Zdravlje i zaštita na radu – Trendovi: Zdrava mjesta rada u trgovini

Zdrava mjesta rada osiguravamo provođenjem zaštite na radu na temelju općih načela prevencije, procjenjivanjem rizika (opasnosti, štetnosti i napori) i provođenjem mjera za njihovo otklanjanje ili smanjivanje

Unaprjeđivanje djelatnosti trgovine i suvremeni način poslovanja nezamisliv je bez sustavnog provođenja politike zaštite na radu te unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.

Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. Prema Ustavu RH svatko ima pravo na zdrav život.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Tako je svaki poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.

Prije stupanja radnika na rad, dužnost je omogućiti mu da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima. Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Također, radnici se obavještavaju i educiraju o opasnostima posla koje obavljaju te osposobljavaju za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.

STRES U TRGOVINI
Rastući problem u djelatnosti trgovine je stres na radu. Obveza poslodavaca je provoditi prevenciju stresa na radu ili u svezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Ako postoje naznake stresa na radu ili u svezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
• organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.),
• radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buci, vrućini, hladnoći, opasnim kemikalijama i dr.),
• komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.),
• subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
– minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine,
– opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

OZLJEDE NA RADU
U Republici Hrvatskoj svake godine ozljeđuje se na radu ili ima ozbiljna oštećenja zdravlja značajni broj radnika. Materijalne i nematerijalne posljedice su velike, a snose ih radnici, poslodavci i država. S aspekta radnika, nematerijalne su posljedice bol, patnja, smanjeno samopouzdanje, promjene u načinu života, a materijalne izgubljeni dohodak, moguće smanjenje radne sposobnosti i medicinski troškovi.

Poslodavcima može biti narušen ugled ili se mogu promijeniti radni odnosi u tvrtki, a s materijalne strane dolazi do pada produktivnosti, potrebe novog zapošljavanja, naknada štete ili pravnih troškova.

Za državu je nematerijalna posljedica smanjenje ljudskih potencijala, a istovremeno joj se povećavaju rashodi zbog troškova liječenja, rehabilitacije i bolovanja, ranijeg odlaska u mirovinu ili određenih socijalnih naknada.

Najčešće ozljede prema vrsti ozljeda na radu koje se događaju su: rane i površinske ozljede, iščašenja, uganuća, istegnuća, prijelomi kostiju itd.

Promatrajući najčešće ozlijeđeni dio tijela kod ozljeda na mjestu rada u trgovini, to su gornji ekstremiteti, a unutar te grupe su prsti, slijede donji ekstremiteti, posebice koljeno i potkoljenica. Najveći broj ozljeda na mjestu rada u trgovini u odnosu na radni okoliš događa se u maloprodajnim i veleprodajnim objektima (uključujući uličnu prodaju), zatim slijedi industrijska zona, preciznije zona koja se koristi za skladištenje, utovar i istovar.

U odnosu na radni proces na mjestu rada u trgovini, najveći broj ozljeda događa se prilikom izrade, prerade, obrade i skladištenja. Najčešća aktivnost koju radnik izvodi u momentu ozljede je kretanje i rukovanje predmetima.

Kada promatramo poremećaje koji dovode do ozljede radnika, najčešći je gubitak kontrole nad strojem, prijevoznim sredstvom, opremom, ručnim alatom ili predmetom. Zatim slijedi šok, strah, nasilje, agresija, prijetnje te pokliznuće, spoticanje i pad osobe.

Najučestaliji način ozljeđivanja radnika je kontakt s oštrim, šiljatim, grubim materijalnim sredstvom, fizički ili psihički stres, horizontalni ili vertikalni udar sa stacionarnim predmetom (žrtva je u pokretu).

Zdrava mjesta rada osiguravamo provođenjem zaštite na radu na temelju općih načela prevencije, procjenjivanjem rizika (opasnosti, štetnosti i napori) i provođenjem mjera za njihovo otklanjanje ili smanjivanje.

RIZICI I MJERE ZAŠTITE
Rizici u djelatnosti trgovine su:
• mehaničke opasnosti od alata, strojeva i opreme (noževi, strojevi za rezanje, sredstva za horizontalni prijenos i dr.),
• padovi i rušenja zbog opasnih izbočina, rupa, nagiba, klizavosti, nedovoljne osvijetljenosti i dr.,
• električna struja (nedostaci, neispravne, oštećene instalacije, radna oprema, zaštitne naprave i dr.),
• termičke opasnosti (pećnice, vruća voda, para, smrznuti proizvodi i dr.),
• kemijske štetnosti (sredstva za čišćenje, kemikalije – kiseline, lužine, senzibilizatori, prašine i dr.),
• biološke štetnosti (zaraženi ljudi, zarazni materijal i dr.),
• fizikalne štetnosti (nepovoljni mikroklimatski uvjeti – rad na otvorenom, vrući okoliš, visoka vlažnost, hladan okoliš, nedovoljna osvijetljenost i dr.),
• statodinamički napori – statički: prisilan položaj tijela pri radu (stalno sjedenje, stalno stajanje, pognut položaj tijela, rad u skučenom prostoru…), dinamički: fizički rad (ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile, brzi rad, dizanje i nošenje tereta, guranje i vučenje tereta, težak fizički rad i dr.),
• psihofiziološki napori (nepovoljan ritam rada: rad na normu, ritam uvjetovan radnim procesom, neujednačen ritam; poremećen bioritam: noćni rad, produljeni rad; remećenje socijalnih potreba: terenski rad, rad na daljinu; radni zahtjevi: neodgovarajući kvantitativni zahtjevi – premalo ili previše rada i dr.).

Mjere zaštite na radu na temelju općih načela prevencije su:
• izbjegavanje rizika,
• procjenjivanje rizika,
• sprječavanje rizika na njihovu izvoru,
• prilagođavanje rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihova štetnog učinka na zdravlje,
• prilagođavanje tehničkom napretku,
• zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim,
• razvoj dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša,
• davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
• odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika,
• besplatnost prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.

ZAJEDNIČKI INTERES
Rad je dobar za fizičko i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. U teškim gospodarskim vremenima važno je imati na umu da loša sigurnost i zdravlje na radnome mjestu predstavljaju trošak.

Materijalne i nematerijalne posljedice su velike, kako za radnika, tako i za poslodavca, te u konačnici i samu državu. S aspekta radnika posljedice se očituju u gubitku samopouzdanja, boli, stresa, smanjenju redovnih primanja, radne sposobnosti itd.

Poslodavcima može biti smanjen ugled i konkurentnost na tržištu te porasti materijalni troškovi kod zapošljavanja novih radnika, može doći do povećanja premija osiguranja, zahtjeva za naknadama štete i sl.

Za državu je nematerijalna posljedica smanjenje ljudskih potencijala, a istovremeno joj se povećavaju rashodi zbog troškova liječenja, rehabilitacije i bolovanja, ranijeg odlaska u mirovinu ili određenih socijalnih naknada.

Zaključno s navedenim, dobro upravljanje sustavima sigurnosti i zaštite zdravlja štedi vrijedne resurse i donosi brojne prednosti kao što su: poboljšana produktivnost kroz manju odsutnost zbog bolesti, smanjenje troškova zdravstvene skrbi, zadržavanje starijih radnika u radnom procesu te poticanje učinkovitijih radnih metoda i tehnologija.

Takav proaktivan pristup zaštiti na radu zajednički je interes i dobrobit za poslodavce, radnike i širu društvenu zajednicu.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *