Slane grickalice: Mali zarazni zalogajčići

Slane grickalice su zasigurno osvojile svijet jer ih svi volimo i teško im odolijevamo. Proizvođači danas kreiraju nove, trendovske grickalice okrećući se modernizaciji u proizvodnji te kreirajući maštovite oblike i različite okuse za svačiji ukus

Bez obzira na to koju vrstu slanih grickalica preferiramo, svi prije ili kasnije posegnemo za njima, bilo uz najdražu televizijsku emisiju, u društvu prijatelja i obitelji ili pri obavljanju nekog zadatka i slažemo se da im je vrlo teško odoljeti.

Slane grickalice obuhvaćaju veoma široku paletu proizvoda, dolaze u najrazličitijim oblicima, okusima i pakiranjima te tipu grickalica. Ipak, najpopularnija i najomiljenija grickalica je čips čija je priča započela 24. kolovoza 1853. u Saratoga Springsu u državi New York u SAD-u.

Čips je svoje svjetlo dana ugledao sasvim slučajno, a glavni protagonisti u njegovom nastajanju bili su kuhar George Crum i jedan od tada najbogatijih Amerikanaca, industrijalac Cornelius Vanderbilt.

Prema predaji bogatašu se nisu svidjeli suviše debelo narezani krumpiri, a ponosni kuhar odlučio se osvetiti te je poslužio Vanderbiltu nevjerojatno tanko narezane i pržene ploške krumpira koje se nisu mogle jesti vilicom i nožem, nego samo prstima.

Na kuharevo iznenađenje Vanderbilt se već na prvi zalogaj oduševio hrskavim krumpirićima te se novo jelo ubrzo našlo na hotelskom jelovniku pod nazivom “Saratoga chips”.

Uskoro je jelo postalo neizostavni dio ponude u restoranima diljem istočne obale. Prvi čovjek zaslužan za to što se čips našao na policama prodavaonica bio je William Tappendon iz Clevelanda. Pripremao ih je na vlastitom štednjaku i sam razvozio, a porastom potražnje svoje je skladište pretvorio u jednu od prvih tvornica čipsa 1895. godine.

Ranih 20-ih godina prošlog stoljeća izumljen je stroj za guljenje krumpira, što je ubrzalo pripremu. Čips se tada prodavao u rinfuzi te kupcima davao u papirnatim vrećicama.

Za prekretnicu u distribuciji čipsa zaslužna je Laura Scudder, koja nije samo započela s njegovom masovnom proizvodnjom već je zaslužna i za izum vrećica od voštanog papira koje su osiguravale svježinu proizvoda. Pedesetih godina 20. stoljeća Irac Joe Spud Murphy razvio je novu tehnologiju dodavanja začina tijekom proizvodnje.

Nakon nekoliko pokušaja, zajedno sa zaposlenikom Seamusom Burkeom, proizveo je prvi čips s okusom sira i luka, roštilja te soli i octa. U današnjoj masovnoj proizvodnji ne može se pobjeći od dodavanja konzervansa, umjetnih boja i okusa, no postoji i ponuda i potražnja ručno rađenog čipsa, bez aditiva, u malim pakiranjima kakav je bio i na samim počecima.

Čips je danas integralni dio svjetske, a najviše zapadnjačke prehrane i kulture. U SAD-u, gdje je posebno omiljen, njegova godišnja prodaja iznosi više od šest milijardi dolara, a cijela industrija zapošljava više od 65 tisuća ljudi.

Bez obzira na općepoznato nepoželjno djelovanje na zdravlje u njegovoj pretjeranoj konzumaciji, činjenica ostaje da je ova grickalica postala najomiljeniji zalogaj zapadnog svijeta.

Osim čipsa postoje brojne druge slane grickalice koje isto toliko oduševljavaju i čija popularnost nije ništa manja pa tako u ovu kategoriju spadaju još kukuruzni flips, pereci, kokice i ostalo.

SASTAV I PROIZVODNJA
Bazu slanih grickalica čine sirovine bogate škrobom i proteinima kao što su kukuruz, pšenica, riža i ječam te mješavina ovih sirovina. Kukuruz je osnovna sirovina za ekstrudirane proizvode i oni se obično proizvode na jednostavnim ekstruderima niskog kapaciteta, što donekle ograničava raznovrsnost oblika, uglavnom su to kuglice, spirale i prstenovi.

Ekstrudirani proizvodi preoblikuju se nakon obrade pod visokom temperaturom i visokim tlakom.

Takav proces ekstruzije ili ekstruzijskog kuhanja jedan je od najznačajnijih jediničnih procesa u proizvodnji hrane u kojem se materijal prisiljava na gibanje uz istovremeno miješanje i/ili zagrijavanje/hlađenje kroz suženi otvor kako bi se proizvod oblikovao odnosno ekspandirao uz sušenje.

Takvi proizvodi su u konačnici u suhom su stanju te se stoga lako pakiraju i dobro čuvaju te za razliku od ostalih namirnica imaju izmijenjenu strukturu pa se na prvi pogled ne može prepoznati od koje sirovine točno potječu.

Prvi proizvedeni ekspandirani snack proizvod na bazi kukuruzne krupice je proizveden 1940. godine, a krajem 90-ih u SAD-u proizvedeno je 3,7 milijuna tona snack proizvoda.

Snack proizvodi odnosno grickalice karakteriziraju se kao suhi, voluminozni i hrskavi proizvodi za neposrednu ljudsku prehranu bez kuhanja, podgrijavanja ili dodatnog oplemenjivanja.

Klasičnim sirovinama za proizvodnju grickalica 1980-ih počelo se dodavati voće i povrće kako bi se povećala njihova nutritivna vrijednost.

Razvojem moderne industrije razvijeni su uređaji i kompletni pogoni za proizvodnju upravo ekspandiranih snack proizvoda. U pravilu ti proizvodi danas sadrže manje soli i ulja te se često prže u ulju koje sadrži nezasićene masne kiseline, koristi se više žitarica i sjemenki a često su obogaćeni vlaknima.

Ovako zaokružen proizvod omogućava proizvođačima da izmjeni negativnu percepciju potrošača o snack proizvodima te da pozitivno pozicioniraju svoj proizvod na tržištu.

KOLIKO GRICKAMO
Premda je poznato da slane grickalice nude malu količinu hranjivih tvari i nešto više kalorija, u uvjetima psihičkih napora poput učenja ili tijekom rada na poslovnim zadacima mnogi od nas će zasigurno posegnuti za nekom slanom grickalicom kao što su čips, flips, pereci, kokice i ostalo.

Državni izvještaj američkog Centra za prevenciju i sprečavanje bolesti donio je zaključak da su čips, slani štapići i kokice zapravo na dnu liste najvećih izvora soli pojedinačno odgovorni za samo tri posto dnevne unesene soli, dok su na prvom mjestu kruh i razna peciva.

Naime, sve dok se konzumiraju umjereno grickalice mogu biti zabavan međuobrok, a najzdravija slana grickalica među njima su zasigurno kokice.

Ova zdrava grickalica dobiva se od kukuruza, a odličan su izvor vlakana koja povoljno djeluju na rad probave. Bogate su antioksidansima, a one pripravljene od cjelovitog zrna svakako su najzdravija verzija.

Kokice sadrže i veliku količinu vitamina A, B, E i K, folnu kiselinu, željezo, cink i kalij. Ne sadrže gluten pa ih slobodno mogu konzumirati i osobe koje pate od celijakije. Stručnjaci navode da su ljuske kokica, koje uglavnom ne volimo jer nam se često zavuku između zuba, zapravo vrlo zdrave te da su upravo u njima koncentrirana hranjiva vlakna.

Što se tiče konzumacije kokica i ostalih slanih grickalica širom svijeta one postaju sve popularnije. Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu rezultati pokazuju kako se pojede oko šest milijardi paketa grickalica na godinu, a to je ravno izračunu da se grickalice jedu svake tri minute ili da jedna osoba pojede 100 vrećica godišnje.

Autor knjige “Salt, Sugar, Fat: How The Food Giants Hooked Us” Michael Moss objašnjava kako ga ne čudi da se grickalice toliko jedu jer, osim zaraznog okusa, imaju vrlo privlačna pakiranja.

Dodaje da neka istraživanja pokazuju kako nam se najviše sviđaju grickalice koje su najhrskavije, a prilikom upita zašto konzumiraju grickalice jedan dio je odgovorio da uživaju u tome da stalno jedu dok je drugi najvažniji razlog bio kako žele smanjiti glad između obroka.

Prema istraživanju NPD Grupe, koja se bavi istraživanjem tržišta, broj grickalica koji jedemo između obroka porast će za 5 posto u narednih pet godina. To znači da će u 2018. godini Amerikanci pojesti grickalice umjesto obroka 86,4 milijardi puta godišnje, sudeći po istraživanju NPD grupe.

Nadalje, predviđaju da će većina tog rasta biti zasnovana na zdravijim grickalicama, što ne znači da ćemo zaboraviti na čokoladu i čips. Umjesto toga, znajući da konstantno grickamo, poželjet ćemo da grickalice budu prisutne u oba oblika, u onom lošijem i u onom zdravijem, tako da ćemo ih moći kombinirati po želji, navode iz ove tvrtke.

Danas nam je dostupna i alternativa slanim grickalicama u vidu orašastih plodova ili suhog voća koji predstavljaju zdraviju vrstu snacka. Dvije nove studije objavljene u listu Appetite pokazuju da konzumiranje pistacija može povećati potrošnju kalorija, što dalje dovodi do željenog gubitka tjelesne težine.

Nutricionisti već duže vrijeme znaju da unos ovih zelenkastih plodova u bilo kom pogledu predstavlja odličan izbor u kreiranju individualnih dijeta za mršavljenje. To je zato što pistacije imaju najmanju kalorijsku vrijednost u odnosu na drugo orašasto voće, a ipak u sebi sadrži dovoljnu količinu vlakana i proteina.

Osim pistacija, ostali orašasti plodovi poput oraha, badema, lješnjaka i brazilskih oraščića bogati su vitaminima, mineralima, vlaknima i zdravim masnoćama, no i s njima ne treba pretjerivati. Kad govorimo o suhom voću i bobicama izbora također ima napretek: suhe marelice, datulje, šljive, smokve, banane, brusnice, borovnice, goji bobice, grožđice…

Iako su u mnogočemu korisne zbog vitamina i minerala koje sadrže, ovdje morate pripaziti o koncentracijama šećera koje se kriju u njihovom sastavu pa također ne treba pretjerivati. Po svemu sudeći, u konzumaciji raznih grickalica treba biti umjeren kako bi organizmu dali dovoljno hranjivih nutrijenata bez suvišnih nepotrebnih kalorija.

HRVATSKA KVALITETA
Kada promotrimo izvoz te uvoz grickalica u Hrvatskoj ono bilježi rast proteklih godina u oba segmenta.

Prema podacima koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora, proizvodnja pripremljenog ili konzerviranog krumpira koji uključuje ploške u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 1.466 tona, dok je proizvodnja začinjenih ili soljenih ekstrudiranih ili ekspandiranih proizvoda za isti period iznosila 1.091 tonu.

Uspoređujući isto razdoblje lani, proizvodnja prve i druge skupine narasla je za istih 115 tona. Što se tiče podataka o izvozu u 2016. godini za snack proizvode od kukuruza, snack proizvoda od riže, štapiće te čips ta brojka se popela na 4.346 tona. Uvoz ovih istih proizvoda u 2016. godini iznosio je dvostruko više od izvoza, točnije 8.981 tonu.

Vodeći hrvatski proizvođači grickalica u svom portfelju nude razne slane zalogajčiće, pa tako Adria Snack Company, joint venture partnerstvo Francka i Intersnacka, u svom asortimanu ima proizvode koji spadaju u četiri glavne kategorije snacka: čips, flips i peleti, pečeni snack te orašasti plodovi.

“Intersnackov asortiman jakih internacionalnih brendova Chio, Kelly, Solleti i Pom-Bar predstavljaju premium segment u asortimanu, a brendovi poput Čipi čipsa, Kroki kroketa i Tip Topa lideri su svaki u svojoj kategoriji”, istaknula je Ivana Tavra, direktorica Korporativnih komunikacija u Francku, nadodavši informacije o novom asortimanu: “Kompanija je početkom godine ušla u ‘baked’ asortiman. Naime, brend Tip Top koji nudi atraktivne okuse i oblike, predstavio je devet novih proizvoda te time proširio ponudu i na kategoriju pečenog snacka. Upravo je predstavljena i nova linija čipsa Čipi čips Ultra. Riječ je o još jednoj inovaciji u asortimanu koja prati aktualne trendove i tržišne preferencije. Nova linija dolazi u dva okusa – slani i cayenne paprika koji do sada nije bio prisutan na tržištu, a specifičnost ovoga proizvoda je ultra hrskav i valovit deblji rez listića 100% hrvatskog krumpira.”

Tržište snacka u Europi je u pozitivnom trendu, dok je u Hrvatskoj, uključujući i cjelokupnu regiju Adria, stabilno te bilježi lagani rast, s dobrim izgledima daljnjeg napretka. To nam je potvrdio i Mladen Mamić, voditelj prodaje u tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca, koja slovi kao jedan od vodećih proizvođača snack proizvoda u Hrvatskoj.

“Svake godine bilježimo značajan rast prihoda i na hrvatskom i na stranim tržištima. U Hrvatskoj imamo više od 50 posto tržišnog udjela računajući private marke i Kanaan brend.” U svom asortimanu imaju čips, flips s kikirikijem, kokice i pelete. Uskoro će portfelj nadopuniti i prženi kikiriki, popcorn čips te posebna vrsta čipsa, tzv. hand cooked čips koji ima veću hrskavost i slađi okus.

“Kanaan proizvodi imaju jako veliki obrtaj pa kupac najčešće kupuje proizvod koji je svježe proizveden što je za slane grickalice jako bitno. Tijekom godina razvili smo svoj know-how u proizvodnji zbog čega se naši proizvodi okusom razlikuju od konkurencije”, za kraj se pohvalio voditelj prodaje Kanaana.

Trgovački lanci su prepoznali rastuću kategoriju slanih grickalica pa tako u svom asortimanu osim brendova nude i svoje robne marke. Primjerice, Spar Hrvatska u svom asortimanu nudi S-Budget Flips, S-Budget kikiriki i odnedavno i S-Budget kokice koje za njih proizvodi upravo spomenuti Kanaan.

Međutim, kako navode iz ovog trgovačkog lanca, apsolutni hit je Spar Wasabi kikiriki odnosno kikiriki u tijestu s wasabi začinom i Premium Plavi čips za kojim nije pao interes od 2011. godine kad je lansiran na tržište. Iz Spara navode kako je ovaj asortiman interesantan potrošačima cijele godine, iako ga u nadolazećem vrućem razdoblju ljeta djelomično ipak zamijeni sladoled.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *