Velika hladnoća prijeti mladoj lozi

Tradicija je da se s rezidbom vinove loze službeno počinje u siječnju nakon blagdana sv. Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara.

To je lako u vinogradu koji ima nekoliko stotina čokota, no ako ih vinograd ima tisuću, tada treba hvatati svaki povoljan trenutak da se rezidba završi na vrijeme.

Vinogradi vinarije Feravino prostiru se na 160 hektara s više od 600.000 trsova pa je rezidba kod njih krenula još početkom prosinca. Vremenske prilike ne idu na ruku rezačima i rezidba je prekinuta. Orezana je polovina proizvodnog nasada.

“Zbog niskih temperatura već mjesec dana uopće ne režemo lozu. Palo je od 30 do 50 centimetara snijega, ovisno o lokalitetima. Stali smo na 50 posto rezidbe i čekamo povoljnije temperature”, kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela za vinogradarstvo u vinariji Feravino.

Dok starijim nasadima niske temperature i snijeg ne smetaju, “polarni” vremenski uvjeti nisu dobri za mlade vinograde. Lani je podignuto 6,5 hektara novog nasada u kojem je primijenjen uzgojni oblik dvostruki guyot.

Posađene mlade loze sklone su izmrzavanju, što bi se moglo negativno odraziti na rast loze.

“Dugotrajno niske temperature koje su bile prije snijega mogle bi biti problem. Sam korijen je u zoni 30 centimetara koja se smrzavala i vidjet ćemo tek na proljeće što će se događati s takvom lozom. Stariji nasadi ne bi trebali stradati ako temperatura oscilira. Znači, oni mogu podnijeti i minus 20, i ako se i digne temperatura na minus 10, opet je to podnošljivo za lozu”, govori Liović, koja se nada da će vrijeme stabilizirati te da će nastaviti rezidba, naglasivši da je to značajan i stručan posao koji treba obaviti kvalitetno i na vrijeme.

Rezidba je jedna od osnovnih, zapravo i najvažnijih operacija u uzgoju vinove loze. S rezidbom se određuje prinos, a time i dohodak. Rezidbom se regulira rast loze i opterećenje rodom, kao i kvaliteta grožđa. Drugim riječima, svrha rezidbe nije samo dobivanje što većeg roda.

“Svi trsovi nisu u istoj razvojnoj fazi. Ima snažnijih koji mogu podnijeti da ih se više optereti, odnosno da se ostavi više okaca, a ima i slabijih. Ključno je kako se reže rodno drvo, odnosno koliko blizu se ide do trsa, da se ne ostavljaju suočice koje poslije stvaraju nove izboje i tu se loza sili i gubi energiju”, pojašnjava Amalija Liović.

Enolog u vinariji Feravino Marijan Knežević nada se uobičajenoj vinogradarskoj i vinskoj godini.

“Kolikog god to sada izgledalo grdo, unazad dvije-tri godine smo potajno priželjkivali hladnoću. Mislim da je bitno da se priroda vratila u jednu kolotečinu kako zapravo treba biti. Siječanj je i ovakvi uvjeti priliče, te se nadamo da ćemo biti u jednoj normalnoj i kvalitetnoj godini”, rekao je Knežević. (Snježana Fridl/glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *