Informacijske tehnologije – Trendovi: Novo poglavlje u svijetu trgovine

it-tehnologije-trendovi-ftd-777PSD2 donosi niz novih pravila prvenstveno za financijski svijet, no s obzirom na osnovne premise i ciljeve, otvara i potpuno novo poglavlje u svijetu trgovine koja više neće morati imati posrednika između sebe i potrošača

Na sami spomen EU administracije trgovcima se obično diže kosa na glavi. Svi se još sjećaju pravila o grbavim krastavcima i nepravilnim jabukama kojima je, barem je takav dojam prevladavao kod nas, pod izlikom zaštite krajnjeg potrošača jedina svrha bila opravdati postojanje te iste administrativne mašinerije.

No ono što mali broj sudionika u modernom svijetu trgovine zna je činjenica da se ta ista administracija zadnjih godina intenzivno okreće ka omogućavanju što veće slobode trgovcima po pitanju nekih ključnih točki interakcije prema krajnjem potrošaču.

Pogotovo u segmentu primjene tehnologije u svakodnevnom poslovanju. Jedan od glavnih segmenata koji je doživio i doživljava najveće promjene je svakako plaćanje, odnosno svi elektronski oblici istog.

Apsolutno je jasno da danas bilo koji pružatelj maloprodajne usluge ne može sebe zvati sudionikom trgovine kao takve ako nema omogućen barem prihvat kartičnih plaćanja na fizičkom prodajnom mjestu, a i sama online trgovina je postala de facto standard.

Sve navedeno vrijedi i za Hrvatsku, a pogotovo za razvijeno tržište EU. Upravo stoga ta već spomenuta EU administracija, umjesto reguliranja grbavosti krastavaca, svoje resurse troši na nešto puno korisnije i značajnije za svijet trgovine.

it-tehnologije-trenodvi-bulletJedan od prvih značajnijih plodova te inicijative stupio je na snagu sredinom ove godine.

Radi se o EU regulativi 2015/751 (regulativa je donesena 2015. godine) iza čijeg se nezanimljivog naziva krije niz pravila za financijske institucije (kod nas primarno banke) kojima se regulira nekoliko bitnih stavki u odnosu Banka-Trgovac-Potrošač.

Ovdje ćemo se dotaknuti dviju najzanimljivijih trgovcima, a tiču se kartičnih plaćanja: ograničavanje takozvanih “interchange” (MIF) kartičnih naknada te pravilo potpuno transparentnog prikaza kartičnih naknada naplaćenih trgovcu.

O ČEMU SE RADI?
Svaki trgovac koji ima POS uređaj za platne kartice svjestan je da kada izvršenu prodaju naplati karticom za 100 kn, od tih 100 kn, 2 ili 3 (nekad i više) kune odlazi Banci koja mu ustupa POS.

Ako se radi o Mastercard ili Visa kartici banke koja je ujedno i vlasnik POS uređaja, ta naknada je bila isključivo definirana od strane te Banke.

No ako se naplata vršila karticom druge Banke, naknada koja se naplati trgovcu uz zaradu banke sadrži i fiksni iznos koji je definiran pravilima tih kartičnih kuća, i predstavlja zaradu banke koja je izdala karticu, tzv. MIF (multilateral interchange fee).

To znači da Banka vlasnica POS-a taj fiksni postotak mora platiti kartičnim gigantima, Mastercadu i Visi, a oni dalje prosljeđuju u banku koja je izdala karticu. Do stupanja spomenute regulative na snagu, ta naknada je iznosila 1,3% i više, ovisno o kartici i nekim drugim parametrima.

Dakle, takva transakcija nikako nije mogla biti jeftinija za trgovca od toga, čak i da Banka nije ostvarila nikakvu zaradu. Regulativa je snizila tu naknadu na 0,2 odnosno 0,3% ovisno o tipu kartice, što je automatski značilo mogućnost jeftinije transakcije za Trgovca.

A da bi Trgovac uopće mogao prepoznati mogućnost za snižavanje cijene kartične transakcije, regulativa se pobrinula u drugom dijelu koji obvezuje banke na transparentnost u prikazu strukture naknade koju naplaćuje trgovcu: mora se jasno naznačiti što u naknadi predstavlja zaradu banke, što spomenute fiksne međunarodne naknade a što osnovni trošak. Time se stvorio Trgovcu prostor za pregovore i snižavanje cijene takve usluge.

No Europska komisija nije stala na tome te je u sljedećim regulativama jasno pokazala koliko je naklonjena Trgovcima. Ne samo to, nego je u temelje budućih regulativa jasno uvela inicijativu za popularizaciju inovativnosti i primjenu suvremene tehnologije u segmentu plaćanja, dijelu koji je do tada mahom bio rezerviran za bankarski svijet.

it-tehnologije01Glavna i najvažnija regulativa, koja ovih dana potresa bankarski svijet i traži od njih da rade reorganizaciju svojih strateških planova je famozni PSD2, odnosno Payment Service Directive 2.

Radi se o regulativi izdanoj od strane Europske bankarske asocijacije (EBA), koja je stupanjem na snagu 12. siječnja 2016. postala obvezujuća za sve zemlje članice EU (odnosno EEA) u smislu da najkasnije do 12. siječnja 2018. moraju donijeti zakone na nacionalnom nivou, temeljene na njoj.

PSD2 donosi niz novih pravila prvenstveno za financijski svijet, no s obzirom na osnovne premise i ciljeve, otvara i potpuno novo poglavlje u svijetu trgovine. U osnovi PSD2 definira četiri osnovna cilja: poticanje inovativnosti, reguliranje tržišta, poticanje konkurencije i sigurnost potrošača.

Zvuči vrlo jednostavno, ali ono što se zapravo krije iza toga donosi neke od najznačajnijih promjena u financijskom svijetu u nekoliko zadnjih desetljeća.

PROMJENE DOLAZE
Činjenica je da svijet plaćanja spada pod stroga regulatorna pravila, upravo kako bi se omogućilo maksimalno povjerenje temeljeno na sigurnosti cijelog sustava.

it-tehnologije-trendovi-lead01Iz istog razloga je cijeli taj segment tradicionalno spadao u domenu bankarskih i financijskih institucija. Tako su trgovci za plaćanja uvijek morali imati posrednika između sebe i potrošača.

PSD2 tu donosi značajne promjene. Kroz regulativu se definiraju osnovni preduvjeti za Trgovce da raspolažu određenim platnim instrumentima direktno, bez posredovanja treće strane, odnosno banke.

Cijela priča se zasniva na dva osnovna preduvjeta: Trgovcima (i svima drugima koji budu zainteresirani) omogućava se, uz relativno jednostavne zahtjeve, da postanu “kvazi” financijska institucija, a Bankama se propisuje da moraju omogućiti unificirane tehničke uvjete za takav novi poslovni model.

Gledano na praktičnom primjeru, danas, trgovac koji je ujedno i web trgovac, ili posjeduje naprednu mobilnu aplikaciju kroz koju provodi plaćanja, da bi prihvatio plaćanja karticama tekućih računa (tzv. debitne kartice) mora se spojiti na nekog od pružatelja platnih usluga, plaćati gore spomenute naknade, čekati da mu sredstva sjednu na račun po nekoliko dana i sl.

Kroz provedbu PSD2, trgovcima će biti omogućeno da se registriraju kao PISP (Payment initiation service provider) te tako prilikom plaćanja direktno pristupaju tekućem računu kupca, i prebacuju sebi sredstva transakcije. Bez posrednika i dodatne naknade.

Bez čekanja za isplatu. Naravno, uz dopuštenje kupca i određena pravila definirana kroz registraciju. I sve to prema bilo kojoj EU banci, po istom principu koji definiraju prethodno spomenuta tehnička pravila.

Što to u konačnici znači za trgovca? U prvom redu mogućnost da smanje troškove transakcije. Ali povrh toga omogućavaju daleko veću razinu inovativnosti. Mobilne aplikacije i web trgovina s programima lojalnosti i opcijom plaćanja, no ovaj put bez posrednika.

Optimizacija raspolaganja financijskim sredstvima. Veći angažman krajnjeg kupca i veći promet. Naravno, ulaganje u tehnologiju je neizbježno, ali to je za današnjeg suvremenog trgovca ionako svakodnevica i temelj poslovanja. A ovaj put prednosti su izrazito jasne i dalekosežne.

Banke su u svakom slučaju svjesne promjene koju ova regulativa donosi jer prema zadnjim istraživanja kuće PricewaterhouseCoopers, gotovo 90% europskih bankara planira strateške promjene kao direktnu posljedicu PSD2 i novosti koje donosi. Trgovci tek trebaju prepoznati njezine prednosti i mogućnosti koje im otvara, i odrediti se prema njoj, za svoju budućnost.

No, dok se te promjene ne dogode, stvari se ipak pomiču i na našem malom tržištu po pitanju tehnoloških inovacija u trgovini.

Nedavno smo pisali o opciji pojednostavljenog plaćanja u web trgovini, gdje korisnik prilikom prve kupovine sprema podatke o kartici u sigurno okruženje. Time se kod svake sljedeće transakcije plaćanje pojednostavljuje jer se ne unose svi podaci o kartici. Korak dalje je primjena kroz mobilnu aplikaciju.

Dobra vijest je da su Trgovci kod nas polako počeli primjenjivati oba modela. Jedan od najvećih portala za kupovinu je nedavno uveo ovu opciju, a uz slavni Uber taxi servis, jedna od taxi kompanija je nedavno predstavila ovu mogućnost. Korisnici prilikom registracije unose podatke o kartici u mobilnu aplikaciju i od tog trenutka svoje vožnje plaćaju jednostavno i brzo, uz sve blagodati digitalnog i mobilnog plaćanja: trenutni pregled transakcije, detalje o vožnji i druge korisne podatke.

MESSENGER I FACEBOOK
A podaci su upravo ono što današnjem trgovcu treba kako bi maksimalno optimizirao poslovanje i ponudio kupcima upravo ono što žele. A tko zna više podataka o krajnjim kupcima nego društvene mreže?

Gdje se krećemo, s kim se krećemo, što volimo, koliko smo spremni potrošiti? Facebook je tu apsolutni kralj i digitalni div iz Kalifornije je itekako svjestan toga.

it-tehnologije-trendovi-lead02Svjesni činjenice da poznaju navike milijardi potrošača diljem svijeta, kao i da je današnji poslovni svijet nezamisliv bez prisustva na društvenim mrežama, nastoje kapitalizirati upravo tu raskoš informacija i međuzavisnosti. Jedna točka koja spaja pružatelje s jedne i korisnike s druge strane. Zvuči moćno. I jest moćno.

Kao prvi korak u tom smjeru nedavno su omogućili svojim korisnicima u Messengeru da kroz takozvane “chatbot-ove” kroz obično čavrljanje zaprime personaliziranu ponudu u obliku poruke od strane virtualnog računalnog sugovornika, bot-a, koji kroz čovjeku razumljivu interakciju ponudi opcije te odmah plate ponuđeni proizvod ili uslugu ili jednostavno prebace novce prijatelju.

Proces se odvija korištenjem humanoidne komunikacije sa spomenutim botovima. Korisnik npr. u chat-u pošalje poruku “Molim te plati MarkuB 50 kn”, ili ako kupujete proizvod, “Kupi cipele u XY”. Bot može odgovoriti s porukom “Koji broj želite” ili jednostavno ponuditi korisniku opcije temeljem njegovih prethodnih pretraživanja i preferencija na društvenoj mreži.

Sljedeći korak je ponuditi sličnu uslugu kroz sami Facebook, gdje bi kroz personalizirane ponude spajali korisnike, trgovce i naravno plaćanja, te tako stvorili moćnu i jedinstvenu platformu koja iskorištava blagodati digitalnog doba.

Naravno, postoji dosta kontroverzi oko ovakvog načina iskorištavanja suvremene tehnologije, pogotovo po pitanju anonimnosti. No isto tako treba imati na umu da će do 2025. godine gotovo polovicu generiranog prihoda u kućanstvima držati u rukama pripadnici tzv. milenijske generacije i generacije poslije njih, tzv. “Z” generacija.

A budući da su za njih društvene mreže način života, anonimnost je zadnja na listi negativnih stvari koje donose nove tehnologije. Zapravo, više od toga ih sigurno brinu čak i oni grbavi krastavci s početka priče. Koje ćemo kroz koju godinu vjerojatno plaćati putem društvenih mreža.

Goran Bosankić
goran.bosankic@asseco-see.hr
Pre Sales manager/BU Payment
logo-asseco-see

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *