DZS: Izvoz u prvih devet mjeseci porastao 13,7 posto, uvoz 11,4 posto

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih devet mjeseci ove godine za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju povećan za 11,4 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja rujna porastao za 13,4, a uvoz za 10,3 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom devet mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 75,6 milijardi kuna, a uvezla za 122,2 milijarde kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 46,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,2 posto, na 10,2 milijarde eura, a uvoz za 12,8 posto, na 16,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,3 milijarde eura.

Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 89 posto robnog izvoza, u prvih je devet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 9,1 milijardu eura, odnosno 14,7 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87,1 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 11,2 posto, na 14,3 milijarde eura.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 828,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 44,1 posto u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.

Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 792,4 milijuna eura ili 0,8 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10 posto, na 723,4 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,5 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,6 posto. Roba vrijednih više od 1,3 milijarde eura uvezla je proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 11,1 posto, uvoz kemijske industrije povećan je za 7,3 posto, na 1,2 milijarde eura, a uvoz u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 13,3 posto, na 1,17 milijardi eura.

Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,6 posto ukupnog robnog izvoza te 77,8 robnog uvoza za prvih devet ovogodišnjih mjeseci – izvoz u članice Unije iznosio je više od 6,5 milijardi eura ili 10,8 posto više nego u prvih devet mjeseci lani, a uvoz 12,79 milijardi eura ili 12 posto više.

Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.

Izvoz u Italiju je do kraja rujna porastao na godišnjoj razini za 14,5 posto, na 1,37 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 1,24 milijarde eura ili 16,3 posto više nego lani, a u Sloveniju za 1,1 milijardu eura, tj. 0,1 posto manje nego u prvih devet mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2,58 milijardi eura i rastao je prema lani za 9,7 posto; uvoz iz Italije povećan je za 11,7 posto na 2,1 milijardu eura, a iz Slovenije za 8,2 posto na 1,75 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih devet mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e – izvoz u te zemlje povećan je za 21,5 posto na 1,78 milijardi eura, a uvoz za 21,7 posto, na više od milijardu eura.

Među tim zemljama najviše je, za 1,01 milijardu eura ili 23,6 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od 512,3 milijuna eura ili 25,9 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 478,67 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 28,8 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 22,6 posto, na 431,2 milijuna eura. (Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *