Zbog Agrokora će gospodarstvo u 2018. biti izloženije rizicima

Kriza u Agrokoru za sada je imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali 2018. će u tom smislu biti zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima, što će biti i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u slijedećoj godini na 2,3 posto, smatraju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ove godine u RBA procjenjuju stopu rasta BDP-a na 2,9 posto.

U trećoj ovogodišnjoj kvartalnoj RBAnalizi, pod naslovom “Skromni koraci ka putu održivog rasta”, analitičari RBA podsjećaju da se rast hrvatskog gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju ubrzao predvođen osobnom potrošnjom, čiji je doprinos realnom rastu iznosio razmjerno visokih 3,3 postotna boda.

Ocjenjuju i da je osobna potrošnja, kao glavni generator posljednjih pozitivnih trendova, ohrabrena je nekolicinom čimbenika poput smanjenja poreznog rasterećenja, nižih troškova (re)financiranja te izdašnog priljeva deviza od turizma, no upozoravaju da bi srednjoročno do dugoročno gledano “upravo osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital te tehnološki napredak mogli bi biti najveća kočnica bržeg i stabilnijeg rasta”.

S druge strane, podsjećaju, unatoč solidnim stopama rasta izvoza roba i usluga, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan (0,5 postotnih bodova) jer je izvoz usluga, prvenstveno turizam, kao i rast domaće potražnje generirao pojačani uvoz roba “naglašavajući potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti hrvatskog realnog sektora”, ističu iz RBA, dodajući da se “u pozadini zaista izvrsnih rezultata izvoza roba i usluga, krije se još uvijek razmjerno niski udio roba srednje do visoke tehnološke složenosti, dok u strukturi usluga prevladavaju usluge vezane uz putovanja (turizam)”.

Dodaju da je razvidno i da, barem za sada, financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali da pravi izazovi slijede u 2018. godini.

“Još uvijek ostajemo pri ocjeni da je 2018. u tom smislu zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima. To je ujedno i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u 2018., koji bi se osim na investicijama mogao osjetiti i na osobnoj potrošnji kroz kanal (ne)zaposlenosti. Međutim, konačan rasplet situacije oko Agrokora još uvijek ostaje velika nepoznanica”, ocjenjuju iz RBA.

U svojoj se analizi osvrću i na strategiju uvođenja eura, koji je Vlada nedavno predstavila kraju listopadu, te ističu da, “iako se već sada može čuti 2020. godina, kao ciljana godina ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), samo ispunjavanje ekonomskih kriterija konvergencije, postavljenih Ugovorom iz Maastrichta, neće biti dovoljno za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja”.

“Pri ocjeni usklađenosti s konvergencijskim kriterijima ključna je održivost jer se konvergencija mora ostvariti na trajnoj osnovi, a ne samo u određenom trenutku. Dakle, osim ekonomskih i pravnih kriterija, osobita pažnja zasigurno će se posvetiti stvaranju učinkovitih institucija i poticajnog poslovnog okruženja jer su oni uz primjerene ekonomske politike preduvjet održive konvergencije. Sve do tada ulaznica u eurozonu bit će uskraćena“, zaključuje se u RBAnalizi. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *