Paste za zube: Na tronu oralne higijene

Bez pasti za zube ne može se ni zamisliti oralna higijena, a njihova je glavna uloga mehaničko uklanjanje naslaga hrane i nečistoća sa zuba u kombinaciji s četkicom. Danas na tržištu širom svijeta postoji veliki broj pasti za zube različitih proizvođača koji stalno usavršavaju svoje proizvode kako bi njima pridobili kupce i osigurali im kvalitetan proizvod

Prema dostupnim podacima, ljudi su počeli voditi brigu o zubima i koristiti razne trave za njihovo čišćenje još u osvit civilizacije. Prve paste za zube koje su, barem prema izgledu, podsjećale na današnju verziju, nastale su oko 500 godina prije Nove ere u Kini i Indiji.

Ljudi su tada radili posebnu smjesu od trava s raznim dodacima i stavljali je na drveni štap na čijem su vrhu bile zalijepljene životinjske dlake.

Prve četkice slične današnjima pojavile su se u Kini u 13. stoljeću, a sastojale su se od konjskih dlaka nataknutih na životinjsku kost. U stoljećima koja su uslijedila pasta za zube nadograđivana je novim sastojcima kako bi se popravio okus i izgled.

Ipak, dentalnu higijenu i brigu o zdravlju usne šupljine vodio je vrlo mali broj ljudi. U Srednjem vijeku pripadnici raznih društvenih slojeva, pa i oni imućniji, nisu prali zube jer se dugo smatralo da voda baš i nije zdrava za kožu i ostale organe u tijelu.

Više pažnje higijeni zubi i desnima ljudi su počeli prakticirati početkom 19. stoljeća, a 1824. godine stomatolog Peabody inovirao je pastu za zube tako što je u nju dodao rastopljeni sapun, dok je četvrt stoljeća kasnije, točnije 1850. godine, John Harriss u sastojke uvrstio i kredu.

Prvu pastu za zube proizveo je doktor Washington Sheffield i nosila je naziv po njemu, a 1896. godine pojavila se zubna krema u tubi koju je proizveo danas poznati svjetski proizvođač zubnih pasti Colgate. S razvojem tehnologije osuvremenjavala se i zubna pasta pa je u godinama poslije Drugog svjetskog rata sapun u potpunosti izbačen kao sastojak paste, a zamijenili su ga različiti agensi.

Ubrzo poslije toga tvrtka Colgate počela je dodavati u pastu za zube nove sastojke koji su za cilj imali jačati desni i štititi zube od karijesa.

Danas na tržištu širom svijeta postoje različite paste za zube, a zanimljiv podatak je da čak 74 posto ovih proizvoda na svijetu proizvede samo pet velikih kompanija. Osim paste, četkica za zube je jedan od osnovnih predmeta za održavanje zubne higijene i jedan bez drugoga ne idu.

Prvu drvenu četkicu u Europi spominje Anthony Wood u Engleskoj 1690. godine, a prvu četkicu za zube sličnu današnjoj napravio je William Addis 1780. godine, također u Engleskoj. Životinjske dlake onim najlonskim zamijenjene su 1938. godine, a prva moderna električna četkica izumljena je 1959. godine.

MODERNA PASTA ZA ZUBE
Nakon Drugog svjetskog rata, proizvođači su pastu počeli oplemenjivati tvarima za jačanje desni i zaštitu od karijesa. Fluor se po prvi puta našao u pastama za zube 1914. godine, no zbog velikih kritika Američkoga stomatološkog društva nije se našao u širokoj upotrebi.

Iako je danas fluor općeprihvaćen kao sredstvo u borbi protiv karijesa, svejedno njegov postotak u zubnoj pasti varira od zemlje do zemlje. Dodavanjem fluora pasti za zube pomaže se održavanju zdravlja zubi prevenirajući nastanak karijesa. Ako se upotrebljava pravilno, fluor je bezopasan i koristan.

Međutim, ovaj kemijski element u velikim dozama može biti štetan. Uobičajeni sastojci paste za zube su abrazivna sredstva, voda, boja, vezivna sredstva, stabilizatori, ljekovite supstance i sl. U najvećoj mjeri ima abrazivnih sredstava, od 25 posto do 60 posto.

Zatim, između 20 posto i 40 posto odlazi na konstituens, 15 posto do 50 posto na vodu te samo 3 posto na boju. Abrazivne tvari glačaju i čiste površinu zuba, konstituens održava konzistenciju, a voda utječe na trajnost paste te joj daje vlažnost.

Osim navedenih glavnih sastojaka, paste za zube sadrže još i deterdžente koji smanjuju površinski napon i otklanjaju plak te ostatke hrane sa zubi.

Na tržištu danas postoje tzv. uobičajene paste te paste s posebnom namjenom u koje se ubrajaju paste s fluoridom, paste s klorofilom ili pak paste za zube s antibioticima.

Klorofil je sastojak koji smanjuje zadah iz usta i ima kariostatično i antacidno djelovanje. Od antibiotika pastama se dodaju penicilin, vankomicin, teramicin, tirotricin i sl.

Profilaktičke paste se koriste u stomatološkoj ordinaciji i namijenjene su za strojno uklanjanje mekih naslaga sa zuba. One sadrže veći postotak abrazivnih tvari u odnosu na obične paste tako da njihova primjena dovodi do skidanja površinskog sloja cakline. Zbog toga im se dodaju fluoridi u visokim koncentracijama.

Za ljude koji imaju vrlo osjetljive zube te bolno reagiraju na toplo i hladno, postoje paste za zube koje sadrže kalijev nitrat ili stroncijev klorid. Ovi kemijski spojevi smanjuju preosjetljivost svojim taloženjem na površini zuba ili utjecajem na promjenu provodljivosti živčanih vlakana u zubu.

Danas jako popularne paste za izbjeljivanje zubi obično ne sadrže izbjeljivače, ali umjesto toga sadrže veće abrazivne čestice ili kemikalije koje učinkovito ispoliraju zube ili se vežu za mrlje i pomažu da ih se lakše otklone s površine zuba.

Dugoročno korištenje ovih pasta nije preporučljivo radi mogućnosti oštećenja cakline nakon više godina uporabe. Zubne paste zbog svoje učinkovitosti obavezni su dio svakodnevne higijene usne šupljine što je bitno istaknuti jer je zubni karijes nakon prehlade danas najčešća bolest na svijetu od koje obolijeva oko 6 milijardi ljudi.

SA I BEZ FLUORA
Nakon što je počelo dodavanje fluora pastama za zube zapaženo je smanjenje učestalosti karijesa, posebno u razvijenim zemljama u kojima su paste dostupnije stanovništvu. Zbog toga, oko 90 posto pasti koje se danas nalaze u prodaji sadrže ovaj element u koncentraciji od 1.000 do 1.500 ppm (parts per million odnosno milijuniti dio osnovne jedinice, miligram). Paste koje sadrže manje fluora namijenjene su za djecu predškolskog uzrasta.

U nekim zemljama svijeta provodi se fluoriranje vode (vodi iz vodovoda dodaju se fluoridi). Korištenjem takve vode i paste za zube, koncentracija fluora premašuje preporučenu dozvoljenu količinu.

Najčešći poremećaj je dentalna fluoroza pri čemu na zubima nastaju mrlje, ostaju bez prirodne boje te dječji zubi slabe. Osim toga, nakuplja se fluor u kostima, narušava se struktura kostiju koje postaju krhke i lomljive što dovodi do osteoporoze.

Dio znanstvenika smatra da prekomjerno doziranje pasta za zube s fluorom može uzrokovati štetne nuspojave, pogotovo nakon dugoročne upotrebe zbog kontinuiranog taloženja fluora u organizmu. U preporučenim količinama, fluor je važan za remineralizaciju odnosno jačanje zubi i zaštitu od karijesa.

Koncentracija fluora u pastama izražava se u jedinici ppm (parts per million) i mora biti navedena na ambalaži proizvoda. Preporučena količina fluora u zubnim pastama za odrasle je do 1.500 ppm, a za djecu ne više od 600 ppm.

Na tržištu danas postoje i organske, prirodne paste za zube bez fluora. Posve prirodne paste za zube dostupne su u trgovinama zdrave hrane i cjenovno su značajno skuplje od onih konvencionalnih.

SAVJET STRUČNJAKA
Stručnjaci stomatolozi slažu se kako je ponuda preparata za čišćenje zubi doista šarolika te da je teško izdvojiti onu najbolju. Međutim, oni ističu da je svaka pasta dobra ako se koristi pravilno i redovito te ako se zubi pravilno četkaju.

Dr. med. dent. Ivana Rešetar Brezak govori kako najvažniju ulogu za održavanje oralne higijene imaju zubna četkica, konac i pasta za zube te pomoćna sredstva kao što su vodice za ispiranje usta, tuš za zube, interdentalne četkice i slično.

Ona savjetuje: “Čak 80 posto odraslih ne pere zube ispravno, a loša tehnika može oštetiti desni. Kod četkice je važno da su vlakna pravilno postavljena: kratka i umjereno čvrsta u sredini, a malo duža i mekša sa strane, tako da nježno masiraju zubno meso i zavlače se u uske prostore među zubima. U današnje vrijeme razvijene su paste za zube za posebne potrebe npr. za izbjeljivanje, zatim paste koje sadrže posebne sastojke kao što je npr. triklosan koji pruža dodatnu zaštitu od karijesa, bolesti desni i nakupljanja plaka.”

Ivana još ističe kako je važno pričekati pola sata nakon jela kako bismo oprali zube. “Naime, odmah nakon jela pH u ustima je nizak, a to znači povećanu kiselost. Operete li zube odmah, u njih ćete utrljati kiselinu koja tako dublje prodire i oštećuje zubnu caklinu. Također je važno da zubna pasta nije jako abrazivna. Ne mora imati ljut i žestok okus da bi bila učinkovita, a ne mora se ni pjeniti. Vodica za ispiranje usta dobar je dodatak oralnoj higijeni, ali ne može zamijeniti klasično četkanje. Ako vodicu koristite svakodnevno, odaberite bezalkoholnu”, savjetuje ova stomatologinja.

STANJE NA TRŽIŠTU
Iako je Hrvatska veliki proizvođač zubne paste, svejedno je postotak uvoza te robe vrlo visok. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u zadnje četiri godine najveću stopu proizvodnje paste za zube bilježimo 2014. godine kada je ona premašila 900 tona, a prošle godine iznosila je nešto više od 800 tona.

Naši proizvođači polovicu svoje proizvodnje izvoze i to najviše u zemlje bivše Jugoslavije. U periodu od 2011. do 2016. godine izvoz kao i uvoz bilježi rast. U 2011. godini uvezli smo 1.374 tona paste za zube, a izvezli 370 tona.

Podaci za prošlu godinu govore nam kako je uvoz paste za zube dosegnuo brojku od 1.690 tona, a podaci za izvoz iznose 450 tona. Prema izvještaju Nielsena o broju prodanih komada, svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku kupi 2-3 paste za zube godišnje.

Kategorija pasti za zube u prva tri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi količinski i vrijednosni porast prodaje. Najveći udio u prodaji pasti za zube nose pakiranja od 75 ml, ali koja u odnosu na prošlu godinu bilježe vrijednosni pad udjela tog segmenta kao i pakiranja zubnih pasti od 50 ml.

Nasuprot tome, raste udio i vrijednosna prodaja većih pakiranja (100 ml i više od 100 ml). U Hrvatskoj imamo dva velika proizvođača zubnih pasti, Saponiju i Nevu, koji su svojom kvalitetom i cijenom konkurentni svim svjetski poznatim markama.

Tako na našim policama imamo paste za zube s dugom tradicijom, a to su Kalodont od Saponije i Plidenta od Neve. Oba brenda su već generacijama sinonim za zubne paste na našim prostorima te su i danas zadržali snažnu poziciju kod potrošača.

Ipak, svojom aktivnošću u zadnjim godinama značajno prednjači Plidenta. Ova robna marka počiva na tradiciji proizvodnje zubnih pasti koja seže u 1918. godinu, kada dvojica ambicioznih zagrebačkih farmaceuta, Stjepan Rac i Dragutin Vergles, osnivaju ljekarnički laboratorij Rave.

Nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja zubnih pasti nastavlja se u Nevi, udruživanjem laboratorija Rave i zagrebačke podružnice Beiersdorf AG 1948. godine. Neva do 90-ih godina 20. stoljeća proizvodi zubne paste Nivea, Pebeco, Causamed, Baby Etic, Binaca i Nevadont (vodu za usta).

Godine 1984., u okrilju Plive, Neva lansira novu generaciju fluornih pasti pod robnom markom Plidenta, a od 2003. godine tvrtka postaje dio Atlantic Grupe. Rijetko s kojim proizvodom trgovac može istodobno utjecati na zdravlje i blagostanje svojih kupaca kao što je to zubna pasta. S druge strane, mi se u Hrvatskoj ne možemo baš pohvaliti pokazateljima higijene i zdravlja usne šupljine.

U Hrvatskoj je 2015. godine plombirano 2.483.818, a izvađeno 531.795 zuba, liječeno je 1.622.547 karijesa, 919.825 slučajeva povezanih s osjetljivim zubima i 234.845 s parodontnim oboljenjima.

Branimir Zoraja, Senior Brand Manager Plidente, ističe kako su upravo iz tog razloga na tržište lansirali jedinstvenu liniju specijalnih zubnih pasti Plidenta Healthcare i to je za sada jedina takva linija namijenjena potrošačima koji imaju navedena stanja ili bolesti.

“Nova Plidenta Fullwhite koju najavljujemo u ovom broju magazina Ja TRGOVAC predstavlja novu generaciju zubnih pasti koja sadrži pet aktivnih sastojaka koji, osim protiv karijesa, bakterija, kamenca i mrlja, donose potpuno novi pristup u tri dimenzije izbjeljivanja zubi”, objašnjava Zoraja.

Osim etabliranih domaćih proizvođača na tržištu su prisutne i brojne svjetske marke pasti za zube, a jedna od njih je Vademecum tvrtke Henkel koja je u Europi prisutna 100 godina, a u Hrvatskoj više od 10 godina. Paste Vademecum podržane su od Hrvatske komore dentalne medicine.

U svom asortimanu pored pasti za zube na bazi prirodnih sastojaka, nalaze se i paste koje rješavaju specifične probleme s erozijom caklina kao i paste koje se bore protiv štetne šećerne kiseline. Specifičan segment su i Vademecum 2u1 tekuće paste koje pored obične paste za zube sadrže i tekućinu za ispiranje usta koja uništava do 99 posto bakterija i osvježavaju dah u usnoj šupljini.

Uvid u stanje na tržištu i navike kupaca vezano uz paste za zube dala nam je i vodeća drogerija u Hrvatskoj, dm. U njihovom asortimanu trenutačno se nalaze paste za zube 23 brenda koji obuhvaćaju gotovo sve specifične potrebe njihovih kupaca. Među njima su i paste dm-ove marke Dontodent koja nudi kompletan program proizvoda za svakodnevnu oralnu higijenu.

Iz dm-a navode kako putem programa “Dobre cijene u svako vrijeme” kupcima trenutačno osiguravaju trajno povoljnije cijene više od 3.500 proizvoda među kojima se nalaze i proizvodi za oralnu higijenu.

“Kako bi kupce potaknuli na brigu o oralnoj higijeni povremeno osiguravamo gratis četkicu uz neku od kupljenih pasta za zube. Svaki rujan dm posvećuje edukaciji djece i odraslih o važnosti njege zubi te proizvodima za oralnu higijenu, a svakog ožujka povodom Svjetskog dana oralne higijene kupci dm-a mogu iskoristiti posebne pogodnosti kojima ih nastojimo potaknuti na kvalitetniju brigu o zubima i usnoj šupljini”, poručuju iz dm-a.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *