Boršč: Ukrajina u srcu Zagreba

Na oduševljenje mnogih Ukrajinaca sa zagrebačkom adresom, ali i domicilnog stanovništva, prošle godine otvorena je prva trgovina koja nudi više od 200 originalnih ukrajinskih proizvoda

U razgovoru sa suvlasnicom Oljom Sabljak otkrili smo što se krije iza magičnog imena Boršč te što je nju i sina Demiana, koji je drugi vlasnik, dovelo u Hrvatsku.

Već sedam godina žive u Zagrebu, a preselili su prvenstveno radi posla koji je Olja donedavno obavljala u Veleposlanstvu Ukrajine.

Upravo zahvaljujući tom angažmanu povezala se s mnogim Ukrajincima te je uvidjela koliko im zaista nedostaje nacionalna hrana.

Budući da je ostala u Hrvatskoj zbog ljubavi, a i završio joj je mandat u Veleposlanstvu, ideja o ukrajinskoj trgovini učinila se odličnom za nastavak ukrajinske priče u Hrvatskoj, kako za nju, tako i za njenog sina koji danas vodi većinu poslovanja.

TRADICIONALNE DELICIJE
Boršč, po kojem je trgovina i dobila ime, najpopularnije je tradicionalno ukrajinsko jelo. U njega se dodaje pregršt sastojaka od mesa, gljiva, graha, kupusa, mrkve, a glavni sastojak koji mu daje intenzivnu crvenu boju je cikla. Osim uokvirenog recepta za to gusto varivo trgovinu su upotpunili upečatljivim lampama koje osvjetljavaju većinu prostora, a napravljene su od starih lonaca u kojima se nekad davno kuhao boršč.

“Mnogi ljudi koji dolaze u trgovinu već dosta znaju o ukrajinskoj hrani, neki čak i kuhaju boršč doma. Budući da smo tek nedavno otvorili svaki dan nam donosi nešto novo i zasad imamo dosta interesa od domaćeg stanovništva što nas je ugodno iznenadilo”, ističe Olja. Većina proizvoda koji se nalaze u trgovini su iz Ukrajine, nekih 80 posto, a ostatak se odnosi na proizvode koji dolaze iz susjednih krajeva, Baltika i Bjelorusije. Međutim, oni se već dugi niz godina konzumiraju i koriste u Ukrajini pa se tako i smatraju tipičnim za Ukrajinu. Glavna kategorija proizvoda u trgovini su slatkiši, zatim smrznuti proizvodi, zimnica, alkohol i riblji proizvodi.

“U sekciji slatkiša imamo puno odličnih bombona u rinfuzi, a proizvode ih ukrajinske tvornice koje pripadaju među najbolje tvornice slastičarskih proizvoda u svijetu. Jedan od vodećih proizvođača bombona je aktualni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Ti bomboni su na ukrajinskom tržištu prisutni dugi niz godina pod imenom Roshen”, ističe Olja i nadodaje: “Jako smo ponosni na našu halvu koja je umnogome drugačija od turske halve. Ona se u Turskoj radi od sezama, a u Ukrajini od suncokreta i šećera te je odlična hrana za sportaše.” Vrlo zanimljiv i tražen proizvod je kondenzirano mlijeko, a dolazi u dvije varijante gustoće, kao med i kao namaz. Koristi se za palačinke, mliječne karamele i kolače, a najčešći kupci tog proizvoda su slastičari. Najtraženiji proizvodi osim kondenziranog mlijeka su file dimljenog lososa, crnog bakalara, jesetre te vino.

“U asortimanu imamo odlična vina iz Gruzije koja kvalitetom mogu parirati hrvatskim vinima. Suha su i slatka, a proizvode se u glinenim ćupovima i dobitnici su brojnih nagrada na međunarodnim natjecanjima. U ponudi imamo i jednostavnija vina iz Moldavije koja su gusta i slatka kao liker, a ima i onih kao muškat”, objašnjava Olja. Uskoro će se asortiman obogatiti ukrajinskom žesticom horilkom i pivom. Što se tiče cijene kupci će za gruzijska vina izdvojiti oko 90 kn, a za moldavska do 50 kn.

Najskuplji proizvodi u trgovini su kavijar od lososa te dimljeni losos. Cijena crnog kavijara je 360 kn i to je najviša cijena nekog artikla u dućanu.

ZNATIŽELJNI KUPCI
“Ukrajinci su izvrsno prihvatili ovaj koncept, ali i domaće stanovništvo koje trgovinu vidi kao svojevrsnu atrakciju. U Zagrebu je trenutno prisutan trend internacionalnih trgovina kojih je sve više i odlično je prihvaćen od strane domaćina. Ljudi su vrlo znatiželjni, ali malo i nepovjerljivi pa za njih organiziramo degustaciju proizvoda. Kada im opisujemo halvu pomalo su sumnjičavi, ali kada ju kušaju svi se odluče za kupnju, zato inzistiramo na degustaciji proizvoda”, ponosno će Olja.

Specifični detalj koji prati većinu artikala je njihova ambalaža. Naime, pakiranje ne prati trendove i to predstavlja problem jer je djelomično neatraktivno i kupcima neprimamljivo. Kvaliteta tih proizvoda je neosporiva, a dizajn pakiranja to ne sugerira. Ambalaža bi trebala biti ono što će ih pridobiti, a zatim okus i kvaliteta.

Osim halve, ljudi koji uđu u trgovinu mogu degustirati sve, a pogotovo proizvode koji su potpuna nepoznanica kao primjerice sok od breze. Iako Hrvatska i Ukrajina imaju sličnu političku povijest, u segmentu gastronomije su vrlo različite.

“Kada smo došli u Hrvatsku na mnogo stvari smo se morali naviknuti, a posebno na hranu. Primjerice, kad sam kušala hrvatsko maslinovo ulje mislila sam da je pokvareno, a kasnije sam saznala da je taj gorki okus zapravo njena glavna osnova i prepoznatljivost”, kroz smijeh prepričava Olja. Bez obzira na razlike, ljudi su jako zainteresirani za nove proizvode pa dobro funkcionira i online prodaja.

Putem web shopa i Facebooka zaprimaju narudžbe i zasad su vrlo zadovoljni razvitkom prodaje na tim platformama iako posluju tek pola godine i nemaju sav asortiman u online ponudi.

“Ljudi naručuju iz raznih gradova, primjerice Dubrovnika i Vukovara. Uglavnom su to Ukrajinci koji žive u Hrvatskoj ili ljudi koji su posjetili Ukrajinu pa poznaju proizvode. Međutim, još uvijek najbolje funkcioniramo usmenom predajom”, ističe Olja.

VIŠE OD TRGOVINE
“Proces nabave proizvoda je dosta kompliciran budući da Ukrajina nije u Europskoj uniji i opsežna je zakonska regulativa koju moramo ispoštovati. Zasad imamo par dobavljača s kojima surađujemo, ali trudimo se pronaći nove. Budući da smo početnici u ovom poslu polako se uhodavamo i idemo korak po korak te svakim danom naučimo nešto novo”, naglašava Olja.

Osim koncepta klasične trgovine vlasnici nastoje organizirati radionice i druženja u trgovini usmjerene na ukrajinsku zajednicu u Zagrebu.

“Planiramo za Uskrs napraviti radionicu uskršnjih pisanica posebnom tehnikom grebanja jajeta koju će prezentirati jedna mlada Ukrajinka. Osim toga u planu nam je organizirati i nedjeljnu školu za djecu na kojoj bi učili osnove ukrajinskog jezika, čitali priče na ukrajinskom i gledali ukrajinske crtiće”, entuzijastično će Olja te zaključuje: “Željeli bi stvoriti mrežu trgovina, ali i otvoriti kafić gdje bi posluživali npr. ukrajinske buločke uz kavu i čaj u kombinaciji s kondenziranim mlijekom. Ovo je vrlo dobra lokacija i smatram da bi takvo proširenje poslovanja bilo prepoznato i uspješno. Radom u veleposlanstvu stekla sam velik broj ukrajinskih prijatelja pa bih htjela produžiti i nastaviti to poznanstvo u ovom pomalo drugačijem obliku, ali s istim naglaskom.”

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *