Trgovci svim silama žele zadržati potrošače

Kriza koja je počela 2008. godine temeljito je uzdrmala navike potrošača, ali i učvrstila partnerski odnos između trgovaca i potrošača, a trgovci se danas na sve moguće načine bore da zadrže lojalnost kupaca, istaknuto je na konferenciji za trgovce i proizvođače – Magros

trgovci-potrosaci-midiPo podacima koje je iznijela direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Ema Culi, trgovina u Hrvatskoj sudjeluje u BDP-u s 10 posto, što je tek nešto niže od prosjeka EU gdje participira s 10,9 posto. Nadalje, u broju zaposlenih u Hrvatskoj udio trgovine je 15 posto (trgovina je kod nas drugi najveći poslodavac), dok je prosjek u EU 16 posto.

Razvoj trgovine u Hrvatskoj Culi je podijelila u nekoliko faza pa su 1990-te godine obilježene procesom tranzicije i dolaskom stranih trgovačkih lanaca.

Zlatne 2000-te karakteriziraju velike investicije u trgovački sektor, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti u toj branši, ali i rast broja trgovina velikog formata, što je dovelo do toga da, u županijskom prosjeku, danas na svakog potrošača dolazi jedan četvorni metar trgovine. Tih godina promet u trgovini na malo bilježi dvoznamenkaste stope rasta pa je primjerice 2002. rast u odnosu na godinu ranije iznosio 21,5 posto.

Krizna 2008. donosi velike poremećaje i tom tržištu s tim da je najveći pad trgovine na malo bio 2009. godine, čak 15,3 posto.

Oporavak je, rekla je Culi, započeo 2011. godine, no opet slijedi pad, da bi posljednje dvije godine hrvatska trgovina ponovno počela rasti. Lani je rast prometa trgovine na malo iznosio 2,4 posto, u prvih osam mjeseci ove godine 3,9 posto, pa za ovu godinu Culi predviđa još veći rast u odnosu na lani.

Kriza je najviše utjecala na neprehrambeni dio trgovine, kazala je Culi, dodajući i kako nije dobro što hrvatska kućanstva i dalje na hranu troše čak trećinu mjesečnog budžeta.

Uslijed krize potrošači su postali racionalniji, cijena im je postala ključni čimbenik pri kupnji. Kupci, umjesto u stihijsku, počinju ići u planiranu kupovinu, a trgovci se i cijenom i kvalitetom potpuno prilagođavaju tim trendovima. “Trgovci danas žele partnerski odnos s potrošačem, žele bit lojalni potrošaču da ga ne izgube”, istaknula je Culi.

Veliki potencijal vidi u internetskoj trgovini kojom se lani služila trećina hrvatskih potrošača, pri čemu je najveći dio njih mlađa populacija od 16 do 24 godine (60 posto).

Prema potpredsjedniku HGK za turizam, trgovinu i financije Josipu Zaheru, ovdašnju trgovinu tek očekuje vrhunac, dok potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Darko Knežević smatra da je stanje u hrvatskoj trgovini daleko od idealnog.

Knežević, naime, upozorava na negativne trendove u maloj trgovini u kojoj je u posljednjih pet godina zatvoreno 4800 trgovačkih objekata, samo lani njih 468.

Razloge za to vidi i u nesposobnosti samih trgovaca da se prilagode situaciji, ali i u dolasku velikih stranih trgovačkih lanaca koji su, kaže, “pokosili male trgovine”.

Knežević je upozorio i na grešku države koja, za razliku od niza država EU, nije poticala malu trgovinu. Od buduće vlade očekuje da ispravi tu grešku pogotovo jer, tvrdi, europska praksa pokazuje oživljavanje formata malih trgovina.

Za pomoćnika ministra gospodarstva Željka Pravdića dolazak velikih stranih trgovačkih lanaca značio je i podizanje ovdašnjih trgovačkih uzusa. (tportal.hr/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *