Problematična Europska direktiva o organskoj poljoprivredi

Europski zakonodavci već godinu i pol dana razbijaju glavu nad prijedlogom direktive koja bi trebala potaknuti poljoprivrednike da se okrenu organskim metodama uzgoja

“Atmosfera je na trilogu bila vrlo konstruktivna”, kazao je za europski informativni portal EUobserver anoniman izvor u EU.

“Moramo ipak priznati da je ostvaren vrlo skroman napredak u rješavanju spornih pitanja”, dodao je.

Trilog je neformalni format razgovora u kojem tri zakonodavne institucije EU – parlament, vijeće ministara i komisija – pokušavaju iza zatvorenih vrata postići kompromis umjesto da službenim kanalom upute prijedlog direktive u drugo čitanje u parlament i u ministarsko vijeće.

Taj je format u posljednje vrijeme sve popularniji u Bruxellesu, dijelom i zato što se smatra da bi mogao ubrzati zakonodavni proces, objašnjava portal.

U slučaju propisa o organskoj poljoprivredi to se nije dogodilo. “Mislim da smo u tom pitanju uspjeli zabilježiti rekord”, kazao je neimenovani izvor za EUobserver, pojašnjavajući da se to pitanje “razvlači već godinama”.

Europska komisija predstavila je prijedlog direktive prije više od tri godine, 24. ožujka 2014. godine, kako bi potaknula veću proizvodnju organske hrane u EU.

Iako je sve popularnija među potrošačima, ponuda ne uspijeva držati korak s potražnjom, što rezultira povećanim uvozom.

Prema analizi EK, aktualni su europski propisi toliko složeni da malim poljoprivrednicima otežavaju prijelaz na organski uzgoj.

Tripartitni pregovori pokrenuti su prije 18 mjeseci, u studenom 2015. godine. Ne postoji službena baza podataka o duljini svih tripartitnih razgovora ali nekoliko izvora kaže da je možda riječ o rekordu.

Među razlozima je dugotrajnog procesa složenost predložene regulative koja pokriva široku lepezu tema.

Prijedlog tako sadrži novi propis prema kojem bi mješoviti uzgoj, odnosno primjena organskih i konvencionalnih metoda uzgoja na istom poljoprivrednom gospodarstvu, bio dozvoljen samo u prijelaznom razdoblju. Predviđen je i novi sustav grupnog certifikata za male poljoprivrednike.

“Opsežan prijedlog sadrži visoku razinu tehničkih detalja, iza kojih se kriju važna politička načela”, stoji u izvješću o pregovorima, objavljenom u prosincu prošle godine.

Izvješće je za predsjedateljskog mandata u EU sastavila Slovačka, treća zemlja-koordinatorica, od koje je palicu početkom ove godine preuzela Malta.

Izvor blizak malteškom predsjedateljstvu kazao je za EUobserver da se Malta “u potpunosti oslanja na izaslanstva”, signalizirajući da odluka ovisi o drugim zemljama članicama.

Problem su “brojni djelići slagalice koje valja sastaviti, i to ne samo među trima institucijama već unutar samog ministarskog vijeća”, objašnjava taj izvor.

Tako, primjerice, novi prijedlozi propisa o staklenicima moraju uzeti u obzir različite klimatske uvjete u zemljama-članicama, onima na sjeveru Europe i onima na Mediteranu.

Prvi je izvor također potvrdio različita stajališta” unutar svake europske institucije, dodajući da malteško predsjedateljstvo “želi nastaviti s radom na tome” i da su u toku “brojne sjednice na kojima se izrađuju nacrti”.

Posljednji krug rasprava u sklopu triloga pod malteškim predsjedateljstvom bit će održan 31. svibnja.

Europska komisija nije željela nagađati zašto predmetna rasprava tako dugo traje. Priopćili su tek da povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan “i dalje želi uspješno zaključiti pregovore”.

“Komisija cijeni konstruktivan pristup sve tri institucije i još je uvijek uvjerena da će biti postignut zadovoljavajući ishod koji će u konačnici biti od koristi za taj važan sektor”, kazao je za EUobserver neimenovani izvori u Bruxellesu. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *