Rekordna proizvodnja uljane repice i jagoda

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o biljnoj proizvodnji pokazuju da su uljana repica i jagode prošle godine zabilježili rekordnu proizvodnju u zadnjih 26 godina, šećerna repa bilježi najveći prirod po hektaru u zadnjih 26 godina, dok orah bilježi najmanju proizvodnju.

Uljane repice je, prema podacima DZS-a, lani proizvedeno 112.990 tona, što je gotovo 100 posto više nego u 2015. godini. To je ujedno i najveći prirod od 1990., napominju statističari.

Uljane repice je posijano na 36.778 hektara, što je 67,3 posto više nego u 2015., a urod po hektaru iznosio je 3,1 tonu (u 2015. bio 2,6 tona).

Urod pšenoraži lani je iznosio 81.393 tone i povećan je 49,1 posto u odnosu na godinu ranije, urod ječma porastao je 36 posto, na 263.165 tona, a pšenice za gotovo 27 posto, na 960.081 tonu.

Pšenice je prošle godine zasijano na 168.029 hektara ili 19,2 posto više površina, a urod po hektaru je povećan sa 5,4 tone po hektaru, na 5,7 tona po hektaru.

Šećerna repa je u 2016. ostvarila najveći prirod po hektaru, i to gotovo 21 tonu po hektaru u usporedbi s 2015. To je ujedno najveći prirod po hektaru od 1990., ističu iz DZS-a.

Lani je šećernom repom zasijano 15.493 hektara ili 11,6 posto više nego u godini ranije, a proizvodnja je povećana 54,6 posto, na 1,16 milijuna tona. Prirod po hektaru je iznosio 4,1 tonu, za razliku od 2015. kada je bio 3,9 tona po hektaru.

Povećani su i prirodi po hektaru ostalih usjeva – soje za 900 kilograma (sa 2,2 tone, na 3,1 tonu po hektaru), lucerne za 2.000 kilograma (sa 6,1 t/ha na 8,1 t/ha) i silažnog kukuruza za 5.800 kilograma (sa 35,6 t/ha na 41,4 t/ha).

Prirod krumpira po hektaru povećao se za 2.700 kilograma po hektaru, odnosno sa 17 tona po hektaru, na 19,7 tona po hektaru.

Podaci DZS-a pokazuju da su jagode ostvarile rekordnu proizvodnju u zadnjih 26 godina. Jagoda je lani proizvedeno 3.383 tone, što je porast od 37,8 posto u odnosu na godinu ranije, ali i rekordna proizvodnja u zadnjih 26 godina.

Rast proizvodnje kod voća i povrća bilježe mandarine za 45,8 posto, na 52.402 tone, mrkva za 57,3 posto, na 18.225 tona, lubenica za 26,5 posto, na 20.054 tone, paprika za 21,5 posto, na 19.257 tona, maslina za 10,3 posto, na 31.183 tone, višnje za 30,4 posto, na 7.827 tona itd.

Oraha je u 2016. proizvedeno 279 tona ili 86,1 posto manje nego u 2015. godini, što je ujedno najmanja proizvodnja od 1990. godine. Lani je proizvedeno 279 tona oraha ili 86,1 posto.

Smanjena je i proizvodnja jabuka za 56 posto, na 44.781 tonu, šljiva za 26,9 posto, na 9.420 tona, krušaka za 25,4 posto, na 3.962 tone, breskvi i nektarina za 19,6 posto, na 4.801 tonu itd.

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod rajčice za 22,6 posto, na 30.707 tona, luka i češnjaka za 14,1 posto, na 28.301 tonu itd.

Površine pod suhim mahunarkama porasle gotovo 46 posto

Podaci o površinama korištenog poljoprivrednog zemljišta pokazuju da je prošle godine ukupno korišteno 1,55 milijuna hektara, što je rast od 0,5 posto u odnosu na godinu ranije.

Najveći porast površina, od gotovo 46 posto, bilježe suhe mahunarke. Porasle su i površine pod rasadnicima, za 10,3 posto te svježim povrćem i jagodama, za 15,2 posto. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *