Oslobađanje od PDV-a tražila samo 52 donatora

donacija-hrane-midiDo kraja 2015., kada je donesen Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane koji je takvo doniranje oslobodio PDV-a, a koji su donatori zazivali na sva zvona jer im je uz plaćanje tog poreza jeftinije hranu bacati nego donirati, u Hrvatskoj je bacana hrana vrijedna stotine milijuna kuna, a prema nekim procjenama inicijative “Oslobodimo donacije hrane PDV-a” i više milijardi.

Sada, kada je njezino darivanje oslobođeno plaćanja poreza na dodatnu vrijednost, nabavna vrijednost doniranih namirnica je samo 4,5 milijuna kuna, ili samo jedna kuna po glavi stanovnika.

Najnoviji su to podaci Porezne uprave, a koja navodi i da su u 2016. godini samo 52 porezna obveznika predala obrazac DONH, zatraživši time oslobađanje od plaćanja PDV-a na doniranje hrane. U Ministarstvu poljoprivrede, pak, ističu da je u prvih šest mjeseci 2016. donirano hrane u vrijednosti od oko 2,7 milijuna kuna, no ističu, budući da se vrijednost u izvješću prikazuje u količini ili kunama, da je taj iznos još i veći te da se u drugom tromjesečju vrijednost donacija utrostručila.

Godišnje hrvatski građani bace čak 400.000 tona namirnica – 40.000 vagona, 90 kilograma po stanovniku.

Mreže za borbu protiv siromaštva upozoravaju kako je siromašan svaki peti građanin, a među starijima svaki treći. Pa, gdje je “zapelo”, gdje su svi ti donatori koji su prije donošenja Pravilnika isticali da je PDV jedina prepreka njihovoj humanoj namjeri da hrana ne završi u smeću nego u nečijem gladnom želucu? Je li posrijedi olako davanje obećanja, neinformiranost, društvena neodgovornost u sjeni utrke za profitom ili licemjerje?

“I tih 4,5 milijuna kuna donirane hrane bolje je, dakako, nego nula, no taj iznos ne premašuje prijašnje iznose darovanih namirnica”, kaže Zoran Grozdanov, koordinator inicijative “Oslobodimo donacije hrane PDV-a”.

“Dakako da su ovakvi rezultati licemjerni ako se zna s koliko se vjere čekao taj pravilnik, no ne treba smetnuti s uma da se trgovački lanci ne vode moralnim prosudbama, nego interesom. Pravilnik je baš napravljen tako da donatorima bude u interesu donirati, a ne bacati hranu jer želimo da im to bude jeftinije nego njezino uništavanje. Ima tu i needuciranosti donatora, ali i drugih trenutaka kao što je stav HGK, koji je imao svog predstavnika u Povjerenstvu za izradu Pravilnika, a prema kojem on treba obuhvatiti hranu kojoj je istekao rok trajanja. Znači da lanci hranu na policama drže do isteka roka, zadnji dan joj spuste cijenu kako bi ju bar tako prodali u zadnji tren, a ako ni to ne prođe, tek tada završi kao donacija. To je socijalno potpuno neosjetljivo i ide samo naruku lancima i njihovom profitu, a ne društvenoj odgovornosti”, kaže Grozdanov.

Ocjenjuje kako je Pravilnik vrlo socijalno osjetljiv jer kaže da hrana do krajnjeg korisnika mora doći unutar roka trajanja. Kada je o roku riječ, kupce je neugodno iznenadila informacija da je on, primjerice, američkoj krofni u pojedinim lancima čak – 1,5 godina. Tako je jedna Osječanka ostala zaprepaštena kada je, nakon konzumiranja pakiranja od dva komada “donuta” s nadjevom i čoko-preljevom, a koji su proizvedeni 21. rujna na deklaraciji uočila da im rok istječe – u ožujku 2018.!

U Ministarstvo poljoprivrede, pak, kažu kako se broj posrednika u distribuciji donirane hrane stalno povećava, a sada su u Registru 74 posrednika. To su oni koji udovoljavaju prostornim, skladišnim, higijenskim i drugim uvjetima za distribuciju darovane hrane ljudima na socijalnom rubu. Uglavnom su to humanitarne i vjerske udruge – HCK, Caritas, socijalne samoposluge, pučke kuhinje, udruge… Doniranje hrane može se obavljati samo preko registriranih posrednika. Na području Slavonije ih je 18 – u Osijeku, Dardi, Vinkovcima, Vukovaru, Mirkovcima, Županji, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Virovitici, Vođincima, Pakracu, Belišću i Daruvaru. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *