Dobit Agrokora u 2015. čak 1,18 milijardi kuna

AgrokorZa razliku od izazovne 2014., koju je Agrokor zaključio s gubitkom, 2015. je za koncern bila znatno bolja.

Stvaranje vodećeg maloprodajnog lanca na području pet država bivše Jugoslavije omogućilo je i rekordnu prodaju vodećih Agrokorovih prehrambenih brendova.

U prvoj godini, u kojoj je u cijelom razdoblju u poslovanje bio uključen doprinos Mercatora, akvizicije teške više od pola milijarde eura, broj zaposlenih u koncernu premašio je 60.000, a prihodi od prodaje porasli su 38,8 posto, na 47,2 milijarde kuna. Korisni učinci spajanja Mercatora i Konzuma najbolje se vide u rastu profitabilnosti.

Za razliku od 2014., u kojoj je koncern poslovao s gubitkom od 225,5 milijuna kuna, lani je ostvarena respektabilna dobit od čak 1,18 milijardi kuna, čime je Agrokor skočio na treće mjesto top liste hrvatskih dobitaša, iza Adrisa i HEP-a.

Uz Mercator, koji je ostvario profit od 153,3 milijuna kuna, glavni pokretači rasta su Agrokorove zlatne koke Jamnica i Ledo s 400 milijuna kuna dobiti, piše tportal.

Na rekordnu prodaju vode, napitaka i sladoleda utjecalo je i lansiranje novih brendova te povećana učinkovitost u nabavi, proizvodnji i logistici.

U najvećoj hrvatskoj kompaniji ponosni su na ostvarene rezultate. Prva godina stvarnog zajedničkog nastupa Agrokora i Mercatora ohrabruje i u potpunosti opravdava odluku da u spajanju traže bolju i sigurniju budućnost za svaku od kompanija pojedinačno i za sve zajedno. Mnogo je podataka koji potkrepljuju takav zaključak: dovoljno je navesti samo jedan – da je udruženi lanac maloprodaje, s oko 2000 dućana, učvrstio vodeći položaj naše zajedničke kompanije u svih pet država u kojima djeluje, u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, s optimizmom u izvješću poručuje predsjednik koncerna Ivica Todorić, ističući da postignutim rezultatima nisu iscrpljeni sinergijski potencijali poslovne perspektive.

Potpunim ulaskom Mercatora u sustav značajno je promijenjena i struktura prihoda pa je Agrokor lani prvi put veći dio prodaje (53 posto) ostvario izvan Hrvatske.

Za razliku od industrijskog i trgovačkog dijela koncerna, poljoprivredne tvrtke (Belje, Vupik, PIK Vinkovci) poslovale su s gubicima. To je najvećim dijelom posljedica smanjenih cijena poljoprivrednih proizvoda na burzama, a stanje su dodatno zakomplicirale sankcije protiv Rusije.

Skraćeno izvješće o poslovanju u prvoj polovini 2016. pokazuje da Todorićev koncern nije uspio iskoristiti povoljne gospodarske trendove u Hrvatskoj i okruženju. U prvih šest mjeseci Agrokorovi prihodi od prodaje pali su za 3,66 posto (na 21,7 milijardi kuna). Istovremeno, dobit je porasla za 18,4 posto te je iznosila 373 milijuna kuna.

Unatoč povoljnim trendovima u poslovanju, financijski položaj grupe je i dalje problematičan. Ukupan dug povećan je za 2,1 milijardu kuna, dostigavši 45,3 milijarde kuna. Omjer kapitala i obveza, koji ukazuje na visoku zaduženost koncerna, i dalje je vrlo nepovoljan. Krajem 2015. vlastitim kapitalom bilo je pokriveno tek 14,2 posto ukupne imovine.

Glavnina obveza (24,4 milijarde kuna) odnosi se na kredite i obveznice. Unatoč djelomičnom restrukturiranju duga i povoljnim okolnostima na financijskim tržištima, financijski troškovi nastavili su rasti pa je za kamate isplaćeno 2,77 milijardi kuna, 10,7 posto više nego godinu ranije.

U izvješću se napominje da se Agrokorov dug sastoji uglavnom od obveznica i bilateralnih kreditnih aranžmana s bankama i financijskim institucijama. Na tri senior obveznice, vrijedne oko 880 milijuna eura, koje dospijevaju do 2020. godine Agrokor plaća izrazito visoku kamatu, od 8,875 od 9,875 posto. Kreditni aranžmani s bankama nešto su povoljniji, a promjenjive kamatne stope kreću se u rasponu od 3 do 10 posto.

Nakon megapreuzimanja Mercatora lani je Agrokor realizirao nekoliko manjih akvizicija. Najvrednija prinova u koncernu je građevinska tvrtka Projektgradnja, koju je Agrokor spasio iz predstečaja, stekavši 80,86 posto vlasništva za 122,5 milijuna kuna. Za 57,7 milijuna kuna vraćena je kontrola nad lancem drogerija Kozmo, koji je Agrokor 2009. prodao fondu rizičnog kapitala Nexus Alpha. U koncern je uključena i informatička tvrtka INIT te proizvođač papira Ambalažni servis, za čije je većinske udjele izdvojeno 5,4 milijuna kuna.

Iz sastava koncerna izašla je poljoprivredna tvrtka Dijamant Agrar iz Zrenjanina te je prodana srpskom poduzetniku Petru Matijeviću.

Agrokorovo financijsko izvješće otkriva i neke propale investicije, među kojima je i pompozno najavljivani proboj Jane na američko tržište. Prodaja tvrtke Jana North America lani je pala ispod 10 milijuna kuna, a gubitak je narastao na gotovo 17 milijuna kuna.

Značajne gubitke trpi i energetski biznis. Tvrtka A.N.P. energija, koja ulaže u bioplinske elektrane, zabilježila je gubitak od 36,3 milijuna kuna, uz prihode od 54,8 milijuna kuna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *