka kada je krajem 2015. Sensation Asia osvojila zlatnu medalju u kategoriji gazirana voda s okusom na međunarodnom natjecanju Mineral Water Challenge 2015 održanom u Portugalu u konkurenciji 175 prijavljenih proizvoda iz 11 država.

jozo knez-potpis

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *