Hrvati “navučeni” na digitalizaciju: žele mobilno plaćanje i autentikaciju otiskom prsta

mastercard_6Više od 90 posto potrošača koristi pametni telefon više od bilo kojeg drugog uređaja, a – kad je riječ o plaćanju – umjesto PIN-a bi radije koristili biometriju, primjerice otisak prsta. Rezultati su ovo studije MasterCard Impact of Innovation1 o stavovima prema digitalnoj tehnologiji koje je provedeno među 23.000 potrošača u 23 države u Europi, Africi te na Bliskom istoku, uključujući i Hrvatsku.

Četiri od pet ispitanika (80 posto) smatra da je stupanj inovacije u područjima kao što su društvene mreže, putovanja, kupnja i financijske usluge dovoljan, dok više digitalnih inovacija traže u zdravstvu, obrazovanju i javnom prijevozu. Čak 92 posto ispitanika smatra da su digitalne inovacije pozitivne, a samo 8 posto njih vjeruje da mogu imati negativan učinak.

Studija je pokazala da potrošači koji žive u tehnološki manje razvijenim zemljama pokazuju više entuzijazma prema digitalnim inovacijama u usporedbi s tržištima gdje su one dostupne. Tako je u Zapadnoj Europi najveći udio ispitanika koji pokazuju otpor prema digitalnim promjenama (17 posto), dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi, Africi te na Bliskom istoku najviše onih koji aktivno traže nove tehnologije.

U Africi i na Bliskom istoku 70% ispitanika želi plaćati pametnim telefonima, a u Zapadnoj Europi se s tim slaže tek 38 posto njih. Ipak, kad je riječ o novim načinima plaćanja, potrošači u svim regijama slažu se da je pametni telefon najbolja alternativa plastičnim karticama.

“Studija koju je proveo MasterCard je jedinstvena jer pruža pravi uvid u digitalnu transformaciju društva. Pokazuje da regije u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje. To je prirodno – ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života ili su možda vidjeli njene potencijalno negativne učinke”, rekao je dr. Carsten Sorensen, profesor za digitalne inovacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE).

Entuzijastični kad je riječ o inovacijama, potrošači traže sigurnost, osobito kad je riječ o plaćanju. Slažu se da je sigurnost bankovnog računa apsolutni prioritet u segmentu digitalnog plaćanja, a slijedi je sigurnost osobnih podataka. Brzinu i jednostavnost procesa plaćanja također ističu kao bitne faktore.

SREDNJA I ISTOČNA EUROPA U ZLATNOJ SREDINI
Dok su potrošači u Zapadnoj Europi umjereni kad je riječ o digitalnim inovacijama (otpor pokazuje njih 17 posto, nasuprot 11 posto zagovornika), a više entuzijazma pokazuju oni u Rusiji, Ukrajini i Turskoj (impresivnih 27 posto zagovornika) te na Bliskom istoku i u Africi (čak 33 posto zagovornika), naša regija nalazi se u sredini kad je riječ o ovim aspektima.

Rezultati studije, u koju su bili uključeni i ispitanici iz deset zemalja Srednje i Istočne Europe2, uključujući Hrvatsku, otkrivaju da je ukupni stav prema digitalizaciji u ovoj regiji nešto pozitivniji nego među ispitanicima u Zapadnoj Europi.

Većina njih u Srednjoj i Istočnoj Europi (preko 70 posto) zadovoljna je digitalizacijom i smatra da je utjecaj inovacije na društvo pozitivniji u usporedbi s ispitanicima u Zapadnoj Europi (58 u usporedbi s 52 posto). U našoj regiji prisutan je najveći udio „pristalica“ digitalizacije (46 posto), uz 15 posto zagovornika, 28 posto entuzijastičnih pristalica te samo 11 posto onih koji pokazuju otpor prema digitalizaciji.

Također, studija je pokazala da 60 posto ispitanika u Srednjoj i Istočnoj Europi koristi aplikacije za digitalno plaćanje, a velika većina njih (80 posto) smatra svoj mobilni uređaj – tablet ili pametni telefon – preferiranom alternativom tradicionalnim plastičnim karticama. Spremnost za mobilna plaćanja iskazalo je 57 posto ispitanika, a autentikaciji otiskom prsta vjeruje njih 34 posto (PIN-u 33 posto).

Baš kao i na drugim tržištima, potrošači u našoj regiji ne odvajaju se od svojih pametnih telefona. Prosječno vrijeme provedeno u uporabi ovog uređaja je 4,3 sata na dan, dok u Zapadnoj Europi iznosi 3,5 sata.

mastercard_5Uz klasične funkcije kao što je e-mail, pametni telefon za pretraživanje interneta koristi gotovo 90 posto ispitanika u našoj regiji, dok su društvene mreže, usluge za online razmjenu poruka te kupnja online najpopularnije digitalne usluge. Studija otkriva i da aplikacije za plaćanje koristi gotovo 60 posto potrošača u zemljama u kojima su takve usluge dostupne.

“Zemlje Srednje i Istočne Europe su predvodnice u inovaciji. Šest tržišta – Češka, Mađarska, Izrael, Poljska, Rumunjska i Slovačka – već je predstavilo Masterpass, a Austrija, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Slovenija će to učiniti uskoro. Potrošači diljem ove regije imaju vrlo pozitivan stav prema digitalizaciji. Neka tržišta ističu se visokim udjelom potrošača otvorenih prema digitalizaciji i onih koji koriste digitalne usluge što će, nadamo se, otvoriti put drugim tržištima u regiji”, rekao je George Simon, predsjednik divizije Srednja i Istočna Europa u kompaniji MasterCard.

HRVATSKA PRIHVAĆA MOBILNO PLAĆANJE
Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68 posto ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54 posto). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu.

Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57 posto ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24 posto), tablet (22 posto), pametni sat (16 posto) te implantati (8 posto). Samo je četvrtina ispitanika istaknula da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice.

Čak 50 posto ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36 posto), kod primljen SMS porukom (8 posto) i autentikacija putem selfija (5 posto). Samo 14 posto ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.

Istovremeno, 69 posto ispitanika posjeduje 4 ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaji, bežični zvučnici ili slušalice, čitači e-knjiga, igraće konzole, ili različiti media playeri. Čak 93 posto njih koristi 4 i više digitalnih usluga mjesečno (za Srednju i Istočnu Europu ovaj udio iznosi 89 posto, a za Zapadnu Europu 82 posto), među njima je 47 posto korisnika usluga online bankarstva (59 posto u Srednjoj i Istočnoj te 61 posto u Zapadnoj Europi), a 22 posto ispitanika koristi mobilno plaćanje (17 posto u Srednjoj i Istočnoj te 9 posto u Zapadnoj Europi).

Tako je kod nas 13 posto zagovornika digitalizacije, što je u rangu s regionalnim prosjekom, 26 posto entuzijastičnih pristalica, 45 posto pristalica te 15 posto onih koji izražavaju otpor, što je jedan od najvećih udjela među drugim državama Srednje i Istočne Europe.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *