Slovenski mediji: Brojne dileme oko Mercatora i Agrokora

Plan prema kojemu će Mercator ponovo preuzeti svoju trgovačku mrežu u BiH, pripojenu Konzumu nakon što je slovenski trgovački lanac prodan koncernu Agrokor, ima i svoje rizike, a pokušaj sanacije Agrokora u roku godine dana i općenito je upitan, ocjena je slovenskih medija.

Kako piše ljubljansko “Delo”, vodeći slovenski dnevnik, “povratak” Mercatora u BiH neće biti lagan i predstavlja riskantnu operaciju jer se situacija na BiH tržištu zadnjih godina promijenila, konkurencija je jača, pa će biti potrebno dosta investirati u rebrendiranje u BiH nekad popularnog i cijenjenog Mercatora na tom tržištu.

Povratak Mercatora na to tržište jako bi zakomplicirala moguća otpuštanja zaposlenih ili kašnjenja s plaćanjem, piše list koji se poziva na ekonomiste u BiH.

“Mercator ocjenjuje da se poslovni rizici operacije (preuzimanja Konzumove mreže u BiH i njenih financijskih obveza) svakako mogu kontrolirati”, odgovor je koji je u priopćenju “Delu” u vezi s tim dala nova Mercatorova prava koju vodi Tomislav Čizmić.

Kako pojašnjava Mercator, taj optimizam grade na iskustvima Mercatora na BiH tržištu od ranije, snazi Mercatorova brenda i njegovoj “neutralnosti” u BiH, dobroj suradnji s regionalnim dobavljačima, a dodaju da je ponovno širenje Mercatora na to tržište i u interesu slovenskih dobavljača.

O istoj temi u širem kontekstu plana da se zbog dugova posrnuli Agrokor sanira u roku godine dana piše ljubljanski “Dnevnik”.

Mogućnost da izvanredni povjerenik u koncernu Ante Ramljak u godini dana sanira Agrokor “jednake su nuli”, pa realna i jedina opcija ostaje prodaja Agrokorovih tvrtki po dijelovima, piše komentator Sebastijan Morozov.

“Mercator će vjerojatno biti prodan među zadnjima. Još nije pala odluka o tome hoće li biti prodan zajedno sa Konzumom i trgovačkim lancem Idea u Srbiji, čime bi se znatno povećao interes velikih trgovačkih lanaca i financijskih fondova, potencijalnih investitora, odnosno kupaca”, piše “Dnevnik”.

Dodaje da je Mercator jedna od rijetkih tvrtki unutar Agrokora koja nema problema s likvidnošću, pa je opravdano očekivati da on bude osnovica sanacije Agrokorove trgovačke divizije. Taj list navodi i da je vraćanje Mercatora u BiH prvi korak u tom smjeru.

“Iako u Mercatoru vjeruju da se brzo mogu vratiti u stara vremena kad je Mercator u BiH poslovao bitno bolje od Konzuma, pitanje je može li se to ostvariti preko noći ili se radi o iluziji, a postoje i mnogi drugi planovi, pa i o povratku Mercatora na hrvatsko tržište”, navodi “Dnevnik”.

Jedan od planova je i da Mercator ponovo počne upravljati trgovačkim centrima u Hrvatskoj koje je 2014. prepustio Konzumu. Ako takvi planovi sazru, to bi se moglo napraviti u dva koraka, najprije povratkom Mercatora u Istru, navodi list.

Brojne dileme oko Mercatora i Agrokora u cijelosti će biti riješene kad se dozna kojim modelom upravitelj Ramljak kani riješiti postojeće probleme koncerna u suradnji sa savjetnicima za krizni menadžment, ali se čini da će u konačnici dio troškova sanacije morati snositi i države u kojima Agrokor posluje, ocjenjuje list.

“Nitko ne zna kako će u cijeloj toj priči postupiti ruske banke koje su najveći kreditori Agrokora, a važnu ulogu imat će i razni američki fondovi, vlasnici Agrokorovih obveznica. Prema mišljenju jednog uglednog bankara koji je želio ostati anoniman, i Rusi i Amerikanci učinit će sve da visoki ceh koji je napravio Todorić pokriju lokalne države u kojima je Agrokor prisutan, bilo milom ili silom”, zaključuje svoj komentar o Agrokoru i rizicima sanacije ljubljanski “Dnevnik”. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *