Distribucija i skladišno poslovanje – Aktualno: Put do konkurentske prednosti

Imperativ je da se roba što brže kreće kroz distribucijski sustav kako bi se smanjili troškovi distribucije i time povećala vrijednost robe pa tako danas distribucija predstavlja jedan od najvažnijih osnova za postizanje konkurentske prednosti poduzeća. Skladištenje i druge logističke usluge osiguravaju znatne uštede pa time čine jednu od najvažnijih poslovnih funkcija svakog poduzeća

U okviru krovne teme o logistici, koju na stranicama našeg magazina pratimo iz broja u broj, željeli smo se ovoga puta posebno posvetiti segmentima distribucije i skladištenja.

Nije zgorega pritom podsjetiti da se logistika, po definiciji, uz distribuciju bavi i upravljanjem materijalom, sirovinama, poluproizvodima i dijelovima od izvora do procesa proizvodnje i kroz sam taj proces, dok distribucija obuhvaća tijek gotovih proizvoda od završetka proizvodnje do konačne potrošnje.

Važnost distribucije kao znanstvene discipline započinje 60-ih godina prošlog stoljeća, a cijela djelatnost osobito dobiva na značenju zbog potreba i zahtjeva kupaca za kvalitetnijim distribucijskim uslugama, ali i zbog kontinuiranog rasta distribucijskih troškova.

Kako je njen predmet kretanje dobara od proizvođača do potrošača, cilj distribucije je povećati vrijednost robe na način da troškovi vezani uz proizvodnju i distribuciju budu što niži u odnosu na prodajnu cijenu.

Imperativ je da se roba što brže kreće kroz distribucijski sustav kako bi se smanjili troškovi distribucije i time povećala vrijednost robe pa tako danas distribucija predstavlja jedan od najvažnijih osnova za postizanje konkurentske prednosti poduzeća.

Ako proizvodna poduzeća sama rade distribuciju to ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su vezane uz direktan kontakt s tržištem i potrošačima, što rezultira kontrolom prodaje, informacijama o promjenama ponašanja potrošača i njihovim novim zahtjevima.

Nedostaci su, pak, vezani za veće troškove distribucije, što utječe na pad konkurentske sposobnosti i manju fokusiranost na proizvodnju.

Danas je opća tendencija rasta troškova distribucije, a smanjenja troškova proizvodnje.

Kao i u mnogim drugim segmentima i u distribuciji robe široke potrošnje prisutan je trend outsourcinga pa proizvodna poduzeća za ove funkcije angažiraju specijalizirane operatere.

Slično je i kada govorimo o funkcijama skladištenja jer je hrvatsko tržište u zadnjih nekoliko godina postalo vrlo konkurentan poligon pružanja različitih logističkih usluga od strane vodećih logističkih operatera u našoj zemlji, regiji, a neki od njih djeluju i na globalnoj razini.

Sve to govori koliki je potencijal logistike kao poslovne operacije u modernom poslovanju, koje osigurava uštede, a zna se da je svaka ostvarena ušteda najizravniji oblik neto dobiti za svako poduzeće.

Nadalje, dodatni trend u segmentu maloprodaje je i razvoj distributivnih kapaciteta kod samih trgovaca pa je nekolicina njih u Hrvatskoj izgradila vlastite logističko-distributivne centre: Konzum u Zagrebu i Dugopolju, Lidl u Jastrebarskom i Perušiću, a Kaufland u Jastrebarskom.

Ima ih još nekoliko koji o tome ozbiljno razmišljaju, ali kako je riječ o velikoj investiciji od strateškog značaja ipak se čeka najpovoljniji trenutak za realizaciju tako značajnog pothvata.

SNAGA DISTRIBUCIJE
Kakvi su trendovi u distribuciji najbolje znaju u tvrtkama koje se time operativno bave pa sam poslao istovjetan upit na nekoliko vodećih distributera. Jednako tako prilagođeni upit je išao i na nekoliko logističkih tvrtki te vodećih trgovačkih lanaca.

Međutim, dužnička kriza Agrokora očito je dobrim dijelom uzdrmala cijelo tržište pa su u većini upitanih očito okupirani drugim aktivnostima te su ostali bez komentara na aktualne trendove, no iz svakog od tri navedena segmenta dobio sam barem po jedan vrlo kvalitetan odgovor iz čega se može steći uvid u određena kretanja na cijelom tom tržištu.

Iz distributivnog poslovnog segmenta dobio sam odgovor od Atlantic Grupe, koja je jedan od vodećih distributera robe široke potrošnje u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe.

Zajedno sa svojim partnerom Atacom raspolaže s 19 distribucijskih centara, više od tisuću vozila i direktnim pristupom u više od 60 tisuća prodajnih mjesta te partnerima pomažu svojim visoko razvijenim znanjem u upravljanju ključnim kupcima, upravljanju kategorijama proizvoda, logistici i trade marketingu.

Iz tvrtke još ističu kako su iskusni menadžment i distribucijska operativa nadopunjeni izvrsnom uslugom, kvalitetnim odnosima s kupcima i marketinškom ekspertizom te pritom dodaju da suradnjom s Atlantic distribucijom partneri dobivaju niz prednosti među kojima posebno izdvajaju: snagu ukupnog portfelja – Atlantic je među tri vodeća dostavljača u trgovini u regiji, a tu su i benefiti koji proizlaze iz Atlanticovog regionalnog pristupa u pregovaranju s kupcima, transfer operativnih procedura i znanja kroz cijelu regiju, konstantna poboljšanja u postizanju najvišeg nivoa distribucije (količinski i težinski), koordinaciju i brzu implementaciju novih ulistanja i marketinških aktivnosti kod ključnih kupaca, proaktivan, transparentan i partnerski pristup te jaka i dugoročna partnerstva s regionalnim ključnim kupcima.

Distribucija je važna poluga poslovanja kompanije, a u ukupnom prihodu Atlantic Grupe distribucija principalskih brendova sudjeluje s 21,4 posto.

Uz brendove iz vlastitog portfelja Atlantic Grupa distribuira asortiman renomiranih međunarodnih kompanija kao što su na hrvatskom tržištu konkretno: Wrigley, Ferrero, Unilever, Johnson&Johnson, Hipp, Vivera, Nescafe, Rauch, SAB Miller, Phillips, Duracell, Durex, Regina i Ilirija.

Miroslav Petrić, stariji izvršni direktor za upravljanje ključnim kupcima u Atlantic Grupi, ističe kako su u segmentu distribucije primjetni procesi konsolidacije na osnovi snižavanja troškova.

U najkraćemu, strane kompanije koje su u određenom trenutku osnivale lokalne urede i operacije, pokušavajući vlastitom prodajnom organizacijom (ne i logistikom) upravljati poslovanjem na hrvatskom tržištu, danas sve više zatvaraju lokalne urede, kaže Petrić.

Ovaj dugogodišnji Atlanticov menadžer u distribuciji, koji upravlja poslovanjem s ključnim kupcima u Hrvatskoj i regiji, pritom pojašnjava kako to ne znači da se ove kompanije povlače s tržišta, nego svoj portfelj povjeravaju na upravljanje velikim distributerima ili ih ostavljaju u portfelju vlastitih organizacija na susjednim tržištima koje onda s kupcima direktno dogovaraju isporuke iz tih država.

Upravo ovaj potonji slučaj u smislu trenda još je uvijek na počecima i nije uzeo maha, dok je češća praksa prepuštanje upravljanja distributeru.

“Posljednjih godina osjetan je trend za koji očekujemo da će se nastaviti i intenzivirati, a riječ je o jačanju kupaca koji imaju snagu na širem području Europske unije i koji iz jednog središta internacionalno pregovaraju za više tržišta”, naglašava Petrić.

LOGISTIKA SVE VAŽNIJA
Od logističkih operatera odgovor su poslali iz tvrtke Gebrüder Weiss koja na hrvatskom tržištu nudi kompletno logističko rješenje posebno prilagođeno individualnim zahtjevima i potrebama klijenta, od organizacije internacionalnog prijevoza cestovnim, zračnim ili pomorskim putem, preko skladištenja robe sa svim popratnim uslugama manipulacije do distribucije krajnjem primatelju/korisniku u B2B i B2C segmentu.

Nisam uopće bio iznenađen njihovom uvodnom konstatacijom u kojoj ističu kako je potreba za profesionalnom i kvalitetnom logističkom uslugom na hrvatskom tržištu svakako u porastu.

“Na tržištu je veliki broj ponuđača, ali ključni faktor uspjeha je odabrati najadekvatnijeg pružatelja usluga te dugoročnog partnera koji može opsluživati kako B2B, tako i B2C kupce. Internet prodaja se zadnjih godina sve više širi i na hrvatskom tržištu te sa sobom nosi nove izazove ne samo za prodavatelje, već i za logističare. Gebrüder Weiss je prepoznao tu potrebu te kreirao posebnu uslugu ‘pro.line home’ koja obuhvaća kompletan lanac isporuke od nabave robe, skladištenja te konačne dostave krajnjem kupcu u dogovoreno vrijeme s dodatnim uslugama kao što je unos u kuću”, navode iz ove obiteljske tvrtke sa sjedištem u Austriji koja danas predstavlja jednog od vodećih logističkih operatera u Europi.

Prema njihovim riječima, ulazak Hrvatske u Europsku uniju omogućio je širenje tržišta, slobodno kretanje robe te za logističare manje administracije i papirologije prilikom organizacije prijevoza, skladištenja i krajnje distribucije, a evidentan je i porast pošiljaka iz Hrvatske na tržišta Europske unije, što hrvatskim tvrtkama zasigurno omogućuje rast i razvoj.

Otvaranje granica omogućava optimizaciju skladišnog poslovanja na način da u jednoj zemlji imate centralno skladište za dvije ili više zemalja jer su rokovi isporuka postali vrlo kratki nestankom graničnih barijera, kažu u tvrtki te dodaju da tržište ima još prostora za rast i razvoj, potreba za logistikom će svakako još rasti, a izazovi će biti i dalje jednaki: u što kraćem vremenskom periodu isporučiti proizvod krajnjem primatelju u točno dogovoreno vrijeme.

TRGOVCI I LOGISTIKA
Kao što sam ranije spomenuo, jedan od trgovačkih lanaca koji se osobito istaknuo vrijednom investicijom u jačanje svojih logističkih kapaciteta je Kaufland Hrvatska k.d. Logistički centar Kauflanda jedan je od suvremenijih centara ovog tipa u ovome dijelu Europe.

Otvoren je u ožujku 2015. godine u Jastrebarskom te je glavni i jedini distributivni centar Kauflanda u Hrvatskoj. Površina zemljišta iznosi 163.000 četvornih metara, a ukupna površina svih zgrada iznosi čak 63.000 četvornih metara. Kapacitet skladišta iznosi 64.000 paletnih mjesta te se u skladištu nalazi više od 20.000 različitih artikala.

“Logistički centar zapošljava više od 300 djelatnika te 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu opskrbljuje svih 37 poslovnica. Kompleksni i mnogobrojni procesi centra organizirani su pomoću SAP sustava kojim se optimalno koriste svi resursi”, odgovorili su nam iz Kauflanda.

Dodaju pritom kako su ključni faktori za pravilno funkcioniranje skladišta svakako točnost i upravljanje matičnim podacima artikala, optimiranja putova vožnje i sl., a konstantni cilj logistike je smanjivanje logističkog troška i optimizacija svih procesa, pri čemu je uvijek naglasak na osiguranju kvalitete isporuka.

Marjo Jukić, direktor trgovačke udruge Ultra gros koja okuplja 23 članice koje s više od 1.300 prodajnih objekata u cijeloj Hrvatskoj, ističe da svakako razmišljaju o jačanju logističke funkcije grupacije, ali i da trenutno nije u planu gradnja vlastitog logističko-distributivnog centra.

On pritom podsjeća da su se zadnjih godina neki veliki trgovački lanci odlučili za otvaranje vlastitih logističko-distributivnih centara, s tim da su rijetki objedinili robu svih temperaturnih režima te je kod većine hladni režim izdvojen.

U sklopu Ultra grosa logističke operacije se sastoje od tri sustava skladištenja i dostave:
1) Uvozna roba i proizvodi robne marke Ultra plus, koji ne zahtijevaju poseban temperaturni režim, u sustavu su centralnog skladišta Ultra grosa. Roba se pritom iz tog centralnog skladišta dostavlja u trgovine članica udruge, a za taj sustav koriste usluge logističkog partnera, tvrtke Alca Zagreb.

2) Dio proizvoda su u sustavu centralnog skladišta pojedine članice, što znači da dobavljač dostavlja robu na centralna skladišta članica, a članice same dostavljaju robu u svoje trgovine. U ovom sustavu su dobavljači koji nemaju mogućnost direktne dostave u trgovine članica i radi se uglavnom o manjim dobavljačima.

3) Daleko najveći dio proizvoda je u sustavu direktne dostave u trgovine koje organiziraju sami dobavljači.

U komentaru na aktualne trendove, odnosno promjene u ovom segmentu do kojih je dovelo pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Jukić ističe: “Glavne promjene odnose se na jačanje ‘uvoza’ robe iz EU i ranije spomenuto jačanje vlastitih logističko-distributivnih sustava velikih trgovačkih lanaca.” Smatra kako će se u idućih nekoliko godina logistika razvijati u dva smjera.

Prvo je daljnji razvoj vlastitih logističko-distributivnih kapaciteta velikih trgovačkih lanaca, a drugi smjer se odnosi na ubrzani razvoj specijaliziranih pružatelja logističkih usluga prema pojedinim temperaturnim režimima, koji bi se zatim mogli udružiti u zajedničku logističku platformu za proizvode svih temperaturnih režima.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *