Sigurnost u trgovini – SIGSHOP 2017.: Napredujemo polako ali sigurno

U Europi 78 posto trgovina koristi sustave zaštite artikala, dok ih 72 posto ima implementirano sustave videonadzora. U Hrvatskoj je to na manjoj razini, ali vidljiva je povećana potražnja za oba sustava zaštite

U posljednje doba, na što posebice utječe gospodarska kriza, sve su češće krađe u trgovinama koje, na neki način, spadaju u sastavni dio trgovačkog poslovanja. Istodobno, gubici od krađa postaju sastavni dijelovi troškova trgovaca.

Kako tome doskočiti i kakve su mogućnosti obraniti se od krađa bilo kakve vrste, bilo je riječi na 2. međunarodnoj konferenciji Sigurnost u trgovini – SIGSHOP 2017., održanoj u zagrebačkom hotelu The Westin.

Ta je konferencija okupila mnoge stručnjake iz trgovačke, sudske, zaštitarske te policijske branše, koji su kroz mnoga zanimljiva predavanja i panel diskusije pokušavali pronaći odgovor kako se obraniti od lakih i teških krađa u maloprodaji. Konferenciju je organizirao Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita, dok je magazin Ja TRGOVAC bio jedan od medijskih pokrovitelja.

Na konferenciji je, među ostalim, rečeno kako gubici od krađa u hrvatskim trgovinama iznose milijardu kuna godišnje, a krade se sve – od sira do tehničkih aparata. Kradu svi, bez obzira na materijalne uvjete u kojima žive.


Prema javno dostupnim izvorima, godišnji globalni gubici zbog krađa u maloprodaji iznose više od 128 milijardi američkih dolara, što je 1,24 posto od ukupnog prometa u maloprodaji. No, postoje još neki oblici krađa pa tako na interne krađe zaposlenika neke trgovine ili prodajnog centra otpada 39 posto, na eksterne ili vanjske krađe 38 posto, zatim na administrativne greške 16 posto, dok su dobavljači odgovorni za sedam posto gubitaka. Sve to upućuje na problem s kojima se suočava sve više trgovina i trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE
Kako bi se trgovci zaštitili od “neželjenih posjetitelja” pobrinula se tvrtka Alarm Automatika, čiji stručnjaci proizvode razne sustave tehničke zaštite trgovina. Objašnjavajući te sustave, Jošua Lerga, prodajni inženjer za trgovinski sektor u toj tvrtki, rekao je kako primjena sustava tehničke zaštite za maloprodajna mjesta izravno utječe na smanjivanje broja krađa kupaca, zaposlenika i dobavljača te samim time dolazi, s jedne strane do smanjivanja gubitaka u poslovanju, a s druge strane do povećanja profitabilnosti tvrtke.

Pritom je naveo kako je vrlo važan videonadzor jer se njegovom primjenom štite ulaz i izlaz u objekte, službene prostorije, skladište i blagajne, gdje se odmah mogu otkriti problematične transakcije.

“Video-analitikom gleda se protok kupaca, ali i vozila, zatim prisustvo osoba u trgovini izvan radnog vremena kao i nedozvoljeno parkiranje, što može biti sumnjivo”, istaknuo je Lerga.

Dodao je kako Alarm Automatika proizvodi nekoliko tipova kamera, primjerice CC kamere koje imaju nadzor između polica od 180 stupnjeva, Dome kamere koje nadziru blagajne, Štapne kamere te kamere za široke prostore.

Uz to, moguća je integracija POS uređaja s video nadzorom kako bi se analizirala i otkrila greška blagajnika i pronašla sporna transakcija. Lerga je rekao kako postoje zakonske norme o tome što treba koristiti u zaštiti od krađe jer se njenim sprječavanjem automatski povećava dobit nekog trgovačkog društva ili trgovine.

VELIKE INVESTICIJE PEVECA
Da video nadzor kao i ostali sigurnosni uređaji umanjuju mogućnosti od krađe, dokaz je trgovački lanac Pevec u kojem je već uveden centralni dojavni sustav (CDS). Kako je rekao Albin Majstorović, koordinator Unutarnje čuvarske službe i CDS-a, tim se sustavom značajno povećava razina sigurnosti.

Prema njegovim riječima, to je ustvari upravljačko-nadzorni centar koji prima i obrađuje signale sustava sigurnosti, upravlja njima, zatim upravlja pomoćnom rasvjetom i neprekidno provjerava ispravnost sustava sigurnosti tj. funkcioniraju li svi sustavi sigurnosti.

Preduvjeti rada CDS-a su: provjera i zamjena instalacija, ispravnost i nadogradnja zatečenih sustava sigurnosti, plansko postavljanje sustava video-nadzora te izrada izvedenog stanja svih sustava sigurnosti.

Da bi sve funkcioniralo kako treba, neke su sustave morali nadograditi, a neke izraditi, no sada je sve unificirano.

“Dvije do tri godine je trajao proces uvođenja CDS-a jer se svaki element morao skicirati, a zatim prenijeti u digitalni oblik. CDS je startao 1. studenoga 2015. i na to smo jako ponosni”, naglasio je Majstorović.

Dodao je kako od ukupnog broja Pevecovih prodajnih centara, 65 posto njih koristi CDS zaštitu noću, 25 posto koristi taj sustav i noćnog zaštitara, dok je samo 10 posto centara bez CDS-a te ima samo noćnog zaštitara.

Za ovu godinu je plan da svi Pevecovi centri budu uključeni u taj sustav. Inače, ciljevi CDS-a su podizanje stupnja razine sigurnosti u prodajnim centrima, racionalizacija troškova sigurnosti, upravljanje sustavima sigurnosti, neprekidna kontrola sustava sigurnosti te smanjenje utjecaja ljudskog faktora na lokalnoj razini. No, kako sve zapravo funkcionira?

Kada se oglasi alarm što znači da postoji mogućnost ulaska nepoznate osobe u prodajni centar, zaštitar zove odgovornu osobu tj. policiju. On to sve vidi na upravljačko nadzornom centru koji je izravno spojen na protuprovalni video nadzor, ponoćnu rasvjetu i sve ostale sustave.

Taj sustav prima informacije i obrađuje ih, a osoba koja tamo radi (zaštitar) odlučuje što će dalje učiniti. Preko tog sustava zaštitar ima mogućnost virtualne šetnje po cijelom centru. U slučaju kada dobije određeni signal, operater potvrđuje i provjerava o čemu je riječ. Ako postoji sumnja da se nešto događa, tada on aktivira interventnu ekipu zaštitarske službe. Preko video nadzora ih navodi po prostorijama. Majstorović je rekao kako operater CDS-a mora biti najbitnija karika u radu zaštitarskog sustava jer on mora biti stručno osposobljen i informatički pismen.

ULOGA POLICIJE I SUDA
No, unatoč svim sustavima sigurnosti može doći do krađe, a kako otkriti počinitelja govorio je Josip Pavliček, profesor na Visokoj policijskoj školi, koji je naznačio načine istražnog intervjuiranja kao alata za otkrivanje i razjašnjavanje internih krađa tj. krađa u trgovačkim objektima. Kako je naglasio, riječ je o metodama koje su primarno razvijene za potrebe policije i sigurnosnih službi, no sve se više koriste za potrebe privatne sigurnosti diljem svijeta.

Objašnjavajući detalje istražnog intervjua, Pavliček je istaknuo nekoliko faza na koji se mora pripremiti svaka osoba koja provodi taj intervju. Ključni elementi intervjua su: planiranje i priprema, taktika ispitivanja i postavljanja pravih pitanja u pravom trenutku, sposobnost razlikovanja istinitih od lažnih odgovora te ispravna interpretacija odgovora.

Što učiniti kada se krađa ipak dogodi, pokušala je savjetovati trgovce sutkinja Rahela Valentić koja se usmjerila na najčešća imovinska kaznena djela u trgovinama i njihove načine počinjenja kroz izlaganje primjera iz prakse. Tako je naznačila kako postoje četiri vrste krađe, a to su krađa, teška krađa, razbojništvo i razbojnička krađa. Krađa se najčešće događa u trgovinama, a u maloprodaji gotovo svakodnevno i to su uglavnom sitne krađe suhomesnatih proizvoda ili sireva do 1.000 kn koje ne idu na sud, nego to trgovci moraju sami riješiti.

Naime, privatnom tužbom trgovci moraju sami goniti počinitelja, ali uglavnom je to slijepa ulica jer su počinitelji osobe bez prihoda i imovine pa se trgovci u pravilu ne mogu namiriti. No, prateći kroz dva, tri dana kada se ta svota popne iznad 1.001 kn, tada to trgovci moraju prijaviti i onda počinitelje goni sud po službenoj dužnosti.

“U posljednje vrijeme takve krađe postaju organizirani kriminal jer siromašni ljudi kradu za tzv. gazde i u pravnom smislu se tu ne može mnogo učiniti”, rekla je sutkinja Valentić. Dodala je kako se teška krađa događa provaljivanjem u skladište, najčešće u dogovoru s nekim od zaposlenika trgovine. Razbojništvo je teži oblik kaznenog djela jer počinitelj koristi silu ili prijetnju. Najčešće se to događa u bankama, poštama ili mjenjačnicama, a prijeti se pištoljem. U razbojničkoj krađi najčešće stradavaju zaštitari jer počinitelj upotrebljava silu, prijetnju ili oružje.

PROBLEM KRIVOTVORENJA
Na negodovanje trgovaca kako video nadzor nije dokaz na sudu, Rahela Valentić je odgovorila kako to nije točno, nego da je upravo video nadzor dokaz u sudskom postupku protiv kradljivca. Naglasila je kako bi mnogo pomogle i video kamere postavljene između polica u trgovinama. Sudionici konferencije o sigurnosti u trgovini su se složili kako bi za sigurnost trebala biti kombinacija fizičke i tehničke zaštite. No, na osnovu sigurnosne procjene odlučuje se koji će se oblik zaštite primijeniti u određenom objektu.

Na konferenciji SIGSHOP 2017. Tihomir Žegrec iz Carinske uprave prezentirao je nazočnima sve što se radi na zaštiti prava intelektualnog vlasništva vezanog uz robu koja pristiže na carinsko područje Europske unije, pa time i Hrvatske, iz trećih zemalja. Osim toga, govorio je i o postupku uvoznog carinjenja pa tako i robe koja se nalazi na domaćem tržištu te se prodaje. Josip Turkalj iz tvrtke Badel 1862 u svom se predavanju usmjerio na postupke i metode zaštite od krivotvorenja. Prije dvije godine oduzete su velike količine krivotvorenih pića pod brendom Badel. Turkalj je rekao kako je Badel drugi trošarinski obveznik u Hrvatskoj i njegovi su brendovi vrlo zanimljivi krivotvoriteljima.

“Oni vizualno mogu napraviti gotovo identičan proizvod originalu, no organoleptička svojstva su ipak drugačija. Jedno od rješenja zaštite od krivotvorenja je digitalni način obilježavanja proizvoda, a mobilne tehnologije omogućavaju provjeru identiteta proizvoda u realnom vremenu”, istaknuo je Turkalj. S njim se složio i Krešimir Đuračić iz tvrtke IN2 Trace koji je govorio o serijalizaciji proizvoda – tehnologiji prevencije krivotvorenja. On je rekao kako se na tržištu zemalja EU-a godišnje potroši oko 10 milijardi pakiranja receptnih lijekova. Kako bi se spriječilo krivotvorenje potrebno je provesti serijalizaciju odnosno proces davanja identiteta svakom pojedinom pakiranju proizvoda. To mogu biti barkodovi ili datakodovi, a sve s ciljem kako bi se omogućila automatska “komunikacija” s proizvodom.

O sigurnosnim izazovima u logistici govorio je Darko Dundović iz tvrtke BAT Adria koji se usmjerio na nekoliko osnovnih sigurnosnih procedura koje se mogu koristiti u logističkom poslovanju, prije svega u domaćem i međunarodnom transportu različitih roba. Kristian Družeta iz tvrtke Abacus u svom je izlaganju govorio o fazama transporta i uključivanja zaštite kao ključnog faktora u svim tim fazama. Krađe sirovina i gotovog proizvoda kod proizvođača, razbojništvo u transportu do veletrgovaca te razne prijevare u gospodarskom poslovanju, bile su tema predavanja Rafaela Krešića iz Odvjetničkog ureda Rafael Krešić.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *