Sektorska analiza – Trgovina na malo: Godina pozitivnih kretanja

Maloprodajni je promet u 2016. godini povećan za 4,4 posto kao posljedica pozitivnih kretanja u makroekonomskom okruženju, rasta BDP-a, potrošnje kućanstava, turističke aktivnosti i bruto plaća te uslijed smanjenja nezaposlenosti

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), realni je promet u trgovini na malo u 2016. godini kumulativno povećan za 4,4 posto na međugodišnjoj razini. Povećanju realnog prometa pridonijeli su rast nominalnog prometa za 2,7 i smanjenje cijena za 1,6 posto.

Podaci DZS-a također pokazuju da je realni promet rastao u svim mjesecima u 2016. godini pri čemu je najveći rast prometa zabilježen u veljači (8,1 posto) i prosincu (5,9 posto).

U strukturi nominalnog prometa u trgovini na malo u 2016. godini rast prometa na međugodišnjoj razini ostvarile su sve trgovačke djelatnosti, osim prodaje motornih goriva i maziva koja je zabilježila pad prometa od 3,8 posto, dok je najveći rast prometa zabilježila prodaja motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova (13,4 posto).

U trgovini (prema NKD-u djelatnost G, obuhvat su pravne osobe i obrtnička trgovina), broj pravnih osoba povećan je za 0,7 posto, a broj obrtnika smanjen za 3,2 posto u prosincu u odnosu na ožujak 2016. godine.

Usprkos pozitivnim ukupnim kretanjima u trgovini, obrtnička trgovina i dalje bilježi negativne trendove jer mali trgovci obrtnici ne mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima zbog nekonkurentnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga a rezultat je zatvaranje obrtničkih radnji.

Trgovina je važna djelatnost što se tiče zapošljavanja i radno intenzivna djelatnost s velikim udjelom ženske radne snage. U 2016. godini udio zaposlenosti trgovine u gospodarstvu iznosio je 15,7 posto.

Broj je zaposlenih u 2016. u odnosu na godinu ranije u trgovini (djelatnost G) smanjen za 1 posto. U trgovini na malo (G47) kod pravnih osoba smanjenje zaposlenosti iznosilo je 1,1 posto, a u gospodarstvu je broj zaposlenih smanjen za 1,2 posto.

Trgovina time slijedi kretanja u gospodarstvu u pogledu zaposlenosti. U 2016. godini udio žena u gospodarstvu (pravne osobe) iznosio je 48,2, u trgovini 55,3, a u trgovini na malo 69,9 posto. Udio žena u trgovini na malo povećan je za 0,6 posto u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu.

Analiza također pokazuje da postoji slaba i negativna korelacija između zaposlenosti u trgovini na malo i prometa u trgovini na malo, tj. rast prometa ne pridonosi nužno rastu zaposlenosti u trgovini.

U ozračju zaoštrenih uvjeta na tržištu maloprodavači nastoje, da bi povećali proizvodnost rada, smanjiti broj zaposlenih. To se smanjenje realiziralo najviše u 2016. godini velikim brojem odlazaka radnika u mirovinu.

U 2016. godini prosječne mjesečne bruto plaće u trgovini (G) povećane su za 2,8 posto na međugodišnjoj razini, a u trgovini na malo (G47) za 2,3 posto.

Usprkos ovom rastu, plaće u trgovini su i dalje ostale niske i nisu motivirajuće za povećanje proizvodnosti rada. U 2016. godini bruto plaće u trgovini na malo bile su za 25 posto niže u odnosu na gospodarstvo i za 13,2 posto niže u odnosu na ukupnu djelatnost trgovine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost stranih izravnih ulaganja (FDI) u trgovini u prva tri tromjesečja 2016. godine iznosila je 183,5 milijuna eura, dok su u 2015. strana ulaganja iznosila 212 milijuna eura, a u 2014. godini 137,3 milijuna eura.

Promatrajući strukturu stranih izravnih ulaganja u 2016. godini, zapaža se da je 57,6 posto ulaganja bilo u trgovini na veliko, dok se 41,3 posto odnosilo na trgovinu na malo a 1 posto na trgovinu motornim vozilima.

Istovremeno, izravna ulaganja u inozemstvu iznosila su 66,8 milijuna eura, što je porast u odnosu na 2015. godinu kada je zabilježeno dezinvestiranje.

Kretanja u trgovini u velikoj mjeri ovise o ukupnim gospodarskim trendovima.

U 2016. godini zabilježena su pozitivna kretanja u makroekonomskom okruženju, što se pozitivno odrazilo na kretanje prometa u trgovini na malo.

VODEĆI TRGOVCI U 2015.
U 2015. u odnosu na 2014. godinu, prema podacima FINA-e, poboljšano je financijsko stanje u djelatnosti trgovine na malo. Povećani su prihodi od prodaje, bruto marža i profitabilnost prodaje. Uslijed rasta prihoda od prodaje i pada zaposlenosti, zabilježen je rast proizvodnosti rada.

U strukturi prihoda od prodaje u 2015. godini veliki su poduzetnici imali udio od 64,4 posto, srednji 11,6 posto i mali poduzetnici 24 posto.

U 2015. godini, u odnosu na 2013. godinu, veliki su poduzetnici povećali udio u prihodima od prodaje za 8,4 posto, dok su mali poduzetnici smanjili udio za 4,7, a srednji poduzetnici čak za 24,7 posto. Može se zaključiti da raste koncentracija tržišnog udjela velikih maloprodavača na teret, prije svega, srednjih maloprodavača.

U hrvatskoj trgovini na malo i u strukturi prihoda prema vrstama maloprodajnih prodavaonica dominiraju veliki sustavi tj. veliki maloprodajni oblici (hipermarketi i supermarketi).

U 2015. godini u strukturi ostvarenih prihoda, udio hipermarketa iznosio je 23, supermarketa 47, samoposluga 21 i malih prodavaonica 9 posto, a u razdoblju od 2012. do 2015. godine ta se struktura nije znatno promijenila.

Vodećih deset maloprodavača u djelatnosti G47 ostvarili su rast udjela u poslovnim prihodima u ukupnoj trgovini na malo s 40,2 posto u 2013. na 43,8 posto u 2015. godini. Time se nastavlja rast koncentracije tržišnog udjela vodećih maloprodavača.

U 2015. godini vodeći su maloprodavači u prosjeku povećali poslovne prihode za 8,7 posto i dobit nakon oporezivanja za 82,5 posto.

Povećana je i profitabilnost prodaje i imovine za 67,8 i 82,9 posto. Vodeći trgovački lanci nastavili su s novim zapošljavanjima i u 2015. godini (rast od 5,9 posto). Prihodi su rasli brže od novih zapošljavanja pa je rezultat toga bio rast proizvodnosti rada od 2,6 posto. Rast dugotrajne imovine usporen je i iznosio je svega 0,3 posto.

U 2015. godini dinamika na tržištu očitovala se u dezinvestiranju dijelova imovine, odnosno prodajnih mjesta pojedinih trgovaca na malo.

Riječ je o procesu prodaje ili davanja u najam/zakup prodajnih mjesta Konzuma i Mercatora-H slijedom provedbe mjere dezinvestiranja iz Rješenja AZTN-a o uvjetno dopuštenoj koncentraciji poduzetnika Agrokor i Poslovni sistemi Mercator, koje je tijekom 2015. provodio Agrokor, odnosno Konzum.

Konzum je i u 2015. godini bio vodeći hrvatski maloprodavač s ostvarenim prihodom od 14,6 milijardi kuna (rast prihoda iznosio je 9,1 posto u 2015. godini). Ovaj je maloprodavač dio koncerna Agrokor koji je, prema podacima tvrtke Deloitte (2017.), u 2015. godini zauzimao 159. mjesto na listi 250 vodećih svjetskih maloprodavača i ostvarivao prihod od 6,025 milijardi USD.

Agrokor posluje u pet zemalja, a dominantni maloprodajni oblik njegovog poslovanja jest supermarket, iako u svom sastavu ima i male klasične prodavaonice i hipermarkete. Konzum je u 2015. godini imao lidersku poziciju u 12 županija u Hrvatskoj te Gradu Zagrebu.

Među vodećim je maloprodavačima i Tisak, također dio koncerna Agrokor. U 2015. godini ubrzani porast prihoda ostvarili su Lidl (12,7 posto) i Spar Hrvatska (14,5 posto), koji postaju sve značajniji maloprodavači na hrvatskom tržištu. Lidl i Kaufland zajedno su najznačajniji konkurent Konzumu.

Oba maloprodavača posluju s diskontnim prodavaonicama i članice su njemačke Schwarz grupe koja je 2015. godine bila na četvrtom mjestu među 250 svjetskih maloprodavača, poslovala je u 26 zemalja i ostvarila prihod od 94,448 milijardi USD.

Na hrvatskom tržištu brzo raste i Spar Hrvatska, dio poduzeća Spar Holding AG (Austrija), koje se nalazi na 95. mjestu spomenute liste 250 maloprodavača, posluje dominantno sa supermarketima u osam zemalja i ostvarilo je prihod od 10,047 milijardi USD.

U Hrvatskoj je Spar napravio ekspanziju preuzimanjem 20 prodajnih mjesta Dinove-Dione na ljeto 2014. godine. Značajniji rast poslovnih prihoda u hrvatskoj maloprodaji ostvarili su i maloprodavači Tommy (9,6 posto) i Studenac (12,3 posto).

Studenac je ostvario zamjetan rast prihoda širenjem prodajne mreže preuzimanjem značajnog broja mjesta lokalnog maloprodavača Merkur i Kerumovih prodavaonica.

U 2015. godini najprofitabilniju prodaju imali su dm-drogerie markt (4,6 posto), Tommy (4,5 posto) i Studenac (4,1 posto), a gubitak u poslovanju imali su Kaufland Hrvatska, Spar Hrvatska i Billa.

Dm-drogerie markt dio je njemačkog maloprodavača dm-drogerie markt GmbH + Co. KG, koji je u 2015. godini bio na 106. mjestu među 250 vodećih svjetskih maloprodavača. Ovaj njemački maloprodavač posluje u području drogerija u 12 zemalja i ostvaruje prihod od 9,299 milijardi USD.

Financijski podaci FINA-e pokazuju da vodeća poduzeća u Hrvatskoj imaju problem sa zaduženošću i održavanjem likvidnosti. U 2015. godini koeficijent ukupne zaduženosti iznosio je 0,7, a koeficijent tekuće likvidnosti 0,5.

Kratkoročna imovina vodećih maloprodavača (6,9 milijardi HRK) bila je značajno manja od kratkoročnih obveza (15,3 milijarde HRK) koje im dolaze na naplatu, te stoga nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje kratkoročnih obveza.

Koeficijenti zaduženosti i likvidnosti ukazuju na to da je financijski rizik povezan s vodećim maloprodavačima relativno visok. Svi vodeći trgovački lanci (osim Kauflanda, Lidla i dm-drogerie markta) imali su koeficijent ukupne zaduženosti veći od 0,5. Visok udio duga u financiranju imali su Spar Hrvatska, Plodine, Studenac, Konzum, Tisak i Tommy.

Vodeći maloprodavači problem likvidnosti pokušavaju djelomično riješiti kratkoročnim financiranjem od dobavljača. Kod vodećih maloprodavača prosječno razdoblje plaćanja prema dobavljačima smanjeno je u 2015. godini na 56,5 dana.

Među vodećim maloprodavačima, Tisak, Plodine i Konzum najkasnije plaćaju dobavljačima te im prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima iznosi više od 60 dana.

Vodeći trgovački lanci temelje svoj rast prihoda od prodaje na bazi lojalnih kupaca, mreži maloprodajnih prodavaonica na vrlo povoljnim lokacijama, stalnim akcijama, velikim izborom robe i ponudom trgovačkih marki.

Prema istraživanju agencije Hendal iz veljače 2017. godine, koje obuhvaća uzorak od 400 građana starijih od 15 godina, kupci najčešće posjećuju Konzum, Kaufland, Lidl, Plodine, Interspar i Billu.

Od vodećih šest trgovačkih lanaca, Konzum je imao najveći indeks lojalnosti (0,39), a zatim slijede Lidl (0,27), Kaufland (0,19), Plodine (0,18), Interspar (0,12) i Billa (0,12).

Najvažniji razlozi odabira trgovačkih lanaca jesu blizina (63,4 posto), akcije i sniženje cijena (51,2 posto), izbor robe (40,3 posto), niže osnovne cijene (30,4 posto), ponuda svježeg voća i povrća (25,2 posto), kvaliteta proizvoda trgovačke marke (20,5 posto), ponuda svježeg mesa (13,8 posto), ponuda pekarskih proizvoda (13,5 posto) i program vjernosti (10,8 posto).

Rang proizvoda nije se znatno promijenio u odnosu na prošlu godinu, ali je došlo do promjene važnosti pojedinih razloga, npr. unutar godine dana uočena je promjena u rastu važnosti blizine, a važnost kvalitete ponude trgovačke marke je smanjena.

TRŽIŠNA OČEKIVANJA
Prema službenim i zadnjim raspoloživim projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, u Hrvatskoj se u 2017. godini može očekivati rast BDP-a od 3,3 posto i rast potrošnje kućanstava od 3,2 posto, a u 2018. godini rast BDP-a od 2,9 posto i rast potrošnje kućanstava od 2,7 posto.

Uslijed rasta gospodarske aktivnosti, očekuje se i smanjenje stope nezaposlenosti.

Ako se ostvare navedene prognoze možemo očekivati da će i realni promet u trgovini na malo rasti u narednom razdoblju jer su to čimbenici koji pozitivno koreliraju s prometom u trgovini na malo. Raiffeisenbank Austria predviđa da bi se realni promet u trgovini na malo u 2017. godini trebao povećati za 4,0 posto, a u 2018. za 3,0 posto.

Godina 2017. započela je novim koncentracijama na hrvatskom maloprodajnom tržištu, a preuzimanja i spajanja mogla bi se i nadalje intenzivirati u kratkoročnom razdoblju.

Tako je Müller d.o.o. preuzeo kontrolu nad dijelom poduzetnika Konzum, u dijelu poslovanja drogerijskom robom koji posluje pod nazivom Kozmo.

U 2017. godini i Spar je stekao kontrolu nad poduzetnicima Billa i Minaco d.o.o. te tako povećao svoj udio na hrvatskom tržištu.

To pokazuje da se Spar namjerava širiti na hrvatskom tržištu, nakon što se povukao s češkog tržišta. Također, četiri velika trgovačka centra u Hrvatskoj dobila su novog vlasnika – austrijska Supernova grupa preuzela je trgovački centar Garden Mall u Zagrebu, maloprodajne objekte u Koprivnici, Sisku i u Požegi postavši tako vodeća po broju trgovačkih centara u vlasništvu u Hrvatskoj.

Prezaduženost i nelikvidnost Agrokora, koji u svom sastavu ima i najveći maloprodajni lanac Konzum i Tisak, te očekivano restrukturiranje sustava, imat će utjecaja na daljnje promjene na hrvatskom maloprodajnom tržištu, a mogli bi se negativno odraziti i na dobavljače i zaposlenost te umanjiti pozitivne prognoze o rastu BDP-a.

Međutim, to prije svega ovisi o načinu restrukturiranja i dinamici stabilizacije koncerna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *