Radleri: Slatko i osvježavajuće

radleri-cideri-ftd 777Ljeto je već u punom zamahu i mnogi uživaju u zasluženom godišnjem odmoru. Tijekom vrućih i sunčanih dana najbolje je potražiti spas među osvježavajućim radlerima i ciderima

Prvi radler na hrvatskom tržištu pojavio se osamdesetih godina zaslugom Osječke pivovare, ali je u to vrijeme prošao prilično nezapaženo. Ista priča ponovila se i početkom 2001. godine s pojavom radler piva Biker, također iz Osječke pivovare, ali je i taj pokušaj predstavljanja radlera Hrvatima prošao nezapaženo.

cideri-radleri-bulletTek 2011. godine hrvatsko je pučanstvo objeručke prihvatilo radler – mješavinu piva i soka. Pivo ili sok, ili pak nešto sasvim drugo. Mnogima nije bilo jasno kako to da je mješavina piva i soka u tako kratkom vremenu osvojila tržište. I stvarno, te 2011. godine, posebno u ljetnim mjesecima, na stolovima se nije mogao ne vidjeti barem jedan radler.

Pili su ga svi, muškarci, žene i djeca – sok pivo je osvojilo Hrvatsku. Danas, šest godina nakon predstavljanja radlera, situacija se pomalo smirila, radleri su i dalje tu, ali nekako imamo osjećaj da je pomama za njima ipak u stanovitoj stagnaciji.

SNALAŽLJIVI FRANZ
Radler je njemačko piće koje je nastalo, ako ćemo vjerovati legendi koja je opisana u knjizi “Pivo za neznalice”, 1922. godine i to sasvim slučajno. Za nastanak radlera zaslužan je Franz Xaver Kugler, vlasnik gostionice koji je na ideju o miješanju soka i piva došao silom prilika.

Naime, nakon završetka Prvog svjetskog rata bicikliranje je postao popularan sport u Njemačkoj, a iskusni Franz je to odlučio iskoristiti napravivši biciklistički stazu koja je vodila iz Münchena do 12 kilometara udaljenog Oberhachinga, gdje je bila smještena njegova gostionica Kugler Alm.

Taj potez, koji je smatrao genijalnim, skoro mu se obio o glavu kada je jedne lipanjske subote u njegovu gostionicu nahrupilo više od 13 tisuća piva žednih biciklista. Piva je, naravno, nestalo veoma brzo i Kugler se našao u problemima. Snalažljiv kakav je bio, sjetio se da na tavanu ima tisuće boca limunade koju su strasni ljubitelji piva Bavarci izbjegavali u širokom luku. Da spasi dan i riješi se limunade odlučio je ostatak piva pomiješati s gaziranom limunadom u omjeru 50/50 i to predstavio biciklistima kao novo piće, namijenjeno baš za njih, koje bi im trebalo olakšati odlazak kući s bicikliranja.

Kugler je tu bio u pravu jer biciklisti nakon pravog piva ne bi bili u mogućnosti pedalirati pa su češće gurali bicikle poslije “osvježenja” u gostionicama ili pivnicama. Mješavinu piva i soka Kruger je nazvao radlermass (radler – biciklist; mass – litra). Njegova inovacija postala je toliko popularna da su i ostale gostionice i pivnice počele nuditi svoje verzije novog pića. Gotovo puno stoljeće kasnije radleri se još uvijek piju, a Kugle Alm i danas poslužuje ovo slatko osvježavajuće piće.

Tako glasi legenda o nastanku radlera ili radlermassa, ali danas se ipak smatra kako je radler zaista nastao u biciklističkim krugovima, ali nešto ranije nego to priča legenda o Kugleru. Tome u prilog idu i memoari bavarske spisateljice Lene Christ koja u njima radlermass spominje već 1900. godine.

RAZNE MJEŠAVINE
cideri-radleri-leadRadleri su popularni po cijeloj Europi i rado se piju, a razne zemlje i pokrajne imaju različite nazive i okuse ovog osvježavajućeg pića s malim postotkom alkohola. U Bavarskoj, gdje je prema legendi nastao radler, i dalje se koristi nazivi starog Franza, radlermass, dok na sjeveru Njemačke koriste naziv alsterwasser.

Englezi pak piju shandy koji osim gaziranog soka limuna ili limete može sadržavati i cider, tj. ginger ale (gazirani sok od đumbira). Nizozemci piju Sneeuwwitje (snowwhite) koji je kombinacija piva i 7up-a (sok od limete), a Belgijanci Tango, mješavinu piva i soka od šipka (Grenadine).

Kao što vidimo, mada je radler nastao zahvaljujući limunadi, danas se mnoga zanimljiva voća mogu pronaći u njima. U Hrvatskoj je osim limuna popularan i grejp, ali i mandarina.

“Zagrebačka pivovara u svom asortimanu radlera ima Ožujsko limun i Ožujsko grejp. Ožujsko limun je u našoj obitelji od 2011. godine, a proizvodi se od tradicionalnog piva i limuna. Ožujsko grejp smo izbacili na tržište godinu kasnije i potrošači su ga dobro prihvatili”, kažu iz Zagrebačke pivovare. Novost kod ožujskih radlera je i nova redizajnirana ambalaža koja donosi dašak retro izgleda.

“Redizajnirani Ožujsko limun i grejp mogu se pronaći u povratnim staklenim bocama, limenkama, PET bocama, ali i u promo pakiranjima (poput 3+1 limenki)”, poručuju iz ovog proizvođača. Tvrtka Carlsberg Croatia također u svom asortimanu trenutno ima dva radlera, Pan Radler limun i Pan Radler grejp i limeta.

“Pan radler je osvježavajuće piće koje spaja posebno osvježenje svijetlog Pan lagera u omjeru od 40 posto s okusom voćnog soka u omjeru od 60 posto, uz udio alkohola od 2 posto,” kažu iz Carlsberga. U karlovačkom Heinekenu Hrvatska izrazito cijene radler pića, što se može vidjeti i po njihovom asortimanu u kojem je trenutno dostupno čak pet Karlovačko Natur radlera.

“Imamo Karlovačko Natur Laganini Radler, Karlovačko Leđero Natur Radler, Karlovačko 0,0% Natur Radler, Karlovačko Limun Natur Radler te posebno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera s viškim limunima”, govore iz Heinekena Hrvatska i dodaju: “Karlovačko Natur Radleri ne sadrže konzervanse, umjetne boje ni sladila, a spravljeni su od najboljeg Karlovačko svijetlog piva i soka, sa 100% prirodnim sastojcima. U proizvodnji Karlovačko Leđero Natur Radlera koristi se sok spravljen od neretvanskih mandarina, a nedavno predstavljeno posebno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera sadrži sok od limuna s otoka Visa. Karlovačko 0,0% Natur Radler ima 0% alkohola te ljubitelji radlera u njemu mogu uživati u bilo koje doba dana i na bilo kojem mjestu.”

VINO ILI PIVO? CIDER
Cideri su se na našem tržištu pojavili nenadano i tiho, a prvi koji je predstavljen Hrvatima bio je Carlsbergov cider Somersby. Što je zapravo cider? Vino, pivo ili samo običan sokić? Kako bi to otkrili treba pogledati porijeklo riječi cider, koja dolazi od starofrancuske riječi “cidre”, što u prijevodu znači “piće od jabuka ili krušaka”.

radleri-bocaInačicu riječi “sicera” koristio je Sv. Jeronim u četvrtom stoljeću za jabučno vino. Značenje riječi je tijekom vremena ostalo ograničeno na “fermentirano vino od jabuke” pa stoga treba zaključiti da je cider zapravo – jabučno vino. Iako točan podatak o prvom cideru ne postoji, vjeruje se da je proizvodnja jabučnog vina stara najmanje 2000. godina.

Tome svjedoče napisi od rimskog pisca Plinija Starijeg koji opisuje piće spravljeno od jabuka. U “novije” vrijeme spominje ga i najpoznatiji engleski pisac William Shakespeare u svom djelu “San ljetne noći”. Od 17. stoljeća cideri se spominju u brojnim književnim djelima, a tadašnja narodna medicina, kao i mnoge prije nje, preporučuje jabučno vino kao lijek za gotovo sve bolesti, što naravno nije bio.

Jedno vrijeme, tijekom 18. stoljeća u Engleskoj se čak i dnevnica radnicima na farmama isplaćivala u cideru. Komercijalna proizvodnja cidera započela je krajem 19. stoljeća. U Americi je povijest cidera krenula dolaskom prvih doseljenika iz Velike Britanije, a najzaslužniji za uzgoj jabuka na američkom kontinentu bio je legendarni rasadničar Jonathan Chapman zvani Johnny Appleseed, koji je prema legendi zasadio cijeli srednji istok s jabukama.

Njegovo djelovanje omogućilo je veliku proizvodnju jabučnog vina sve do dolaska prvih njemačkih doseljenika koji su sa sobom donijeli znanje o pivu koje uskoro postaje popularnije od cidera.

SVJETSKI PROIZVOĐAČI
Najveći svjetski proizvođač cidera je Velika Britanija, koja uz najveću proizvodnju ima i najviše potrošača ovog alkoholnog pića. Godišnje se u Britaniji proizvede oko 600 milijuna litara cidera pri čemu je čak 45 posto ukupne proizvodnje jabuka namijenjeno proizvodnji jabučnog vina. Nakon Velike Britanije kao glavni proizvođači ističu se Francuska, Irska, Španjolska, Njemačka i Švicarska.

Za proizvodnju cidera potrebne su sorte jabuka koje imaju grub i trpak okus i povišen sadržaj tenina. Takve sorte gube manje arome prilikom fermentacije, što ih čini idealnima za proizvodnju cidera. U proizvodnji se često rabi i mješavina raznih sorti među kojima su za cidere najpogodnije “Idared”, “Fuji”, “Gala” i “Granny Smith”.

STRONGBOW I SOMERSBY
Kada je časopis Guardian na svojim stranicama proglasio cider novim Chardonnayem, prodaja ovog pića naglo je porasla. Prvi koji su prepoznali novi val koji će osvojiti tržište bio je Carlsberg koji je 2008. godine u Danskoj lansirao cider Somersby. U Hrvatskoj je ovaj cider predstavljen 2010. godine čime je Carlsberg Croatia uvela novu kategoriju na domaće tržište.

“Somersby je jabučni alkoholni cider u potpunosti spravljen od prirodnih sastojaka, a sadrži jabučno vino i sok od jabuke te šećer i prirodne arome kojima se postižu izbalansirana slatkoća i potpuni okus. Uz 4,7 posto alkohola, 59 kcal na 100 ml i nježne mjehuriće, Somersby je pravo osvježenje. Njegov izvrstan okus do punog izražaja dolazi kada je dobro rashlađen i poslužen u čaši s puno leda”, kažu iz Carlsberga te dodaju kako u svom asortimanu trenutno nude četiri okusa Somersbyja – jabuka, kruška, kupina i najnoviji član Somersby obitelji – borovnica.

cideri“Somersby koji je dostupan na hrvatskom tržištu proizvodi se u Carlsbergovoj pivovari u Koprivnici, a nedavno je ovu pivovaru Grupacija Carlsberg odabrala kao jedno od dva europska središta proizvodnje vinske baze za Somersby, kojom se opskrbljuju brojna europska i svjetska tržišta”, ponosno kažu iz Carlsberga.

Strongbow Apple Cider dio je asortimana kompanije Heineken Hrvatska od 2015. godine. Dostupan je u tri različita okusa: jabuka, crveno bobičasto voće i crni ribiz – tamno voće. “Strongbow je alternativa pivu, ali i koktelima, gotovim miješanim alkoholnim pićima pa čak i bijelom te rosé vinu. Posebnost Strongbow Apple Cidera su pažljivo odabrane jabuke koje mu daju osvježavajući i umjereno sladak okus, ali i uravnotežena receptura spravljanja. Naime, za proizvodnju Strongbowa koristi se čak 12 sorti jabuka koje prirodno dozrijevaju na suncu. Proces proizvodnje traje između četiri i šest tjedana, a piće nastaje fermentacijom soka od jabuka. Udio alkohola u ovom cideru iznosi 4,5%”, navode iz karlovačkog proizvođača.

cideri-radleri-william tellJozo Knez
jozo@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *