Cigarete i rezani duhan – Aktualno: Pravna sigurnost ključna za cijeli poslovni sektor

cigarete-duhan-aktualno-ftd-777Hrvatska je jedna od zemalja Europske unije koja u svoje zakonodavstvo još uvijek nije implementirala Direktivu o duhanskim proizvodima koja je stupila na snagu 20. svibnja. Sve to stvara pravnu nesigurnost koja predstavlja značajnu poteškoću za cijeli ovaj poslovni sektor

Nakon dvije godine ponovno smo se posvetili analizi tržišta duhanskih proizvoda. U tom se periodu u sektoru odvilo pregršt zanimljivih poslovnih zbivanja, a od aktualnosti se samo po sebi izdvaja lanjsko preuzimanje rovinjskog TDR-a, jedinog domaćeg proizvođača cigareta, koji je ušao u sastav globalne kompanije British American Tobacco (BAT).

Temeljem kupoprodajnog ugovora potpisanog koncem svibnja prošle godine u Londonu između dotadašnjeg vlasnika Adris Grupe i BAT-a, ova je ugledna svjetska duhanska kompanija postala vlasnik TDR-a i tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice – Istragrafike, Hrvatskih duhana te maloprodajnih lanaca iNovina i Oprese.

cigarete-rezani-duhan-aktualno-bulletTransakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura. Lani je to bio najveći događaj na domaćem duhanskom tržištu, ali i hrvatskoj industriji općenito. TDR je nastavio poslovati pod istim imenom, integriran u BAT-ovu organizaciju.

Tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije čine novi BAT Adria klaster sa sjedištem u Hrvatskoj, dok je TDR-ovo poslovanje na tržištima Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova integrirano u BAT-ov postojeći klaster Srednje Europe sa sjedištem u Češkoj.

GODINA INTEGRACIJE
Direktora za regulatorne poslove unutar BAT Adria klastera, Josipa Lozančića, upitali smo kako je u proteklih godinu dana tekao ovaj proces: “Integracija TDR-a i BAT-a bila je vrlo uspješna, a naši zaposlenici u Kanfanaru brzo su se uklopili u globalni sustav koji čini 60 tisuća ljudi. Pokazalo se da imamo stručne i motivirane zaposlenike koji mogu ispuniti i najzahtjevnije kriterije multinacionalnih kompanija. Širenjem portfelja pokrili smo sve cjenovne kategorije i preferencije potrošača, uspješno kombinirajući globalne i lokalne brendove. Istodobno smo kao dio BAT sustava postali proizvođači za tržišta u kojima nismo bili prisutni.”

Lozančić također potvrđuje važnost tvornice u Kanfanaru, što je ranije u nekoliko navrata isticao i predsjednik Uprave TDR-a, Ram Addanki, navodeći kako ova tvornica ima važno mjesto u sustavu BAT-a i dobre pretpostavke za daljnji razvoj te povećanje proizvodnje.

“Proizvodni kapaciteti tvornice su 20 milijardi cigareta, dok je prošlogodišnja proizvodnja bila na razini 7,5 milijardi cigareta. Već tijekom 2016. ispunjene su pretpostavke za još kvalitetniju proizvodnju s najavom ulaganja 30 milijuna eura u poboljšanje kvalitete i povećanje kapaciteta. Očekujemo da će u sljedećim mjesecima i godinama tvornica u Kanfanaru u sustavu BAT-a dodatno dobiti na važnosti”, poručuje Lozančić te dodaje kako se ova akvizicija pokazala dobrom i za TDR i za BAT po svim dosadašnjim poslovnim rezultatima, što podrazumijeva zaustavljanje trenda pada tržišnog udjela te do uvođenja svjetskih brendova BAT-a na hrvatsko tržište. Uvjereni smo, kaže Lozančić, da ćemo kombiniranjem TDR-ova lokalnog znanja s BAT-ovim inovacijama potrošačima sve više nuditi ono što žele i tako ojačavati svoju tržišnu poziciju i u Hrvatskoj i na okolnim tržištima. U tim nastojanjima u kompaniji planiraju podržati i primarnu proizvodnju duhana koja se odvija u sklopu tvrtke Hrvatski duhani. “Hrvatski duhani su dio integracijskog procesa u BAT-u i prepoznati su kao kompanija s  kvalitetnim postojećim vrijednostima i stručnim znanjima koje se mogu još više unaprijediti u sustavu BAT-a”, ističe Lozančić.

TRŽIŠNA KRETANJA
Iskreno se nadamo da će biti tako i da će se u Hrvatskoj održati ova tradicionalna proizvodnja. Pogledamo li statističke pokazatelje o proizvodnji duhana, vidimo da je 2015. donijela značajan napredak jer je ukupno proizvedeno 10.132 tone duhana, gotovo tisuću tona više nego 2014. godine, a sve to na značajno manjoj proizvodnoj površini pa je očito kako se produktivnost ove grane poljoprivredne proizvodnje značajno unaprijedila i da investicije u navodnjavanje proizvodnih površina ipak daju rezultata.

Okrenemo li se pak industriji, odmah ćemo uočiti da je dugogodišnji proizvodni trend negativan. Naime, tijekom 2015. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 8,22 milijarde komada cigareta, što znači da je proizvodnja ostala na gotovo istoj razini u odnosu na 2014. godinu kada je proizvedeno 8,19 milijardi komada cigareta.

cigarettesIpak, pravu perspektivu dobivamo tek kada tu brojku usporedimo s ranijim godinama pa vidimo da je to milijardu proizvedenih cigareta manje u odnosu na 2013. godinu i čak pet milijardi manje u odnosu na 2010. godinu.

Podaci o trgovinskoj bilanci otkrivaju kako je u 2015. godini duhana i prerađenih nadomjestaka duhana ukupno uvezeno u vrijednosti od 68,69 milijuna eura (59,33 milijuna eura odnosi se na uvoz cigara i cigareta od duhana), dok je ukupan izvoz iznosio 49,05 milijuna eura (od toga je 35,44 milijuna eura je izvoz cigara i cigareta od duhana).

Pritom je kod ukupne kategorije ostvarena negativna bilanca od 19,64 milijuna eura, a kod cigara i cigareta od duhana minus je dosegnuo 23,89 milijuna eura.

CRNO TRŽIŠTE U EU
Ako vam kojim slučajem nije dosta brojki, možemo spomenuti da je lani u svijetu ukupno proizvedeno oko 5.500 milijardi komada cigareta. Nas, dakako, osobito zanima stanje na europskom tržištu, a jedna od vječnih tema u ovom sektoru je šverc cigareta i udio crnoga tržišta.

U najnovijem izvješću revizorske kuće KMPG navodi se kako je u Europskoj uniji u 2015. godini konzumirano 53 milijarde ilegalnih cigareta. Vlade država članica EU izgubile su gotovo 11,3 milijarde eura u poreznim prihodima zbog navedenog kaznenog djela, s obzirom na to da je svaka deseta konzumirana cigareta ilegalna.

Izvješće KPMG-a odnosi se na 28 država članica EU, uključujući Švicarsku i Norvešku, te ukazuje na prevladavajući trend sve većeg rasta ilegalnih i tzv. “Illicit White” cigareta (cigarete koje se zakonito proizvode u jednoj državi, ali za koje postoje dokazi da su prokrijumčarene iz jedne države u drugu).

Osim koordiniranih akcija koje poduzimaju države te industrija putem zajedničkih akcija, jedan od najsvježijih primjera je nastojanje Philip Morris Internationala (PMI) da na globalnoj razini adresira problem crnoga tržišta putem inicijative PMI Impact.

“Kao jedan od nekoliko velikih programa koje tvrtka PMI provodi kako bi promovirala održive prakse poslovanja te odgovarala na složena društvena pitanja, PMI Impact je globalna inicijativa usmjerena na pomaganje sprečavanja šverca i povezanih kriminalnih radnji, koja se provodi kroz natječaj za financiranje onih projekata koji imaju utjecaj na trgovinu nezakonito proizvedenih proizvoda. Kako su naše mogućnosti u borbi protiv organiziranog kriminala povezanog s trgovinom nezakonito proizvedenih proizvoda ograničene, s PMI Impact programom možemo podržati druge koji imaju takve kapacitete, kako bi se učinkovitije riješio taj problem. Za ovu svrhu PMI je izdvojio 100 milijuna dolara kako bi financirao prva tri kruga subvencija, pri čemu projekti mogu biti subvencionirani između 100.000 do tri milijuna dolara”, pojasnili su nam iz zagrebačkog ureda ove globalne kompanije te dodali: “U tom smislu, PMI je postavio platformu za ovu inicijativu, a daljnje aktivnosti očekujemo od prijavitelja projekata koji će aplicirati za sredstva. Prijaviti se mogu privatne, državne ili nevladine organizacije, a prijave za prvi krug bile su otvorene do 12. rujna ove godine.”

AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ
Nelegalno tržište je problem koji postoji još od uvođenja posebnog oporezivanja duhanskih proizvoda. Međutim, najviše je eskalirao u posljednje tri godine uvođenjem previsokog poreznog tereta počevši od 2013. godine, na što je tržište reagiralo jako negativno.

Posljedice crnog tržišta su gubici koji ukupno premašuju milijardu kuna i koji pogađaju sve sudionike u tom lancu, od države, preko proizvođača do trgovaca. Posebno je važno napomenuti i loše posljedice za potrošače, s obzirom da se na crnom tržištu pronalaze proizvodi neprovjerene, vrlo upitne kvalitete i sastava.

zetvena-povrsina-proizvodnja-oranicnih-usjeva-duhanDo kraja ove godine očekuju se rezultati istraživanja crnog tržišta za područje cijele EU, u koje je uključeno i istraživanje za Hrvatsku, pa ćemo tada imati preciznije podatke o razmjerima i posljedicama crnog tržišta duhanskih proizvoda. Dotad se za ilustraciju možemo poslužiti istraživanjem koje je provedeno prije dvije godine na inicijativu Koordinacije za duhanske proizvode pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Članovi udruženi u Koordinaciju imali su svoje vlastite podatke o veličini tog tržišta pa je odlučeno da se u 2014. izradi zajedničko istraživanje te pokrenu aktivnosti s ciljem sprečavanja daljnjeg rasta crnog tržišta duhana u našoj zemlji.

Kao jedna od prvih aktivnosti HUP-Koordinacije predložena je provedba istraživanja neoporezivog tržišta duhanskih proizvoda u Hrvatskoj kako bi se procijenila veličina tržišta domaćeg (nebrendiranog) rezanog duhana, odnosno njegov utjecaj na gubitak proračunskih prihoda države uslijed neplaćanja trošarine i drugih poreza.

“Prema rezultatima istraživanja, potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez iznosi oko 1.000 tona godišnje, što predstavlja gubitak prihoda državnog proračuna od oko 750 milijuna kuna. Navedeni iznos na razini je primjerice sveukupnih godišnjih državnih sredstava namijenjenih poticanju aktivne politike zapošljavanja”, naglašava Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine, pri kojoj djeluje HUP-Koordinacija za duhanske proizvode.

Jedan od glavnih prioriteta industrije je suzbijanje nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, koje je već godinama u dramatičnom porastu. To se posebice odnosi na nezakonito trgovanje rezanim duhanom kojim se naveliko trguje na javnim i privatnim prostorima, tržnicama, oglasnicima pa čak i na internetu.

“Uzroci ovakvog porasta nezakonite trgovine duhanskim proizvodima su brojni i složeni, ali ključni razlog jest povećanje trošarina na duhanske proizvode koje nažalost nije praćeno i odgovarajućim povećanjem prihoda potrošača, što je u konačnici rezultiralo okretanjem potrošača ka jeftinijim, no i nezakonitim alternativama. Daljnje povećanje trošarina, a time i maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda je neminovno kako bi Hrvatska uskladila razinu oporezivanja s onima u Europskoj uniji. No, na hrvatskom primjeru kao i iz iskustva drugih zemalja članica Europske Unije, razvidno je kako nezakonita trgovina duhanskim proizvodima šteti svima: državnom proračunu, proizvođačima, trgovcima te potrošačima”, naglašava Darija Dretar, voditeljica korporativnih poslova i komunikacija u Japan Tobacco Internationalu Zagreb (JTI) te predsjednica HUP-Koordinacije.

Ona pritom dodaje da JTI opetovano ističe kako je usvajanje kalendara povećanja trošarina ključna mjera koja istovremeno može osigurati fiskalnu stabilnost državnih prihoda i predvidljivost poslovnog okruženja te spriječiti daljnji trend porasta nezakonite trgovine duhanskim proizvodima.

Inače, podaci Carinske uprave otkrivaju kako je tijekom 2015. godine u Hrvatskoj ukupno privremeno oduzeto 18,9 milijuna komada različitih vrsta cigareta te gotovo 54 tisuće kilograma duhana, što je na razini prethodnih godina.

Problem crnog tržišta duhana je puno veći samo od gubitaka za duhansku industriju i državni proračun, jer osim što podupire već postojeće, otvara i mogućnosti za nove kriminalne mreže, kao i druge vrste nezakonite trgovine, čak i terorizam.

manufacturing_facility_1_fullIz PMI-ja o tom pitanju kažu da kontinuirano provode i prate istraživanja na ovu temu, a osim toga nastoje poticati pojačanu suradnju između vlada, agencija za provedbu zakona, proizvođača i trgovaca.

“Ponegdje se mogu primijetiti određeni pozitivni pomaci, ali ovo je pitanje koje traži stalnu pažnju, upravo zato što su njegove posljedice od značajnog utjecaja u ekonomskom i društvenom smislu”, kažu nam iz ove kompanije.

LEGISLATIVNI VAKUUM
U kratkom osvrtu na pitanje trošarina na duhanske proizvode, možemo samo podsjetiti kako je još tijekom pristupnih pregovora Hrvatskoj omogućena prilagodba razine oporezivanja duhanskih proizvoda onoj u EU i ta će prilagodba trajati sve do početka 2018. godine kad bi na cijelom području Unije trebala postojati jedinstvena minimalna razina oporezivanja od 90 eura na 1.000 komada cigareta.

Najveći dio tog usklađivanja već je iza nas, pri čemu se najbrži rast trošarina odvio u razdoblju od samo dvije i pol godine, kada je trošarina porasla s oko 50 eura na sadašnjih 86 eura na tisuću cigareta.

Rast trošarina utjecao je i na maloprodajne cijene duhanskih proizvoda, a posljedično i na rast nezakonite trgovine. Osim toga, ona su bila i neočekivana i događala su se u pravilu preko noći što je dodatno remetilo tržište zakonito proizvedenih cigareta.

“Ključni izazov je prenošenje europske Direktive o duhanskim proizvodima, koja u potpunosti mijenja izgleda duhanskih proizvoda i nameće znatne i vrlo opsežne promjene u načinu poslovanja duhanskih kompanija, u hrvatsko zakonodavstvo. Unatoč tome što je Direktiva usvojena prije više od dvije godine, brojne zemlje članice Europske unije, pa tako i naša zemlja, nisu je pravovremeno prenijele u nacionalno zakonodavstvo”, upozorava Darija Dretar iz JTI-a.

Direktiva predviđa da se na kutijama cigareta, duhana za motanje i drugih proizvoda mora staviti slika i pisano upozorenje o štetnosti pušenja na 65 posto prednjeg i stražnjeg dijela kutije.

Pravila također uključuju zabranu duhanskih proizvoda s aromom, primjerice voća ili vanilije, dok će cigarete s mentolom biti zabranjene do 2020. godine.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu kako su njihovi predstavnici tijekom 2015. godine bili uključeni u dio procesa konzultacija pri donošenju Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda u kojem se implementiraju odredbe Direktive 2014/40/EU te u radnoj skupini Ministarstva zdravlja.

proizvodnja-duhanskih-proizvoda“U fazi konzultacija upozoravali smo donositelja na kompleksnost i važnost donošenja zakona te izrazili želju da se odredbe direktive čim prije prenesu u pravni sustav RH. Razlozi zbog kojega je interes poslovnog sektora bio ubrzanje prijenosa odredbi direktive u pravni sustav RH leži u činjenici znatno izmijenjenih pravila u dijelu proizvodnje, predstavljanja i prodaje duhanskih i srodnih proizvoda, a koje propisuje Direktiva. Dapače, promjene su takve da zahtijevaju značajne promjene u tehnološkom procesu, kao i u administrativnim poslovima. Zakon nije donesen tijekom zasjedanja posljednjeg saziva Hrvatskog sabora ujesen 2015. te je bio na javnoj raspravi Ministarstva zdravlja u veljači 2016. godine. HUP je dostavio svoje pisano očitovanje te se nakon toga očekivalo donošenje zakona. No, zakon je zapeo u kabinetu Vlade pa danas o trenutnom statusu zakona nemamo novijih saznanja ni informacija, ali je za očekivati da će se nakon konstituiranja novog saziva Sabora i Vlade proces donošenja Zakona ubrzati zbog zahtjeva EU i možebitnog posljedičnog kažnjavanja za nedonošenje”, navode iz HUP-a.

Slični odgovori dolaze i od samih duhanskih tvrtki. “Kao jedini proizvođač cigareta u Hrvatskoj dobro smo upoznati sa svim odredbama EU direktive i za njezinu provedbu se intenzivno pripremamo u zadnjih godinu dana. Tijekom tog razdoblja očekivali smo donošenje Zakona koji bi implementirao direktivu u naše zakonodavstvo, ali to se nije dogodilo. Za nas je najvažnije da budemo pravovremeno obaviješteni o rokovima primjene, budući da nam za primjenu treba određeno vremensko razdoblje, s obzirom na potrebu znatnih tehnoloških prilagodbi u proizvodnji. Vjerujemo da će to zakonodavac prepoznati pri izradi zakona čije donošenje očekujemo s uspostavom novog saziva Sabora i nove Vlade”, ističu iz BAT-a.

Jednakog su razmišljanja i u PMI-ju iz kojeg navode kako su suočeni s pravnom nesigurnošću jer sadržaj direktive čini važan dio regulativnog okvira prema kojem trebaju uskladiti svoje poslovanje.

“Samo jasno određeni pravni okvir omogućuje nam pravovremeno planiranje i usklađivanje poslovanja, kako sa zahtjevima ove, tako i svih drugih direktiva”, ističu iz PMI-ja te dodaju kako će Philip Morris Zagreb prema svojim partnerima pristupati kao i uvijek do sada stavljajući naglasak na edukaciju trgovaca, nastojeći prenijeti sve potrebne informacije te nastavljajući graditi partnerski odnos.

“Naše poslovne partnere ćemo nastaviti educirati o najvažnijim odrednicama direktive bitnim za njihovo poslovanje kako bi bili spremni odgovoriti na upite krajnjih potrošača”, poručuju iz ove kompanije.

Jedan od važnih odrednica za sve kompanije na tržištu je optimalno planiranje zaliha s obzirom da je 20. svibnja 2017. godine krajnji rok za prodaju proizvoda usklađenih s trenutnim zakonodavstvom.

Imajući sve to u vidu, vjerujemo kako će se implementacija Direktive o duhanskim proizvodima u Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda obaviti što je prije moguće kako bi cijeli sektor mogao lakše poslovati u zakonski uređenom okruženju.

Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *