EIZ povećao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3%

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) povećao je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 3,3 posto jer, među ostalim, očekuje nastavak rasta investicija i potrošnje kućanstava, kao i još jednu izvrsnu turističku sezonu

Istraživači EIZ-a očekuju da će u ovoj godini struktura rasta bruto domaćeg proizvod (BDP) u velikoj mjeri nalikovati lanjskoj.

To “znači da će najveći doprinos rastu davati domaća potražnja. Od 3,3 posto predviđenog rasta, 3,1 postotni bod odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati malen, ali također pozitivan doprinos od 0,2 postotna boda, ponajviše zahvaljujući robnom izvozu i još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni”, navodi se u četvrtak u priopćenju EIZ-a.

Analitičari EIZ-a očekuju da će više od polovice rasta BDP-a u ovoj godini generirati nastavak uzlaznog trenda realne potrošnje kućanstava, ponajviše zahvaljujući poreznim izmjenama na početku godine te oporavku gospodarstva koje je dovelo do rasta plaća i zaposlenosti.

Ipak, upozoravaju da će s porastom cijena nafte na svjetskom tržištu koje se već počelo prelijevati na domaće cijene, prema kraju godine doći će do blagog pada raspoloživih dohodaka u odnosu na prethodnu godinu što će usporiti dinamiku rasta potrošnje. Analitičari EIZ-a očekuju i nastavak rasta državne potrošnje.

“S obzirom na snažniji gospodarski oporavak, stabilizaciju javnih financija, ali djelomično i zbog lokalnih izbora u svibnju, državna potrošnja u prvoj polovici godine mogla bi značajnije porasti”, navodi se u priopćenju.

No, uzme li se u obzir trošak porezne reforme, koji će u ovoj godini značajno smanjiti porezne prihode, EIZ u ovoj godini očekuje nešto nižu stopu rasta državne potrošnje u odnosu na lanjsku, odnosno za 1,4 posto.

“Ukoliko se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus, moguće je očekivati daljnje reforme i fiskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta državne potrošnje koja bi u 2018. godini mogla iznositi 0,7 posto”, navodi se u priopćenju.

Analitičari EIZ-a ističu i da će otprilike trećinu ovogodišnjeg očekivanog rasta BDP-a činiti rast investicija.

“Iako je razina investicija u Hrvatskoj i dalje značajno niža u usporedbi s razdobljem prije krize, uspostavlja se trend rasta koji će ubrzavati u ovoj i sljedećoj godini”, navodi se u priopćenju.

Nakon rasta od 4,6 posto u 2016., u ovoj godini očekuju rast investicija za 5,4, a u sljedećoj za 7,1 posto na godišnjoj razini.

“Naše prognoze temelje se uglavnom na rastućoj učinkovitosti u korištenju sredstava iz EU fondova, na poboljšanju poslovne klime, ali i na najavama nekolicine investicijskih projekata, posebice u turizmu”, navode analitičari EIZ-a.

Dodaju kako bi stopa rasta izvoza mogla usporiti, barem djelomično zbog aprecijacije kune koja negativno utječe na međunarodnu konkurentnost.

“S druge strane, turističke rezervacije već sada upućuju na izvrsnu turističku sezonu te stoga u ovoj godini očekujemo rast izvoza od 6,8 posto”, navodi se u priopćenju.

S obzirom na poreznu reformu te očekivano smanjenje poreznih prihoda u ovoj godini, analitičari EIZ-a procjenjuju da bi proračunski deficit mogao biti nešto veći nego lani, oko 1,9 posto BDP-a.

“Međutim, brojni rizici mogu ugroziti trenutno povoljno stanje javnih financija, poput dogovorenog rasta plaća javnih i državnih službenika koje nije bilo planirano ovogodišnjim proračunom, rastućih dugova u zdravstvu, rasta kamatnih stopa u eurozoni koje bi moglo povećati trošak kamata na javni dug, potencijalne tužbe banaka u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, restrukturiranja Hrvatskih autocesta, financiranja MOL-ovih dionica INA-e kako bi država preuzela upravljanje nad energetskom kompanijom te potencijalne državne pomoći najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokoru”, navode analitičari EIZ-a.

Dodaju i da bi ove godine stopa nezaposlenosti mogla iznositi 13,3 posto te se dodatno smanjiti na 12,4 posto u sljedećoj godini, a očekuju i da će u iduće dvije godine nastaviti rasti neto plaće. No, očekuju i povratak inflacije.

“Nakon tri godine pada potrošačkih cijena, ove godine cijene bi mogle porasti za 1,4 posto u odnosu na 2016., ponajviše zahvaljujući rastu cijena naftnih derivata i hrane, ali i rastu stope PDV-a u ugostiteljstvu”, zaključuju analitičari EIZ-a. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *