FAO: Produktivnost u poljoprivredi mora porasti

U idućih 10 godina cijene poljoprivrednih roba prilagođene za inflaciju neće se značajnije mijenjati dok bi cijene stočarskih proizvoda trebale porasti, procijenili su FAO i OECD u dugoročnim prognozama za razdoblje od 2016. do 2025. godine.

poljoprivreda-produktivnost-precizna-poljoprivredaPredviđaju također snažan rast potražnje za hranom u idućih 10 godina, posebno za crvenim mesom, ribom i peradi zahvaljujući višim dohocima u gospodarstvima u nastajanju. To će pak generirati dodatnu potražnju za stočnom hranom a time i izrazitiji rast cijena žitarica koje se koriste i kao sirovina za proizvodnju stočne hrane.

RAST PRODUKTIVNOSTI
Ta će se povećana potražnja za kulturama koje se koriste u prehrani ljudi i životinja podmirivati u prvom redu povećanom produktivnošću, procjenjuju u FAO-u i OECD-u. Tako će po njima veći prinosi činiti čak 80 posto povećane proizvodnje poljoprivrednih kultura.

“Produktivnost bi trebala značajno porasti kako bi se podmirila sve veća potražnja za hranom namijenjenom ljudima i životinjama, te za sirovinama za industrijsku namjenu, i sve to treba ostvariti na održiv način”, upozorava glavni tajnik FAO-a Jose Graziano da Silva.

“Vjerujemo da će većina te buduće potražnje za poljoprivrednom robom biti većinom podmirena povećanom produktivnošću a ne povećanjem poljoprivrednih površina ili većim brojem stoke”, dodaje da Silva u priopćenju.

Prema neutralnom bi scenariju, koji se temelji na pretpostavci o ravnomjernom rastu produktivnosti u poljoprivrednom sektoru i izostanku mjera za borbu protiv gladi, prognozirano poboljšanje dostupnosti hrane trebalo rezultirati smanjenjem broja pothranjenih ljudi širom svijeta sa sadašnjih oko 800 milijuna na manje od 650 milijuna u 2025. godini.

Zaključuju tako da međunarodna zajednica neće do 2030. dobiti borbu protiv gladi ako ne poduzme odlučne mjere.

SPORIJI RAST TRGOVINE
U izvješću se procjenjuje i da će rast obujma globalne trgovine poljoprivrednim proizvodima znatno usporiti u idućih 10 godina i rasti samo 1,8 posto godišnje, u odnosu na 4,3 posto godišnje koliko je rastao u proteklih 10 godina. Pritom bi većinu izvoza – najmanje 70 posto – trebao generirati mali broj zemalja, kao i do sada.

Koncentracija na strani uvoza nije tako izrazita, iako je Kina ključno tržište za pojedine robe, posebno za soju ali i za mliječne proizvode i žitarice koje se koriste za prehranu ljudi i životinja isključujući kukuruz.

Potrošačke cijene hrane trebale bi bilježiti blaža kolebanja od onih proizvođačkih, iako u FAO-u i OECD-u upozoravaju na niz nepoznanica, uključujući varijacije cijena nafte, te prinose i ekonomski rast.

“Iako trenutno svjedočimo razdoblju nižih cijena poljoprivrednih proizvoda, moramo i dalje biti na oprezu jer se promjene na tržištima mogu dogoditi u vrlo kratkom roku”, naglasio je prilikom predstavljanja izvješća u Rimu glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.

“U aktualnom je okruženju ključni prioritet za vlade primjena mjera koje će koherentno i održivo povećati produktivnost”, što će biti ključno za dokidanje gladi u idućim desetljećima, zaključio je Gurria. (lider.media/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *