Svakodnevno bacamo 135 tona kruha

Kako promijeniti ove negativne rezultate? Kako iskoristiti činjenicu da Hrvatska proizvede sasvim dovoljno žitarica za svoje potrebe? Zar je zaista potreban toliki uvoz? Sve ovo bit će tema ovogodišnjeg 17. kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva “Hrvatski pekar” koji se održava 7. travnja u Varaždinu

Kako najkraće opisati stanje u hrvatskom pekarstvu? Zajednički nazivnik možemo sažeti u samo jednu rečenicu; uvozimo pekarske proizvode u milijunskim iznosima, a svakog dana u smeće bacamo gotovo 135 tona pekarskih proizvoda.

Uvezli smo kruha i peciva gotovo za 54 milijuna eura, a izvezli pekarske proizvode u vrijednosti od 28 milijuna eura. To su prošlogodišnji podaci za prvu polovicu godine, no to nije sve. Uvoz pekarskih proizvoda i dalje bilježi rast, što je svakako zabrinjavajuće.

Kako promijeniti ove negativne rezultate? Kako iskoristiti činjenicu da Hrvatska proizvede sasvim dovoljno žitarica za svoje potrebe? Zar je zaista potreban toliki uvoz? To jedna od tema ovogodišnjeg 17. kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva “Hrvatski pekar” koji se održava 7. travnja u Varaždinu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH i stručnim pokroviteljstvom Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, te u organizaciji Novinsko-nakladničke kuće Robinson iz Zagreba koja je prije 17 godina pokrenula ovaj projekt.

To nije prvi puta da se na ovom kongresu raspravlja o ovom velikom problemu, a posebice o velikoj količini bacanja kruha.

Izračunato je da Hrvatska godišnje baca pekarske proizvode u vrijednosti od oko 600 milijuna kuna, a s druge strane imamo 20 posto siromašnih Hrvata. S zanimanjem se očekuje rasprava (i provedba) novog Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom koji će se ovih dana naći pred saborskim zastupnicima. Naši susjedi Slovenci su ga donijeli već prije nekoliko godina, ali nitko se od tamošnjih pekara ne hvali da je zaživio i da su zadovoljni s njim, kažu organizatori.

Što će provedba Zakona donijeti Hrvatskoj teško je reći, no vjeruje se da tu nema velikog optimizma. Ukoliko bi se dosljedno provodio to bi zasigurno prepolovilo količine pekarskih proizvoda koji se bacaju.

U navedenom razdoblju čak je za 25 % porastao uvoz kruha koji ne sadrži med, jaja i sir. Uvozimo i pizze pa je primjerice uvoz pita i pizza porastao čak za 15 %, dok sve više raste uvoz kruha s grožđicama, panettona i puslica.

Najviše pekarskih proizvoda prodali su nam proizvođači iz Italije, Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije, Makedonije i Bugarske, a sve više raste i uvoz iz Bosne i Hercegovine te Srbije.

Hrvatski potrošač danas konzumira 61,6 kg kruha što je daleko više nego kod potrošača u Europskoj uniji gdje je zabilježen podatak potrošnje od 63 kg po glavi. Zanimljivo da europski potrošači sve manje konzumiraju kruh tako da su oni prije desetak godina bili na razini potrošnje kruha kakvu Hrvatska ima danas. Najveći potrošači kruha su Poljaci te potrošači Jugoistočne Europe, a sve manje kruh jedu Španjolci, Talijani i Nizozemci.

U Hrvatskoj dana radi 1.586 pekarskih obrta i tvrtki koje proizvode pekarske proizvode a u njima je zaposleno 22.000 radnika. S obzirom da je godišnja proizvodnja pšenice u Hrvatskoj blizu 859.000 tona, a za prehranu stanovništva treba 465.000 tona, nedostaje odgovor na pitanje zašto, umjesto da višak izvozimo, s druge strane uvozimo pekarske proizvode. U ukupnom hrvatskom uvozu, uvoz pekarskih proizvoda predstavlja 4 % što nije malo.

Odgovor vidimo u preferiranju tradicijskih pekarskih i pekarskog slastičarskih proizvoda i na hrvatskom i na inozemnom tržištu, ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko nakladničke tvrtke Robinson. Tu je velika šansa za hrvatsko pekarstvo.

Popis tradicijskih hrvatskih proizvoda iz ove branše sastoji se od čak 51 proizvoda, no malo toga je zaštićeno i malo toga se prodaje u hrvatskim pekarnicama. Svojevremeno je veliko iznenađenje bilo kad je jedan zagrebački pekar započeo prodavati zlevanku u svojoj pekarnici, no prodaja i danas ide odlično. U programu kongresa već nekoliko godina imamo prezentacije, radionice i degustacije tradicijskih pekarskih i pekarskih proizvoda. Ove godine predstavit ćemo podravsku pogaču s orasima, podravske pogačice s čvarcima, bregovsku pitu i svetojansku zlevanku, dodaje Odobašić.

Posebno predavanje Ministarstva poljoprivrede bit će vezano zaštitu tradicijskih proizvoda.

Kako bi hrvatski pekar bio još bolje informiran o tradicijskim proizvodima drugih zemalja, na kongresu će se predstaviti posebna peciva kakve rade američki Amiši, voditeljica radionice je gošća iz Ohia te talijansku focacciu.

Budući da je u Hrvatskoj sve aktualnija kontrola kvalitete hrane, o toj temi će biti riječi u nekoliko predavanja. U svezi s tim uvrštena je i posebna radionica za pekarnice koje žele uvesti pekarske proizvode s drugačijim sirovinama (brašno od plantana banane, cassave, batata) te proizvode namijenjene zdravoj prehrani. (agrobiz.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *