Hrvatska najveća uvoznica mesa, mlijeka i voća u EU

uvoz-meso-voce-mlijeko-midiUlaskom Hrvatske u Europsku uniju prvo je stradalo svinjogojstvo, zatim mljekarstvo te na kraju i voćarstvo.

Žetva naše najvažnije krušarice pšenice počela je proteklog vikenda i prema prvim rezultatima urod i kvaliteta u odnosu na prošlu godinu znatno su bolji.

Međutim, ove se godine kao veliki problem pojavila činjenica da kupca pšenice ima samo četvrtina uroda, a i cijena od 0,85 do 0,90 kn/kg koja se nudi jedva pokriva troškove proizvodnje.

Naime, većina seljaka lani je zbog manjih ulaganja proizvela i slabije kvalitetnu pšenicu te su zbog striktne primjene kodeksa o kvaliteti manje i zaradili.

Kako se isto ne bi ponovilo, u proizvodnju pšenice na selu dosta se uložilo, međutim unatrag mjesec dana došlo je do snažnog pada cijena žitarica i uljarica na svjetskom tržištu, pa time i na domaćem. Tako su ulaganja bila znatno veća, a cijena mnogo manja od lanjske.

U 2015. godini otkupna cijena, zavisno od kvalitete, kretala se od 1,10 do 1,15 kn/kg, a ove, kako smo već naveli, od 0,85 do 0,90 kn/kg.

Za sada tek jedan veliki gospodarski sustav otkupljuje, ali je zainteresiran za samo četvrtinu ovogodišnjeg uroda koji se procjenjuje na između 800.000 do čak 850.000 tona, i to samo od onih proizvođača koji imaju s njima ugovore, tj. koji su im ostali dužni za repromaterijal i s kojima su imali ugovorenu proizvodnju.

PROMJENJIVO TRŽIŠTE
“Karakteristika je ovogodišnje žetve i to što nitko ne spominje kodeks otkupa žitarica koji je lani izazvao val nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača. Naime, danas tržište traži jeftiniju i manje kvalitetnu pšenicu, tj. onu III. klase s postotkom proteina od 10,5 do 12”, navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek, te dodaje kako je došlo do određenih promjena zahtjeva tržišta.

“Za razliku od prošle godine, za ovogodišnju pšenicu zainteresirani su pretežito trgovci iz Bosne i Hercegovine, Italije i Francuske i to za manje kvalitetnu pšenicu, tj. za stočnu hranu, dok je lani pšenicu, i to znatno više kvalitete, (a koje nije na našem tržištu bilo dovoljno) tražilo austrijsko tržište”, govori Nad.

“Ako promatramo tržište svih poljoprivrednih kultura, unatrag mjesec dana došlo je do znatnog pada cijena uljarica i žitarica, što se događa već drugu godinu zaredom. Ova je proizvodna godina vrlo teška za poljoprivrednike i neće im donijeti željene financijske rezultate s obzirom na to da su cijene na tržištu niske, a država nema načina ni sredstava kako im pomoći. Kod velikih poljoprivrednih sustava vlada i velika nelikvidnost izazvana velikim investicijskim ulaganjima. To će se znatno odraziti i na dinamiku isplate predanih tržnih viškova pšenice. Ako se promatra cjelokupni reprociklus u poljoprivredi kroz primarnu stočarsku proizvodnju, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka te voćarsku proizvodnju, valja reći da se po našu poljoprivredu dogodio cijeli niz negativnih okolnosti, a koje su sve odreda do izražaja posebno došle ulaskom Hrvatske u Europsku uniju”, kazao je Nad te dodao kako je trenutno hrvatska poljoprivreda nekonkurentna te da se naši poljoprivrednici sve teže nose s vrlo zahtjevnim i konkurentnim tržištem Europske unije.

UDAR NA AGRAR
Nad kaže i kako je posve evidentno da je ovo što se događa sa pšenicom novi udar na hrvatsku poljoprivredu, odnosno ovaj put na cjelokupnu ratarsku proizvodnju.

“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prvo je stradalo svinjogojstvo i zbog nekontroliranog uvoza i zbog ukidanja potpora, a vrlo brzo je stradao mliječni sektor te voćarski”, kaže Nad, te dodaje kako je i to jedan od razloga što je Hrvatska postala najveća uvoznica poljoprivrednih proizvoda u okviru EU-a.

Kako dalje i što očekuje hrvatsku poljoprivredu u takvim okolnostima vrlo je teško prognozirati, kaže Nad, te naglašava da je jedan od razloga tomu i što je još uvijek otvoreno pitanje provedbe Programa ruralnog razvoja Mjere 4.1. i 4.2. koje su trebale pokrenuti razvoj poljoprivrede, njezinu konkurentnost i zapošljavanje. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *