Namazi vrlo popularni kod hrvatskih potrošača

Devet od deset hrvatskih potrošača manje ili više učestalo konzumira neku vrstu namaza (paštete, svježi, voćni ili čokoladni namazi), što zorno govori koliko je ova kategorija proizvoda popularna među domaćim potrošačima

Namaze konzumira čak 92,7% ispitanika. To je nedvojbeno povelika brojka, a najveći udio među konzumentima namaza (čokoladni, mliječni, pašteta, džem i dr.) imaju oni koji ih konzumiraju nekoliko puta tjedno. Njih ima 29,7%, a nešto manje (20,6%) ima svakodnevnih konzumenata.

Približno iste udjele imaju konzumenti koji namaze konzumiraju barem jednom tjedno (15,5%), nekoliko puta mjesečno (13,8%) i rijetko tj. nekoliko puta godišnje (13,2%).

Gotovo polovica konzumenata, njih 49,4%, najčešće jede mliječne namaze, a prema popularnosti potom slijede džem, marmelada, pekmez s 20,5% udjela.

Paštetu najčešće konzumira njih 16,5%, čokoladni su najdraži za 10,9% konzumenata, a ostale namaze najčešće konzumira 2,8% potrošača ove kategorije.

Doručak je najčešća prilika kada se konzumiraju namazi kada ih jede ukupno 61,1% konzumenata. Kao brzi obrok namaze upražnjava 20% konzumenata, uz palačinke ih jede njih 11,4%, prigodom pripreme sendviča 6,3%, a na pikniku ili izletu namaze jede 1,2% konzumenata.

Upitali smo i rade li naši građani vlastite namaze, a ukupno 40,2% onih koji konzumiraju namaze na to su pitanje odgovorili potvrdno. Da ne rade vlastite namaze, pak, izjavilo je preostalih 59,8% konzumenata.

I na kraju, palačinke za desert pitanje: S kojom vrstom namaza vole jesti omiljene palačinke? To je dovelo do ravnomjerne podjele te su džem, marmelada, pekmez odnijeli tijesnu prevagu s 46,2% udjela u usporedbi s 42,1% koliki je udio konzumenata koji preferiraju palačinke s čokoladnim namazima.

Daleko manje udjele imaju mliječni namazi (4,5%) kao i ostali namazi (5,4%). Jedva primjetnih 1,9% konzumenata namaza nikada ne jede palačinke.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *