Uskoro zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse 

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljuje da bi prijedlog zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom trebao biti poslan Vladi u prvom tromjesečju

Kako je istaknuo za Hinu, on bi uravnoteženim odnosom i fer raspodjelom dohotka od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebao povećati udio dohotka koji će ostvariti hrvatski proizvođači hrane.

Cilj i svrha donošenja tog zakona, istaknuo je Tolušić, jest osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a očekivana posljedica uređenih odnosa jest, kako tvrdi, znatno povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora u cjelini.

Zakonom će se utvrditi nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima. Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, rekao je ministar.

Neke od njih su nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu; zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene; jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok.

Po Tolušićevim riječima, u javnoj raspravi o prijedlogu zakona pristigle su mnoge primjedbe, od načelnih do izravnih sugestija kako preformulirati neke odredbe te se razmatraju sve pristigle primjedbe.

Tolušić je rekao da se člancima 11. i 12. zakona mogu prepoznati mnogi primjeri nepoštene trgovačke prakse u bilo u kojem dijelu lanca opskrbe.

Takve prakse se temelje na iskorištavanju znatne tržišne snage, a izražene su kroz izravno ili neizravno nametanje obveza dobavljačima. To su, primjerice, zahtijevanje financiranja naplata naknade radi proširenja prodajne mreže trgovca, preuređenja prodajnih mjesta i skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže te naplata naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače i naplata naknade za kazne izrečene trgovcu.

Zasebno područje su cijene i utvrđivanje dampinga, istaknuo je Tolušić, dodavši da znatan dio zakona ima zadaću onemogućiti nametanje prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om.

“Sklopljeni ugovor između sudionika u lancu opskrbe hranom mora sadržavati i odredbe o nabavnoj cijeni proizvoda i/ili načinu formiranja nabavne cijene. Kako bi se zaštitilo krajnjeg potrošača, a time i trgovca, obvezni pisani ugovori moraju sadržavati i odredbe o kvaliteti i vrsti prehrambenoga ili poljoprivrednog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču te trgovcu. Isto tako, tim se ugovorima moraju definirati pošteni i transparentni uvjeti i rokovi plaćanja između dionika u lancu opskrbe hranom”, istaknuo je Tolušić.

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Marijana Petir istaknula je za Hinu da su članice odabrale različite zakonodavne pristupe za suzbijanje zloporabe gospodarskih neravnoteža.
Neke od njih, primjerice Njemačka i Austrija, imaju općenite pravne propise kojima se zahtijeva ocjenjivanje na temelju pojedinačnih slučajeva o tome postoji li znatna gospodarska neravnoteža između dvaju tržišnih subjekata i je li jači subjekt zloupotrijebio položaj kako bi slabijoj strani nametnuo nepoštene uvjete.

Druge, poput Češke, Slovačke i Mađarske, odabrale su uvođenje detaljnijeg zakonodavstva, koje se odnosi posebno na nepoštene trgovačke prakse. Neki od tih zakona sadržavaju opširne popise praksi koje se smatraju nepoštenima i nezakonitima – tzv. “crne liste”.

Petir smatra da Hrvatska treba donijeti detaljni zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe u kojem bi se, osim toga, trebao definirati i udio domaćih hrvatskih proizvoda koji bi se obvezno trebao naći na policama supermarketa.

“Zalažem se za donošenje EU legislative za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse kako bi se zaštitilo poljoprivrednike kao najslabiju kariku u lancu opskrbe hranom, ali i potrošače koji moraju biti sigurni da ne kupuju ‘mačka u vreći'”, istaknula je Petir.

Rekla je kako se dosad pokazalo da dobrovoljni pristup rješavanju tog problema u državama članicama koje su ga uvele nije dao željene rezultate, osim u Belgiji, čime se potvrdila potreba za regulatornim mjerama i djelotvornom neovisnom provedbom.
Petir je rekla da je Vijeće EU 12. prosinca 2016. prihvatilo zaključke o jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi, kojima se predlažu rješenja koja bi Europska komisija i članice mogle uspostaviti kako bi zajamčile i ravnomjerniju raspodjelu rizika u lancu opskrbe, povećano ugovaranje te transparentnost tržišta i poboljšano upravljanje rizicima.

Istaknuta je važnost osiguravanja jednakih uvjeta za sve uključene u lanac opskrbe hranom koji bi se mogli postići zajedničkim europskim zakonodavnim okvirom, istaknula je Petir. (SEEbiz/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *