Darko Bratković – Trgocentar Zabok

Nakon pet godina krize, uspjeli smo 2013. zaustaviti pad prometa u maloprodaji te ga indeksom izjednačiti s prijašnjom godinom. Cijelo smo to vrijeme planskim akvizicijama novih prodajnih mjesta utjecali na rast prometa pa tako danas možemo reći da smo prestigli brojke iz 2008. godine, ističe Darko Bratković, direktor Trgocentra Zabok

Rast Trgocentra kao trgovačke kuće ne počiva na brzim akvizicijama i ishitrenim zaduživanjima zbog projekata, nego planiranim potezima temeljenim na iskustvu i trenutnom stanju na lokalnoj trgovačkoj sceni, navodi Bratković.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Provedite nas za početak kroz dosadašnju povijest tvrtke Trgocentar Zabok. Kada ste osnovani te koji su najvažniji datumi u razvoju vašeg poslovanja?
Trgocentar je formiran 1963. godine spajanjem manjih trgovačkih organizacija: Pobjede iz Velikog Trgovišća, Ivančice iz Zaboka, Sloge iz Bedekovčine i Poljoprivredne zadruge Zabok.

Spajanjem spomenutih poslovnih subjekata stvorena je radna organizacija s 86 zaposlenika u 23 djelatne prodavaonice i skladišnim prostorom od 1.300 četvornih metara.

U vremeplovu razvoja kompanije naveo bih da je 1965. izgrađen skladišni prostor u Zaboku, da je 1970. otvorena nova moderna stanica za tehnički pregled motornih vozila, 1978. prva organizirana veleprodaja u Zagorju, a 1982. otvoren je i prvi diskont u Zaboku.

Tvrtka je uspješno prošla i tranziciju pri osamostaljenju Hrvatske te je bila značajan subjekt na regionalnoj sceni, a uz to smo bili i jedni od idejnih začetnika organiziranja manjih trgovačkih lanaca na nacionalnoj razini.

Tako je upravo Trgocentar 2001. godine bio jedan od suosnivača Ultra grupe iz koje je kasnije nastao današnji Ultra gros, a iste godine formira se i poslovnica uvoza-izvoza s programom prodaje repromaterijala za radnu i zaštitnu odjeću.

Potom je 2009. završena izgradnja novog centra za prodaju građevinskog materijala u Zaboku, a dvije godine kasnije izgrađen je novi objekt u Svetom Križu Začretju sa Supercentrom i Agrocentrom. Još bih izdvojio da je naš Agrocentar u Zaboku proglašen Poljoljekarnom godine.

U kojim sve županijama obavljate maloprodajnu djelatnost te koliko djelatnika i prodajnih mjesta danas imate?
Maloprodajnu djelatnost najvećim dijelom obavljamo u Krapinsko-zagorskoj županiji, a prisutni smo još u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.

Trgocentar trenutno ima 106 prodajnih jedinica i zapošljava 569 djelatnika. U našoj lepezi poslovanja nalazi se i pet ugostiteljskih objekata te stanica za tehnički pregled motornih vozila.

Koliko je među tim prodajnim mjestima prodavaonica mješovite robe, a koliko imate specijaliziranih trgovina?
Prodavaonica mješovite robe imamo 77. Ostalo su specijalizirane prodavaonice poljoprivrednog asortimana, građevnog materijala, tekstila, školskog i uredskog pribora, informatičke opreme, bijele tehnike i elektromaterijala.

Osim maloprodaje, kojim se ostalim djelatnostima tvrtka bavi?
Najvažnije djelatnosti kojima se Trgocentar bavi osim maloprodaje su veleprodaja, uvoz-izvoz, ugostiteljstvo, proizvodnja i usluga obavljanja tehničkog pregleda motornih vozila.

Možete li reći kako ste zadovoljni s poslovnim rezultatima ostvarenim u 2016. godini?
Mogu reći da je poslovni rezultat bio u skladu s planiranim. Trgocentar je u 2016. godini ostvario promet bez PDV-a u iznosu od 309,57 milijuna kuna.

Što očekujete u 2017. godini? Planirate li otvorenja novih maloprodajnih poslovnica?
U ovoj godini očekujemo povećanje prometa po planskoj procjeni od 2% u maloprodajnom segmentu i 5% u veleprodajnom te držimo kako su to realni i dostižni ciljevi na kojima možemo bazirati tekuće investicije i razvoj a da pritom ne narušavamo likvidnost.

Rast Trgocentra kao trgovačke kuće ne počiva na brzim akvizicijama i ishitrenim zaduživanjima zbog projekata, nego planiranim potezima temeljenim na iskustvu i trenutnom stanju na lokalnoj trgovačkoj sceni, a sve u smislu zadržavanja stabilnosti tvrtke.

U 2017. godini u planu je izgradnja novog prodajnog centra u Zlataru površine 1.500 četvornih metara. Završetak izgradnje i samo otvorenje planiramo u studenom ove godine. Usporedo s izgradnjom objekta u Zlataru, gradit ćemo novi poslovni prostor na lokaciji postojećeg u Zaprešiću koji više nije reprezentativan.

Završetak izgradnje tog objekta planiran je za sredinu 2018. godine. Uz izgradnju tih dvaju objekata u stalnoj smo potrazi za lokacijama koje bi nam mogle biti zanimljive u regiji Krapinsko-zagorske i susjednih županija.

Trgocentar je jedan od idejnih pokretača udruženja hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros. Kada ste se odlučili na udruživanje i koji su bili osnovni razlozi takvog poslovnog poteza u to vrijeme?
Osnovni razlog udruživanja bilo je zajedničko ugovaranje s nekoliko bitnih strateških dobavljača – proizvođača hrane. Kroz zajedničko ugovaranje uspjeli smo postići pozitivne pomake u racionalizaciji nabave, a kroz objedinjavanje količina roba i jasno definirane uvjete plaćanja, koji su nam omogućili povoljniju opskrbu i dodatne benefite, postali smo konkurentniji na tržištu.

Jedan od razloga udruživanja zasigurno je bio dolazak stranih lanaca, a kako u to vrijeme nijedna asocijacija u Hrvatskoj nije ništa poduzimala oko pripreme domaćih trgovina za dolazak strane konkurencije, bili smo primorani pristupiti udruživanju. Iz tog udruživanja nastaje Spuga, Ultra grupa i na kraju Ultra gros.

Danas, 20 godina nakon što ste s tvrtkama Lonia Kutina i Japetić Jastrebarsko krenuli u udruživanje iz čega je nastao Ultra gros, kako ste zadovoljni rezultatima tog okupljanja u trgovačku grupaciju? Koje vam je benefite to donijelo?
S udruživanjem smo postigli bolje uvjete kod dobavljača, smanjenje troškova nabave, prepoznatljivost na tržištu pod bojama i obilježjima Ultra gros grupacije te smo razvili i etablirali trgovačku robnu marku Ultra plus.

Održali smo konkurentnost na tržištu naspram stranih lanaca, a svakim danom grupacija postaje jača kroz poslovne uspjehe svake pojedine članice.

Djelovanjem u grupaciji postali smo prisutni u svijesti kupaca na nacionalnoj razini, što bi za našu tvrtku bilo teško postići bez velikih marketinških ulaganja.

Htio bih napomenuti i najveći benefit a to je prijateljski odnos svih članica grupacije od samih početaka. Na tom odnosu međusobnog uvažavanja i korektnosti Ultra gros je kao udruga nastala i izrasla u ono što danas predstavlja.

Uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca neupitna je činjenica hrvatskog maloprodajnog tržišta. Što je po vama tajna vašeg uspjeha odnosno što smatrate svojom komparativnom prednošću u odnosu na velike trgovačke lance?
Usluga. Naša prodajna mjesta su obogaćena zalaganjem naših djelatnika koji kroz odnos prema kupcu čine tu razliku.

Uzimajući u obzir da se naš asortiman ne razlikuje znatno od konkurencije, pri čemu smo cjenovno čak u nepovoljnijem položaju u odnosu na velike trgovačke lance, dodanom vrijednošću kroz uslugu pokušavamo zadržati i proširiti krug naših kupaca.

Uz to, treba napomenuti da se u Zagorju definitivno zadržao trend “kvartovskih” trgovina, gdje se proizvodi iz naše ponude kupuju na dnevnoj bazi, kupci ne odlaze u tjedne nabavke upravo zbog prisutnosti naših trgovina u svakom manjem mjestu.

Sigurno se radi o umanjenoj širini asortimana zbog samih veličina prodajnih prostora, ali je i to svojevrsna prednost manjih trgovina – imati one proizvode koji se traže na dnevnoj bazi i ne opterećivati zalihu nekurentnom robom.

Spomenuli ste uslugu kao vašu komparativnu prednost. A što je s asortimanom? Koliko su u vašoj ponudi zastupljeni domaći hrvatski proizvodi, a koliki dio čini uvozna roba?
Slobodno mogu reći da se naš asortiman sastoji od 90 posto robe domaćih proizvođača. To se posebno odnosi na robu svakodnevne potrošnje.

Voće i povrće otkupljujemo sa Zelene tržnice i od OPG-ova, ako postoje viškovi koji su u skladu s traženom kvalitetom, dok se mesom opskrbljujemo od zagorskih uzgajivača a pekarskim proizvodima iz 15-ak pekara u našoj županiji.

U kojoj su mjeri na policama vaših trgovina zastupljeni lokalni proizvodi te kakvu suradnju općenito ostvarujete s lokalnim proizvođačima? Koliko je to važno za vaše poslovanje?
Pokušavamo maksimalno u ponudi imati proizvode naših lokalnih proizvođača. Tu se radi o partnerskim odnosima s obzirom da su i proizvođači u Krapinsko-zagorskoj županiji jednako tako i naši kupci.

Otvoreni smo prema dobavljačima iz cijele Hrvatske, ali treba biti jasno da dajemo prednost lokalnim proizvođačima i poduzetnicima. Prozvodi zagorskih proizvođača su u najvišem rangu kvalitete te mnogi od njih svoje proizvode izvoze u susjedne zemlje EU i od velike nam je važnosti takve proizvode imati u stalnoj ponudi.

Maloprodaja iz mjeseca u mjesec bilježi rast prometa. Možemo li na stanoviti način već govoriti o oporavku tržišta, odnosno koje je vaše viđenje trenutnog stanja hrvatske maloprodaje?
Definitivno je u maloprodajnom sektoru vidljiv pomak na bolje. Ako uzmemo 2008. godinu kao početak recesijskih poteškoća, kroz narednih pet godina tvrtka nije poslovala na zadovoljavajući način tj. crpila je resurse iz drugih grana djelatnosti kojima se bavila kako bi rješavala dospjela dugovanja prema dobavljačima.

Oporavak se počeo nazirati sredinom 2013. godine, gdje smo zaustavili pad prometa u maloprodaji te ga indeksom izjednačili s prijašnjom godinom.

Cijelo to vrijeme planskim akvizicijama novih prodajnih mjesta utjecali smo na rast prometa pa tako danas možemo reći da smo prestigli brojke iz 2008. godine.

U isto vrijeme ostali čimbenici poslovanja nisu mirovali, počevši od rasta troškova energije, pada marži, teškoća kod naplate od tvrtki koje se nisu mogle nositi s trenutnom krizom itd.

Na kraju, maloprodajna pozicija Trgocentra iz 2008. i danas se u mnogočemu razlikuje – od broja prodajnih mjesta, njihovih formata i na kraju ukupnog broja zaposlenih djelatnika. Slobodno mogu reći da hrvatska maloprodaja u cijelosti jača, ali još predstoji dugi period oporavka kako bi se dostigao promet iz 2008. godine.

Problemi likvidnosti koji potresaju Agrokor i kompanije koje posluju u sustavu koncerna uistinu su goruća tema ne samo u sektoru maloprodaje i FMCG industrije, nego i gospodarstva i države u cjelini. Utječu li ovi problemi na vaše poslovanje?
Problem likvidnosti je općenito problem u Republici Hrvatskoj i svaki poremećaj u gospodarstvu države neminovno se odražava i na naše poslovanje i likvidnost.

Nastojimo zadržati zadovoljavajuću razinu likvidnosti, a s rastom prometa u maloprodajnom segmentu u tome i uspijevamo s obzirom da nam je upravo maloprodaja glavni generator priljeva novca na dnevnoj bazi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *