Nutricionizam – Trendovi: Resurs kvalitetnije prehrane

nutricionizam-trendovi-ftd-777Uključena država, prilagođeni marketing i educirani potrošači trebali bi biti osnova za buduće kvalitetnije prehrambene navike čovjeka i društva u cjelini

Udruga Zdravi obrok Hrvatska, pod vodstvom mlade i poduzetne magistrice nutricionizma Diane Gluhak, organizirala je konferenciju s ciljem promicanja nutricionističkih postulata i poticanja polemike o unaprjeđenju kvalitete života, poboljšanju standarda i kvalitete usluga, primarno u industriji, turizmu i ugostiteljstvu.

Jednodnevna konferencija “Primijenjeni nutricionizam u industriji i turizmu” okupila je brojne profesionalce povezane s hranom, turizmom, prehrambenom tehnologijom i IT sektorom zajedno raspravljajući o temama koje donose napredak gospodarstva i pozitivne društvene promjene.

Tijekom konferencije sudionici su imali priliku poslušati predavanja i aktivno sudjelovati na panelima koji su okrenuti novim dostignućima u području prehrane i komplementarnih tema – marketinga, turizma, industrije i IT-a.

Rasprave su obuhvatile teme pozicioniranja hrane kroz marketing i oglašavanje, uloge nutricionizma u zdravstvenom turizmu, primjene nutricionizma u industriji hrane i uslužnom sektoru hrane te IT inovacija u sektoru hrane.

MARKETING I HRANA
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, otvorila je temu o pozicioniranju hrane kroz marketing objašnjavajući pritom koje zablude i prednosti se kriju unutar ovih dvaju važnih i neodvojivih termina.

Knežević nas je upoznala s temeljnim pravima potrošača u koje ubrajamo pravo na zadovoljenje osnovnih potreba u segmentu zdrave hrane, a to su pravo na sigurnost hrane, informiranje, izbor, mogućnost žalbe, nadoknade u slučaju oštećenja potrošača, edukaciju i zdrav okoliš. Nedvojbena je činjenica da reklamiranje hrane utječe na proizvod koji kupujemo, a time izravno i na naše prehrambene navike.

nutricionizam-trendovi-bullet“Svakodnevno smo obasuti agresivnim reklamama za hranu, ali one se u većini odnose na cjenovni segment a ne onaj nutricionistički koji bi trebao biti primaran. Zbog niske kupovne moći naših građana potrošačima je cijena presudna kod odabira proizvoda, a o hranjivim prednostima nemaju mogućnost ni razmišljati pa tako ona neće ni utjecati na njihov odabir. Reklame se usmjeravaju na cjenovni segment, zanemarujući informaciju o hranjivim vrijednostima pojedinog proizvoda”, upozorila je Knežević ističući pritom kako do 41% potrošača u svojoj edukaciji o prehrambenim proizvodima koristi isključivo medije.

U posljednje vrijeme oglašavanjem se pokušava pobuditi patriotski osjećaji u potrošačima ističući domaće porijeklo proizvoda, ali tko potrošačima može to garantirati? – upitala je Knežević. Potrošači se ne informiraju, a marketing čini grešku jer nije objektivan i transparentan, a on je taj koji bi nam trebao pružiti pravovaljane informacije i podatke.

Osim marketinga, država bi trebala djelovati kao zaštitnik i edukator potrošača, ali ona kaska u tom području i ne djeluje proaktivno. Uključena država, prilagođeni marketing i educirani potrošači trebali bi biti osnova za buduće kvalitetnije prehrambene navike čovjeka i društva u cjelini, opći je zaključak koji je kao apel upućen s ove konferencije.

ZDRAVSTVENI TURIZAM
Jedan od novijih izazova turizma, a posebno zdravstvenog turizma je pridavanje posebne pažnje nutritivnom sastavu hrane, specifičnim potrebama gosta i primjenjivanje znanja iz nutricionizma za poboljšanje cjelokupne ponude.

nutricionizam-trendovi-lead01“Prehrana je oduvijek bila interes gosta u turističkoj ponudi. Međutim, populacija danas i od prije 20 godina ima sasvim drugačije prehrambene zahtjeve”, istaknula je Gluhak nadodavši: “Primijenjeni nutricionizam stoga predstavlja izazov za turističke radnike kao i turiste koji posjećuju određene destinacije. Posebno je to izraženo kod lječilišnog dijela zdravstvenog turizma, čime se otvaraju potencijali za velike i male turističke ponuđače usluga. Shodno tome, bitno je pogledati povezanost populacije koja dolazi na tržište, kroničnih bolesti i uslugu koja im se može pružiti. Postavlja se pitanje, koliko često prihvaćamo inovacije u području turizma i koliko smo elastični u uvođenju novih usluga i ponude iste gostima? Možemo li napraviti promjene u boljem smjeru i brendirati Hrvatsku s inovacijama u sektoru turizma i hrane?”.

Malo ljudi pak zna da postoji više vrsta zdravstvenog turizma te da se nutricionizam provlači kroz wellness i lječilišni dio turizma, što nikako ne bi trebalo zanemarivati. Prošlo je vrijeme kada se u turizmu nudilo samo sunce i more.

Gost želi više, a zdrava gastronomija je bitan aspekt dolaska gosta na naše more i ne ovisi o sezoni. Promicanje nutricionizma unutar zdravstvenog turizma nije jednostrana priča, već jedna velika suradnja koja je trenutno u procesu. Vrhunski kuhari prolaze proces edukacije koji su za njih pripremili i prilagodili nutricionisti, a uvođenje standarda zdravog obroka u sektor hotelijerstva i ugostiteljstva prema potrebama krajnjeg korisnika nameće se kao krajnja točka.

Cjelokupnim projektom nastoji se ponuditi rješenje objektima koji to prepoznaju kao dio svoje strategije razvoja, a takvih interesenata ima. Projekt je prepoznat i podržan od strane Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja, a ono što zahtijevaju je da se zdravstveni turizam s naglaskom na prehranu ponudi kao dio integrirane hrvatske turističke ponude.

IZAZOVI ZA INDUSTRIJU
Industrijska proizvodnja gotovih jela u svijetu neosporivo raste, ali u tom neprekidnom rastu ipak ne nalazi prostora da stavlja na tržište gotova jela koja se odnose na ciljane skupine potrošača kao što su skupine s posebnim prehrambenim potrebama i drugačijeg načina prehrane.

S obzirom na slabu interakciju sektora znanosti o hrani, zdravlja i industrije, nužno se postavlja pitanje potreba inovacija u prehrambenoj industriji.

Potrebno je unaprijediti ponudu gotove hrane, objasniti potrošaču prednosti takvih obroka i povratiti povjerenje u industrijsku proizvodnju gotove hrane.

Liberalizacijom tržišta i velikom konkurencijom uljuljana je naša dosadašnja sigurna proizvodnja. Naša prehrambena industrija nastoji i dalje koristiti svoje tradicionalne recepte i proizvoditi visoko kvalitetnu hranu i nije potrebno posebno navoditi da će potrošač gotovo uvijek izabrati domaći proizvod naspram uvoznog.

Kada govorimo o interesima potrošača onda svi recentni podaci i istraživanja pokazuju kako su oni najviše senzibilizirani u području sigurnosti hrane i hrane koja ne sadrži prekomjernu količinu masti i šećera te proizvode bez glutena i laktoze.

“Industrija mora odgovoriti na zahtjeve potrošača, ali ona mora optimizirati proizvode koji su npr. Free from fat, ali istovremeno imamo druge sastojke kao šećer jer tehnološki te štetne sastojke nešto mora zamijeniti te je vrlo važno imati korektan odnos i zaista implementirati određeni benefit koji komuniciramo”, istaknula je prof.dr.sc. Greta Krešić, izvanredna profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.

Kristina Vorberger
kristina@jatrgovac.hr

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *