Domagoj Klasiček – Vinarija Iuris d.o.o.

domagoj-klasicek-vinarija-lurisDjed i baka, otac i majka te dvije sestre – svi pravnici. Iako bi se od Domagoja Klasičeka očekivalo da krene stopama nekoga iz obitelji, on se opredijelio za vinarstvo. Danas je vlasnik i glavni enolog Vinarije Iuris s kojom polako, ali pravedno, kako joj i sam naziv kaže (Iuris – pravo, lat.) osvaja domaće, ali i inozemno vinsko tržište

Vino je kao dijete – divlje je, ne smijete ga previše štititi jer će kasnije biti bolesno, morate ga izložiti nekim utjecajima. Modelirate ga kao glinu. Potom ga stavite u bocu i predate drugom čovjeku. Tako je svoj strastveni odnos prema vinarstvu opisao Klasiček.

Možete li nam predstaviti povijest Vinarije Iuris? Kako ste se počeli baviti proizvodnjom vina?
Iako se nitko iz moje obitelji nije intenzivno bavio vinarstvom i vinogradarstvom, otac je 1974. kupio 56 hektara najboljih vinograda na imanju na Erdut planini.

Inače, mi smo baštinili stotu godišnjicu vinarije jer ju je otac kupio od poznate osječke obitelji Piller. Ta vinarija je osnovana 1902. dok je spomen otvaranja bio 1910. godine. Moj otac je ostavio jedan vinograd, a to je današnji muškatni silvanac. Ali, budući da se nije time htio intenzivno baviti, posadio je nešto malo graševine za vlastite potrebe.

Našim povratkom nakon mirne reintegracije 1998., počeo sam se više zanimati za vinarstvo jer se nisam vidio u obiteljskoj kolotečini prava u kojoj su već bili djed i baka, otac i majka te dvije sestre. U nekom trenutku sam se počeo i školovati te pritom upoznao gospodina Vladimira Kovača koji me naučio sve što danas znam o vinu te jednog od doajena hrvatskog vinogradarstva Božidara Purkovića koji je stvorio Erdutske vinograde.

Jednostavno, uz njega sam, kako smo sadili te vinograde, i sam stasao kao vinogradar. Obojica su mi u potpunosti promijenili život.

Koliko vlastitih nasada vinograda imate te koje vrste vina tradicionalno proizvodite?
U našem vlasništvu imamo oko 70 hektara vinograda, od toga gotovo 85 posto crnog sortimenta. Cabernet sauvignon, pinot noir, merlot, cabernet franc te probus koji je križanac cabernet sauvignona i kadarke.

Od bijelih sorti imamo sauvignon bijeli te ponešto graševine. Dakle, radimo gotovo sa svim sortama i njihovim kombinacijama koje se danas mogu vidjeti na policama.

Vinarija Iuris otkupljuje kvalitetno grožđe iz cijele Hrvatske i potom proizvodi vina. Iz kojih sve dijelova Hrvatske nabavljate sirovinu za proizvodnju svojih vina?
Grožđe otkupljujemo iz vinograda koje sami nadgledamo i o kojima se mi brinemo, tako da točno znamo kako se grožđe od samog početka razvija i kako ga se tretira. A otkupljuje se u čitavoj Hrvatskoj, zavisno o sorti.

Na Braču, primjerice, u suradnji s obitelji Bezmalinović, radimo vino Jenaro od sorte plavac mali. Pomno biramo naše poslovne partnere. To su sve ljudi koji sa strašću uzgajaju vinovu lozu i ljudi koji imaju vinarije na postojećim vinogradima.

Najnovije istraživanje jedne agencije kaže da više do 50 posto hrvatskih konzumenata vina smatra kako je domaće vino kvalitetnije od uvoznog. Kakvo je vaše stajalište po tom pitanju?
Ne bih rekao da su uvozna vina nekvalitetna, daleko od toga. Problem je u tome što mi nemamo adekvatnu tržišnu kontrolu. Činjenica je da se država odnosi pomalo maćehinski prema domaćim vinarima jer se previše propušta nekontroliranih vina izvana. Ovdje prvenstveno mislim na nebrendirana vina koja dolaze kao trgovačke marke na hrvatske police.

Možete li dati trenutnu ocjenu hrvatskog vinskog tržišta? Raste li potrošnja vina te koje sorte vina najbolje prolaze na tržištu?
Definitivno raste potrošnja vina, što god se reklo. Primjerice, craft pivovare su jako pomogle prodaji vina. Tako se pokazalo da mali proizvođači piva kroz craft pivovare i uz tri velike pivarske korporacije imaju šanse i svoje tržište. Ista situacija se reflektirala i na vino.

Vino ima definitivno uzlazni trend. Kod sorti velik uspon ima sauvignon bijeli, kako u svijetu, tako i kod nas. Muškatne sorte. Mirisno, lagano, s više kiseline. Crna vina su imala velik pad, ali sad ponovno doživljavaju blagi uspon. Mislim da su u Hrvatskoj svijetli dani u vinarskom biznisu.

S kojim se glavnim problemima suočavaju domaći proizvođači vina?
Uvijek kažem da utakmica mora za sve biti jednaka. Najbolji primjer za to je nova legislativa s trošarinskim markicama. One su u hrvatskom vinarstvu totalna budalaština.

Pojašnjenja radi, markica je garancija potrošaču da je to vino prošlo analitičku i organoleptičku provjeru te da ima dozvolu za puštanje vina u promet od strane Hrvatskog zavoda za vinarstvo.

Ipak, uvozna vina Europske unije i partnerskih zemalja kao što su Makedonija, Srbija te Bosna i Hercegovina ne moraju imati markicu.

vinarija-luris-lead02Gledajući s pravne strane, to je nelogično. Uostalom, i mi smo potpisnici tih europskih protokola. Ako većina zemalja nema takva pravila, onda se pitam zašto ih Hrvatska ima. Druga problematika jest da je teško raditi s određenim trgovačkim lancima u smislu naplate.

Zato s nekima ne surađujemo jer ne vidimo smisao i to im jasno dajemo do znanja. S druge strane, boljim partnerima dajemo i bolje uvjete. Ne mislimo da moramo raditi s apsolutno svima.

Koje su sve nagrade i priznanja dobila vina vinarije Iuris u proteklim godinama?
Omiljena nagrada mi je ona iz 2009. za muškatni silvanac na sajmu Gast u Splitu. Posebno zato što je to bilo vino koje su svi otpisali rekavši da ono nije za tržište, a to vino je osvojilo prvo mjesto. Potpuni šok! To mi je bio najjači vjetar u leđa. Naosvajali smo se nakon toga još priznanja, ali meni je omiljena nagrada vidjeti zadovoljna lica naših konzumenata.

Kako ste zadovoljni poslovanjem u tekućoj godini? Je li turistička sezona donijela rast potražnje za vašim vinima?
S poslovanjem u tekućoj godini smo uistinu jako zadovoljni, prvenstveno zato što su rezultati u prodajnom smislu porasli. Zanimljiv je pokazatelj i taj da nam se sada prvi put otkako radimo dogodilo da smo krenuli s prodajom skupljih vina.

Ipak, turistička sezona je u ovom poslu s vinima najbolji pokazatelj koliko ste bili dobri. Tako eto putem našeg web shopa primamo narudžbe za slanje vina diljem čitave Europe od zadovoljnih turista koji su konzumirali vina Iuris za vrijeme njihova posjeta Hrvatskoj.

Za dobre rezultate koje vam može donijeti turistička sezona vrlo je važno da redovito radite na marketingu i promociji vina, što podrazumijeva da ste stalno prisutni na terenu i uvijek u kontaktu te na raspolaganju kupcima.

Koji su vam glavni partneri u maloprodaji? Koliki udio u vašoj ukupnoj prodaji zauzima maloprodaja, a koliko otpada na HoReCa kanal?
Surađujemo s trgovcima kao što su Metro, Vrutak, Spar, Billa, Lidl, Prehrana trgovina, Victa, što su sve odreda partneri s kojima imamo kvalitetan i ravnopravan odnos i njihov broj će se sigurno povećati.

Naime, trenutno su određeni trgovački lanci rezervirani prema nama s obzirom na to da smo malena tvrtka, ali se slažem s tim da se svaki proizvođač treba dokazati, tako da za sve treba vremena. Što se tiče odnosa udjela prodaje on iznosi otprilike 60 posto u korist HoReCa kanala naprema 40 posto retaila.

Što je s izvozom? U kojoj mjeri ste fokusirani na prodaju i nastup na stranim tržištima, kakva su vam dosadašnja iskustva i rezultati na tom području te planovi za budućnost?
Smatram da unatrag godinu dana još uvijek nismo bili dovoljno jaka tvrtka za ozbiljan izvoz. Kad se ovlada prirodom, tehnologijom, marketingom i domaćim tržištem, tek onda se čovjek može posvetiti stranim tržištima. Mi godišnje izvezemo pedesetak tisuća boca, dok nam je ukupna proizvodnja oko 280.000 boca.

vinarija-luris-lead01Ali može se to mnogo bolje. Nažalost, najviše uspjeha s izvozom imamo u Kini, iako ne bismo više voljeli surađivati s njima jer ruše cijene, a naplata je neizvjesna te se oko nje neprestano mučimo.

Što se tiče inozemnih planova, od ove smo godine prisutni na nekoliko internacionalnih sajmova vina u Europi koji su isključivo B2B karaktera, a budući da nam je cilj u roku od dvije godine izvesti otprilike 10 posto ukupne proizvodnje na inozemno tržište. Također, Iuris vina će se za početak naći i na policama jednog međunarodnog trgovačkog lanca u Sloveniji, Bugarskoj te Mađarskoj.

Gdje vidite najveći potencijal za vaša vina?
Najveći potencijal vidim u tržištima koja dolaze u Hrvatsku te koji su kroz turizam uz nju vezani. Danska, Engleska, Njemačka.

Generalno gledajući, svi mi vinari se trebamo više truditi te surađivati kroz zajedničke nastupe na sajmovima. Nemamo mi tu konkurencije – netko voli Iuris, netko voli Kozlovića, netko vinariju Kutjevo, Belje, Vupik, Feravino, nevažno. Ali mislim da pod ovim našim hrvatskim suncem ima mjesta za sve.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *