Veto na oglašavanje zdravstvenih koristi od energetskih napitaka

Europski parlament je u četvrtak odbacio prijedlog Europske komisije da se dopusti oglašavanje zaslađenih i energetskih napitaka s kofeinom kao napitaka koji pospješuju “budnost” ili “koncentraciju”.

energetski-napitci-energy-drinks-midiIsticanje takvih tvrdnji na limenkama pića moglo bi dovesti do povećanja konzumacije šećera među adolescentima koji su i najveća skupina potrošača energetskih napitaka, izvijestio je Europski parlament u četvrtak. Europska komisija predlaže odobrenje svake pojedine zdravstvene tvrdnje, a Europski parlament ima ovlasti odbiti ih izglasavanjem veta.

“Iz statistika znamo da mnogi mladi, pa i djeca, piju mnogo tih energetskih pića”, rekla je izvjestiteljica parlamenta Christel Schaldemose (S&D). “Nije riječ samo o kofeinu, energetska pića sadrže i mnogo šećera. I ne mislimo da ta vrsta napitaka treba imati bio kakve zdravstvene tvrdnje na ambalaži”, dodala je.

“Nećemo reći da odrasli ne bi trebali piti kavu ili energetske napitke. Samo ne želimo pomagati kompanijama da zarađuju mnogo novca na tvrdnji o zdravstvenim koristima za koje mislimo da nisu prikladne djecu”, rekla je Schaldemose.

U rezoluciji usvojenoj velikom većinom zastupnici su napomenuli da i sama Komisija kaže da tvrdnje kako kofein potiče budnost i koncentraciju ne bi trebale biti korištene u oglašavanju prehrambenih proizvoda usmjerenom na djecu i adolescente. Zastupnici također ističu da su adolescenti najveća skupina potrošača energetskih napitaka i navode da studije pokazuju da 68 posto adolescenata i 18 posto djece redovno konzumira energetske napitke.

Limenka energetskog napitka od 250 mililitara može sadržavati do 27 grama šećera i 80 miligrama kofeina, kažu zastupnici i napominju da se energetska pića povezuju s glavoboljama, teškoćama sa spavanjem i problemima u ponašanju kod djece i adolescenata koja ih redovno konzumiraju.

Europarlamentarci su također pozvali države članice da razmotre uvođenje pravila za marketing pića s velikom količinom kofeina i hrane s dodanim kofeinom koji bi ciljao na djecu i adolescente.

Takozvane “zdravstvene tvrdnje” o pozitivnom utjecaju koje nose neki prehrambeni proizvod su zamišljene kako bi kupce potaklo da kupuju zdravu hranu. No, te iste “zdravstvene tvrdnje” mogu negativno utjecati na zdravlje ako stoje na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, soli i drugih potencijalno štetnih tvari. Primjer je čokoladno mlijeko puno šećera na kojem stoji tvrdnja da je dobro za kosti jer sadrži kalcij.

“Proizvođači tvrde da se reklamama ne obraćaju djeci, no tinejdžeri su među najvećim potrošačima tih pića a i djeca ispod 12 ih sve više piju. Zdravstvene tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju ili olakšavaju učenje mogu namamiti djecu i mlade da, prije škole ili učenja, piju energetske napitke. Prosječna limenka sadrži 27 g šećera i 80 mg kofeina, dakle kao velika šalica crne kave s četiri žlice šećera”, upozorila je europarlamentarka dr. Biljana Borzan (SDP/S&D), jedan od pokretača izglasavanja veta, priopćio je ured zastupnice.

“Tu se ne radi o zabrani energetskih pića već o zdravom razumu. Bizarno je da pića koja sadrže toliko šećera i kofeina uopće mogu nositi “zdravstvene tvrdnje”. Uostalom, na limenkama već sad malim slovima stoji da se ne preporučuju djeci i trudnicama. Imali bismo situaciju da isti proizvod nosi upozorenje i ‘zdravstvenu tvrdnju'”, izjavila je Borzan.

Hrvatska eurozastupnica je s dvije kolegice iz Parlamenta početkom godine pokrenula pitanje regulacije konzumiranja energetskih napitaka kod djece i maloljetnika. EU ima ovlasti djelovati oko pakiranja i oglašavanja dok je na državama članicama da urede pitanja prodaje i poreza. Tako su Litva i Latvija zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, a Francuska i Mađarska uvele posebne poreze na te proizvode, navodi ured zastupnice.

“Današnja odluka je prvi odlučan korak i uspjeh naše inicijative da se smanji konzumacija energetskih pića kod djece i mladih. Podatak da 40 posto djece i mladih koji ih piju to rade jer im navodno treba energije sam za sebe govori da su zavedeni reklamiranjem. Taj podatak ruši tvrdnje proizvođača da se reklamama ne obraćaju djeci i zato im ne treba dati dodatne mogućnosti za ispiranje mozga”, zaključila je Borzan.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS/EPP) se u raspravi, održanoj u srijedu navečer, također zauzela za bolju regulaciju pravila za oglašavanje hrane smatrajući kako sadašnja regulativa otvara prevelik prostor marketingu na štetu zdravlja djece i mladih.

Tvrdnje kako “kofein pridonosi povećanju izdržljivosti, povećanju kapaciteta izdržljivosti, povećanju budnosti te poboljšanju koncentracije“, kako je u raspravi istaknula zastupnica Petir, ne govore punu istinu i ne daju punu informaciju o proizvodu i njegovim potencijalno negativnim karakteristikama. Dapače, “navedene zdravstvene tvrdnje favoriziraju korištenje energetskih napitaka, što za posljedicu može imati povećan unos kofeina i šećera iznad preporučenih dnevnih doza“, kazala je Petir, izvijestio je ured zastupnice.

Povećan unos šećera u formi zaslađivača pića može doprinijeti povećanju tjelesne mase, napominje se u priopćenju ureda zastupnice.

“Pretilost je jedan od prepoznatih zdravstvenih problema u djece i adolescenata diljem EU-a. Budući da je konzumiranje energetskih napitaka povezano s glavoboljama, poteškoćama sa spavanjem i problemima u ponašanju djece i adolescenta koji ih redovito konzumiraju, smatram kako pravila za oglašavanja hrane treba bolje zakonski urediti“, istaknula je Petir.

Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) je, međutim, u raspravi istaknuo kako se u pitanju energetskih napitaka zahvaća samo jedan segment tržišta iako se velike količine šećera mogu naći i u drugim pićima. Odluke o ovakvim regulativama Europska unija bi “ipak trebala prepustiti državama članicama vodeći se logikama supsidijarnosti i pravilnog informiranja potrošača”, ocijenio je Jakovčić. (SEEbiz.eu/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *