Jaka alkoholna pića – Pogled izvana: Tradicionalno vs. moderno

Iako je količinska prodaja već neko vrijeme u silaznoj putanji, prodajni trendovi pokazuju da bi ovaj pad u narednih nekoliko godina mogao biti zaustavljen

Hrvatskim tržištem jakih alkoholnih pića i dalje dominiraju domaće kompanije koje, unatoč tome, još uvijek imaju poteškoća u komuniciranju svojih poruka konzumentima.

Dok multinacionalne kompanije kroz razne promocije i događanja vješto promoviraju svoje brendove usprkos zabrani oglašavanja, domaće zbog ograničenih sredstava i posebnog zakonskog opterećenja ulažu znatno manje u promotivne aktivnosti.

Lokalni se proizvođači stoga snažno oslanjaju na “stare” mušterije koje ostaju vjerne tradicionalnim brendovima, dok se nadolazeće generacije konzumenata jakih alkoholnih pića okreću poznatim i promoviranim međunarodnim markama.

Dok je ukupna količinska prodaja kroz 2015. bilježila pad od 2%, ipak je primjetan napredak kategorije s obzirom da je složena godišnja stopa rasta (CAGR) smanjena za samo 3%.

Nadalje, iako je količinska prodaja već neko vrijeme u silaznoj putanji, prodajni trendovi pokazuju da bi ovaj pad u narednih nekoliko godina mogao biti zaustavljen. Razlog je tome oporavak raspoloživog dohotka uslijed povećanja BDP-a nakon šest godina ekonomske krize.

POPULARNE KATEGORIJE
Tekila i meskalin imaju najbržu stopu rasta (štoviše, ove dvije vrste jedina su vrsta jakih alkoholnih pića koje bilježe rast) u 2015., no taj rast dolazi od relativno niske baze. Naime, tekila i meskalin predstavljaju najmanju kategoriju jakih alkoholnih pića, koja zauzima manje od 1% ukupne prodaje cijele kategorije u prošloj godini.

Među značajnijim kategorijama, treća po količinskoj prodaji su bistra jaka alkoholna pića koja su zabilježila najmanji pad od svega 1% u prošloj godini, prvenstveno zahvaljujući prodaji votke, koja je najčešće piće za koktele u Hrvatskoj.

Viskiji su imali dobru stopu rasta na početku 2015. godine, budući da je mlađa, urbana radnička populacija “otkrila” ovu obećavajuću kategoriju.

U svakom slučaju, kad je nastupila ekonomska kriza, kategorija ovih pića značajno je potonula. Viski tako trenutno drži četvrto mjesto ispred brendija i konjaka, ali jedino zbog činjenice što iznimno popularna vrsta domaćeg brendija mora biti svrstana u drugu alkoholnu kategoriju s obzirom da mu baza nije grožđe.

Kod viskija, Scotch Whiskey prevladava s gotovo dvije trećine u ukupnoj količinskoj prodaji za 2015. godinu. U kategoriji ostalih jakih alkoholnih pića, dominantna kategorija je domaći brendi s više od 50% ukupno prodanih količina.

Radi se o vrlo važnom segmentu u ukupnoj izvedbi kategorije jakih alkoholnih pića. Zapravo, domaći brendi morao je biti klasificiran u kategoriju ostalih jakih alkoholnih pića tek odnedavno (2013.), kada je Hrvatska ušla u članstvo Europske unije te se brendiji koji nisu napravljeni destilacijom grožđa više nisu mogli nazivati “brandy”. Ipak, ta promjena nije puno naštetila ovom popularnom piću.

Lina Sidorenkе
lina.sidorenke@euromonitor.com
Senior Communications Executive
Euromonitor International

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *