Rast maloprodaje u EU usporen na mjesečnoj razini

Promet u trgovini na malo porastao je u Europskoj uniji u rujnu za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, sporije nego u kolovozu, dok je na godišnjoj razini rast maloprodaje ubrzan, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Na razini 28-članog EU-a promet je u rujnu usporio na 0,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec kada je porastao za revidiranih 0,5 posto, navodi se u izvješću Eurostata.

Pritom je najviše porastao promet u maloprodaji u Irskoj, za 1,4 posto, Danskoj i Luksemburgu po 1,3 posto, te Francuskoj za 1,2 posto, dok je Hrvatska u rujnu bila među zemljama s najvećim padom prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini.

U Hrvatskoj je, prema sezonski prilagođenim podacima, obujam prometa u maloprodaji u rujnu smanjen za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porastao za 0,4 posto.

Veći je pad zabilježila Velika Britanija, za 2,2 posto, a izdvaja se još i Litva, sa smanjenjem prometa u maloprodaji za jedan posto.

U eurozoni je, pak, u rujnu promet u maloprodaji porastao za 0,7 posto, nakon revidiranog 0,1 postotnog pada u prethodnom mjesecu.

I dok je rast prometa u maloprodaji u EU u rujnu na mjesečnoj razini usporio, na godišnjoj je razini ubrzao. Tako je dosegnuo 3,5 posto, dok je mjesec dana prije rast iznosio 3,0 posto.

U 19-članoj eurozoni rast je na godišnjoj razini također ubrzan, pa je iznosio 3,7 posto, dok je mjesec dana prije bio 2,3 posto.

Najveći rast na godišnjoj razini među članicama EU-a zabilježila je u rujnu Rumunjska, 14 posto, a slijedile su Malta, s rastom od 9,8 posto, i Irska, sa 8,2 posto, dok je pad maloprodaje zabilježio samo Luksemburg, za 25,3 posto.

U Hrvatskoj je na godišnjoj razini rast maloprodaje usporio na 3,7 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu dosegnuo 6,1 posto.

“U rujnu je maloprodajni promet u EU realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5 posto, a u Hrvatskoj 3,7 posto veći u odnosu na rujan 2016. Time je nastavljen trend godišnjega rasta koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine, što je djelomično rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje od 2008. do 2013. godine”, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće Eurostata. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *