U 2016. godini prosječan pad potrošačkih cijena 1,1% godišnje

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o indeksu potrošačkih cijena za prosinac zaokruživši statistiku za cijelu 2016. godini.

Po prvi put nakon 20 mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena zabilježile su na godišnjoj razini rast. U skladu s očekivanjima godišnji rast iznosio je 0,2% što je najveća godišnja stopa inflacije od studenog 2014.

Osim učinka baznog razdoblja rast cijena potpomognut je s rastom cijena prehrane (+1%), alkoholna pića i duhan (+2,6%, zbog povećanja trošarina) te prijevoza (+1,5%) osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile zbog prelijevanja viših cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima.

Na mjesečnoj razini cijene dobara i usluga zabilježile su pad od 0,2% prvenstveno pod utjecajem sezonskih sniženja odjeće i obuće koje su zabilježila snažan mjesečni pad od 7,9%.

S druge strane rastuće cijene energije na svjetskim tržištima prelile su se na kategoriju prijevoza gdje je zabilježen rast cijena u prosjeku od 1,2% u odnosu na studeni 2016.

S izuzetkom prosinca 2016. godina bila je obilježena dezinflacijskim kretanjima (padom cijena). Stoga ne iznenađuje da je i treću godinu za redom indeks potrošačkih cijena, na razini cijele godine, zabilježio pad u vrijednosti od -1,1%.

Kao i 2015., poticaj padu cijena dolazio je od uvezenih deflatornih pritisaka pri čemu se padu cijena energije pridružio i pad cijena prehrane zbog prelijevanja nižih cijena prehrambenih sirovina sa svjetskih tržišta na domaće tržište.

Iako nastavak rasta potrošačkih cijena očekujemo i u narednim mjesecima 2017. inflacija će i dalje biti potisnuta. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina, a dijelom bi mogao proizići iz učinaka porezne reforme (rasta PDV-a na određene usluge i trošarina).

S druge strane rast plaća i posljedična očekivanja o jačanju domaće potražnje ne bi trebali imati značajniji učinak na inflaciju, osobito u uvjetima još uvijek slabog tržišta rada i usmjeravanju potrošnje dominantno u zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Jači poticaj očekujemo od strane usluga.

Uz projicirani lagani rast cijena nafte (na prosječnih 58 dolara po barelu za Brent) te polagani oporavak potražnje očekujemo da bi prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao biti na razini od 1,3%, objavili su RBA analitičari. (poslovnipuls.com)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *