Bezglutenski proizvodi: Bez glutena, molim

Poplava bezglutenskih proizvoda na tržištu prisutna je već neko vrijeme zbog porasta broja ljudi intolerantnih na gluten u blažem ili ozbiljnijem obliku, ali i zbog trenutno prisutnog trenda bezglutenske prehrane kao sinonima za zdravu prehranu i kvalitetan način života koji, govore stručnjaci, pomalo stagnira

Prije desetak godina gotovo da nismo ni znali ni čuli za gluten, a danas se sve više govori o njegovoj navodnoj štetnosti te je već neko vrijeme globalni trend postala upravo prehrana bez glutena. Oko toga koliko je on zaista štetan stručnjaci se ni danas ne mogu složiti, a istraživanja se i dalje provode kako bi dobili više informacija o ovom proteinu i njegovom utjecaju na ljudski organizam. Ono što je nepobitna činjenica jest da postoje ljudi koji su u najtežem obliku intolerantni na gluten, a tu bolest nazivamo celijakija ili glutenska enteropatija i ona nije rijetka, a neliječena može dovesti do brojnih i ozbiljnih komplikacija.

ŠTO JE ZAPRAVO GLUTEN?
Riječ gluten dolazi od latinske riječi za ljepilo, a više je poznat pod nazivom pšenični gluten. Ta bjelančevinasta, elastična tvar nalazi se u pšenici, brašnu, raži, ječmu, piru te zobi. Gluten čini tijesto ljepljivim i daje mu elastičnost te snagu dizanja jer “hvata” ugljični dioksid pa se tijesto s brašnom koje sadrži gluten lijepo diže, a ono bez glutena ostaje tvrdo i teško. Stoga je jasno zašto je pšenica najvažnija žitarica u pekarsko-slastičarskoj industriji.

Osim u spomenutim žitaricama, gluten sadrži većina proizvoda koje prosječni čovjek konzumira poput pizze, tjestenine, industrijske hrane, instant juhe, suhomesnatih proizvoda, slatkiša i bombona, instant napitaka, a nalazimo ga i u kozmetičkim proizvodima. Gluten je vrlo jeftin i lako dostupan, a industrijskim namirnicama daje formu, volumen i kompaktnost tako da ga proizvođači hrane obilato i rado koriste na nesreću mnogih celijakičara.

Prehrana s visokim udjelom nefermentiranih žitarica, pogotovo pšenice, opterećuje cijeli probavni sustav. Modifikacija sjemena, zaštitna kemijska sredstva, proces industrijske proizvodnje hrane i drugi čimbenici promijenili su kvalitetu i sastav namirnica koje sadrže gluten, a samim tim i njihov utjecaj na čovjekov organizam.

KAMELEONSKA BOLEST
Najteži oblik intolerancije na gluten jest celijakija, odnosno kronična bolest koja se naziva i kameleonskom zato što se njeni simptomi teško razlikuju od drugih bolesti i ne upućuju nužno na povezanost s probavnim sustavom. Prema podacima svjetskih istraživanja od celijakije boluje od 1 do 2 posto stanovništva. Na svakih 100 osoba u Europi prosječno jedna boluje od te neizlječive bolesti, a oko 80 posto dijagnosticiranih su djeca.

Brojke u Hrvatskoj pak pokazuju da na oko 85 osoba jedna boluje od celijakije. Najviše oboljelih je u Skandinaviji, dok ih u Aziji i SAD-u gotovo i nema. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te bolesti je ipak na izrazito niskoj razini, iako se o njoj danas sve češće progovara.

Prepoznavanje celijakije, tj. razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti već u dojenčadi ili pak u odraslih, a simptomi te bolesti su razni i dugo mogu biti prikriveni.

Problem je što se na otprilike 500 osoba u Hrvatskoj dijagnosticira samo jedna oboljela osoba. Bolje poznavanje bolesti i točniji postupci za njezino dijagnosticiranje pridonose njezinu češćem otkrivanju.

Kako razlikovanje simptoma celijakije od mogućih pridruženih bolesti može biti vrlo teško, ponekad se nažalost događa da bolesnici godinama obilaze liječnike različitih struka u potrazi za uzrokom svojih tegoba. Bolest može biti i potpuno bez ikakvih simptoma te je tada nazivamo tihom ili prikrivenom.

Simptomi u odrasloj dobi su tegobe često vezane uz različite druge organske sustave i mogu biti vrlo tihi tako da ih se niti ne može uopće povezati s probavnim sustavom. Sumnju na celijakiju u 80 posto točnosti otklonit će nam krvni test antitijela na gluten, kao i tkivna transglutaminaza ili utvrđivanje genetske predispozicije, a za točnu dijagnozu nužna je biopsija sluznice tankog crijeva.

BEZGLUTENSKA PREHRANA
Za održanje zdravlja i zdravstveno boljeg života osoba s celijakijom ili glutenskom enteropatijom, neophodno je upražnjavati pravilnu bezglutensku dijetu. Veoma je važno znati sve o prehrani oboljelog jer i najmanja količina glutena oboljelom narušava zdravlje. Također je bitno biti pravodobno i pravilno informiran, imati podatke o tome sadrži li neki prehrambeni proizvod gluten te brižno pratiti smjernice stručnjaka o prehrani.

Jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta koja se primjenjuje za cijeli život, a osoba koja prakticira takvu dijetu može biti zdrava i isto tako se osjećati. Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje količine (>0,002 ppm) glutena.

Poteškoća u izboru namirnica stvara se zato što se gluten najčešće skriva u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se nalaziti u procesiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene ustaljenih prehrambenih navika i nije nimalo štetna za organizam.

Gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga čine zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima. Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira i za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe. Dakle, na raspolaganju su sve vrste voća i povrća, meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, dakako ako nemaju dodatak glutena. Od žitarica dozvoljeni su kukuruz, soja, riža, proso, heljda i krumpir.

Uz tradicionalne cjelovite žitarice, nutricionisti sve češće preporučuju korištenje pseudožitarica poput heljde, amaranta i kvinoje jer sadrže kvalitetne aminokiseline te su bogate mikronutrijentima. Međutim, zdravstvene teškoće nisu jedini razlog zbog kojeg ljudi konzumiraju ove proizvode.

Naime, kako je više nego uvriježeno mišljenje da provođenje bezglutenske prehrane može utjecati na smanjenje tjelesne mase te na zdravlje općenito, nije rijetkost da se sasvim zdrave osobe priklanjaju prehrambenim obrascima koji se preporučuju u liječenju određenih bolesti, iako ih sami nemaju potrebe provoditi.

Takav je slučaj i kod bezglutenske prehrane jer se mnogi ljudi povode životnim stilom poznatih osoba i postaju sljedbenicima ovakvog načina ishrane, a u zadnjih desetak godina njihov je broj u stalnom porastu.

A ZNANOST KAŽE…
Američka studija iz 2016. godine ukazala je na činjenicu da je broj ljudi koji boluju od celijakije stalan od 2009. godine. Znanstvenici sumnjaju da se mnogi ljudi osjećaju bolje kada izbace gluten iz prehrane jer ako nisu dovoljno informirani i pažljivi mogu riskirati nedostatak glavnih hranjivih tvari koje se nalaze u žitaricama poput željeza, vlakana i vitamina B2.

Ne postoji dokaz koji bi sugerirao da bi bezglutenska dijeta mogla pomoći u gubitku kilograma, dok su neki ljudi na toj dijeti čak i dobili kilograme.

Poznata nutricionistica i vlasnica Healthy Meal Standarda u Hrvatskoj, Diana Gluhak, dala nam je svoje stručno mišljenje o bezglutenskoj prehrani i postojećem trendu: “Iz razloga što sve više ljudi ne želi jesti gluten, čemu marketing dosta pogoduje, na tržištu se javlja poplava tzv. bezglutenskih proizvoda, ali i bezglutenskih obroka u javnim objektima koji tako žele privući dodatne kupce.”

Diana upozorava i na dva velika postojeća problema na tržištu: “Prvi je nepravilno deklariranje proizvoda, odnosno, proizvodi koji nisu bezglutenski tako se označavaju zbog povećane potražnje za takvim proizvodima. Stoga je uvijek potrebno pravilno ih deklarirati. Proizvodi za oboljele od celijakije prepoznatljivi su po ambalaži na kojoj se nalazi simbol prekriženog klasa, znak koji jamči da je gluten u toj namirnici unutar dopuštenih udjela prema Codexu Alimentariusu. Drugi problem su restorani, hoteli i druge ustanove koje nude hranu i gdje se označavaju kao da su bezglutenski, a zapravo u 99 posto slučajeva to nisu”, objašnjava Diana.

Upravo zbog tih problema ova nutricionistica je pokrenula program Healty Meal Standarda u javnim objektima, a cilj je prilagoditi obroke osobama koje imaju celijakiju prema energijskim i nutritivnim globalnim standardima.

PROIZVOĐAČI U PORASTU
Na proizvode bez glutena u 2016. godini samo je u SAD-u potrošeno 15 milijardi dolara. Rastuća potražnja za proizvodima bez glutena stvara jednu novu veliku industriju koja se širi brže nego što se širila ona vegetarijanska.

Proizvođača bezglutenskih proizvoda na tržištu je mnogo, a jedan od glavnih predstavnika je Schär koji je svoj asortiman proizvoda podijelio na kategoriju kruha, biskvita i slatkog, tjestenine, brašna, zamjena za kruh te smrznutih proizvoda.

Kako bi korisnicima olakšali život s celijakijom kreirali su aplikaciju Schär Club koja korisnicima služi kao platforma za razmjenu informacija, iskustva i savjeta. Jedan od vodećih distributera zdrave hrane u Hrvatskoj i regiji koji je izgradio zavidan portfelj renomiranih svjetskih proizvođača prirodnih i ekoloških proizvoda je tvrtka Pretti Good Food.

Njihov bezglutenski asortiman sastoji se od bioloških/demeter proizvoda tvrtki Bauckhof, Schnitzer, Lima i Alinor te konvencionalnih proizvoda tvrtke Giuliani. U ponudi imaju: biološka i demeter bezglutenska brašna i mješavine brašna, biološke bezglutenske mješavine za kruh, biološki bezglutenske zgušnjivače i mrvice, biološke bezglutenske mješavine za kolače, burgere, pizzu, pudinge, biološke i demeter bezglutenske pahuljice (od zobi, prosa, s dodatkom voća ili čokolade) i muesli (od riže, kukuruza, čokoladne).

U asortimanu imaju i proizvode koji su namijenjeni osobama koje uz intoleranciju/alergiju na gluten imaju i druge prehrambene poteškoće pa tako imaju širok izbor proizvoda koji ne sadrže laktozu, jaja, kvasac, mlijeko, šećer, soju, palmino ulje i orašaste plodove.

Poznati proizvođači koji do sada u svom opusu nisu imali inačicu svojih proizvoda u bezglutenskoj varijanti brzo su ih uveli prilagodivši se zahtjevima tržišta pa je tako i poznati brend Dr. Oetker trenutno na tržištu prisutan s tri proizvoda koja nose oznaku i certifikat Gluten Free. To su Dr. Oetker Original Gustin, Original pudding vanilija i Original pudding čokolada te su se u tim kategorijama pozicionirali kao jedan od lidera na tržištu.

Nastavno na trendove, koji sve češće komuniciraju zdravstvene benefite, PIK Vrbovec je kao jedan od osviještenih proizvođača osigurao potrošačima kvalitetne proizvode bez nepoželjnih sastojaka kao što je gluten. Projektom “Manje je više” PIK je tržištu ponudio cjelokupan asortiman mesnih prerađevina koji ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten niti soju te za to dobio i Business Award nagradu. S rastom ponude proizvođača u području bezglutenskih proizvoda istovremeno se povećava i ponuda unutar trgovačkih lanaca i drogerija.

Tijekom proteklih pet godina drogerijski lanac dm bilježi kontinuirani rast proizvoda bez sintetičkih sastojaka, “free from” proizvoda, a posebno proizvoda bez glutena. U 2016. godini zabilježili su dvoznamenkast rast prodaje bezglutenskih proizvoda u odnosu na godinu prije. Najtraženiji i najprodavaniji proizvodi bez glutena su kruh, tjestenine i slatki program te različite vrste brašna i drugih proizvoda za daljnju pripremu jela.

Od trgovačkih lanaca Konzum je u svoj asortiman uvrstio više od 70 proizvoda bez glutena, a razvio je i svoju trgovačku robnu marku pod imenom “Bio zone”. U posljednje vrijeme bilježe rast ovih tipova proizvoda, a najpopularniji su upravo bezglutenski kruh i žitarice, te proizvodi koji su zamjena za “klasične” proizvode poput mlijeka.

Koliko je ovaj tip proizvoda tražen svjedoči trgovački lanac SPAR koji jedini u Hrvatskoj ima svoju robnu marku SPAR free from u kojoj se nalazi 50-ak proizvoda. Proizvedeni su u skladu s internacionalnim smjernicama za bezglutenske proizvode, a SPAR je prvo europsko poduzeće koje koristiti internacionalnu oznaku “bez glutena” (prekrižena pšenica) na svojim proizvodima. Također, svi SPAR “free from” proizvodi označeni su matičnim brojem međunarodne udruge za celijakiju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *