Logistika – Trendovi: Izbacimo robu iz skladišta

430

Možda je skladište nekada i služilo tome da se roba skladišti na duži rok, no danas imamo sasvim drugačiju strukturu industrije pa glavni cilj nije skladištenje robe nego da se ta roba na što efikasniji način izbaci iz skladišta na mjesto njezine upotrebe.

Kako postići da skladište bude brzo i munjevito u svojim operacijama?
Kupci obožavaju efikasnu logistiku! Svi znamo da kupci obožavaju kada im njihova narudžba stiže u najkraćem roku i prije nego su se nadali. Znamo i da smo mi zadovoljni kada obavimo sve naloge u regularno radno vrijeme. Isto tako znamo da to nekada nije moguće jer dolaze dani sezone kada se broj naloga i transakcija na skladištu poveća i za više od tri puta u odnosu na prosjek.

Kako onda ubrzati skladišne operacije kako bi i tijekom sezone stizali na vrijeme i postigli da kupci budu zadovoljni?
Kako bi naše skladište bilo brzo ono mora biti FAST! Ne bojte se, nisam pobrkao jezike, ali u svakom slučaju skladište mora biti brzo na svim jezicima. Malo ću posuditi riječ FAST iz engleskog kako bih objasnio o čemu se radi. Dakle, riječ FAST znači brzo, ali istovremeno predstavlja i akronim za ono što će nam pomoći da naše skladište i skladišne operacije postanu brze poput munje:

FLOW ili PROCES,
ACCESSIBILITY ili PRISTUP,
SPACE ili PROSTOR,
THROUGHPUT ili PROTOK,
FLOW ILI PROCES

Prva u nizu komponenata brzog skladišta je PROCES. On predstavlja procesuiranje i balansiranje zadataka od kojih se sastoji proces izdavanja robe koji je najviše odgovoran za to da kupac pravovremeno dobije robu i da naš posao bude završen na vrijeme. Proces se sastoji od nekoliko faza koje svaka za sebe obavljaju dijelove koji zajednički čine cjelinu, ali kada ih razdvojimo lakše možemo analizirati njihove aktivnosti.

Osnovno pravilo je da se svaki proces sastoji od aktivnosti koje dodaju vrijednost odnosno aktivnosti koje kupac plaća (kao što je skupljanje naručene robe i pikiranje) i od aktivnosti koje ne dodaju vrijednosti odnosno koje čine čisti gubitak vremena i novaca (šetanje, čekanje, dvostruko manipuliranje i sl.). Ideja je da iz procesa treba izbaciti sve viškove i gubitke. Kako bi to mogli napraviti moramo pažljivo promatrati procese, mapirati ih te ukloniti sve kritične točke.

Nedavno smo upravo to radili kod jednog klijenta. Redovan proces bio je odlično mapiran i relativno se dobro provodio. Međutim, problem je bio u perifernim procesima koji:

  • Nisu bili uopće definirani,
  • Formalno su definirani, ali se nisu provodili,
  • Su se pogrešno provodili,
  • Su bili u kontradikciji jedan s drugim,
  • Su imali konfliktne ciljeve za odjele i osobe koje su ih trebale provoditi.

ACCESSIBILITY ILI PRISTUP
Druga komponenta brzog skladišta je PRISTUP. Pritom mislimo na pristup robi koji mora biti neometan zbrkom, razbacanom robom ili neorganiziranošću. Ovdje su nam glavni aduti ergonomija i usklađivanje slaganja robe s frekvencijom naručivanja. Trebamo tako složiti robu da operaterima u skladištu bude na optimalnoj putanji kojom se inače kreću. Tu se služimo alatima kao što su Paretovo pravilo i ABC analiza te pravila ergonomije.

Tako smo kod jednog klijenta radili reorganizaciju skladišta tako što smo uzeli u obzir najprije frekvenciju prodaje pojedinih artikala. Od njih nekoliko tisuća samo je cca 280 artikala činilo 80 posto pikova (zahvata u skladištu). Ovi artikli trebaju biti u zoni najbližoj izlazu, ali isto tako moraju biti poredani prema nekim ergonomskim pravilima kao što je pravilo da se najprije uzima teža roba, a na kraju lagana. Ideja je da se za barem 70 do 80 posto narudžbi može odraditi u zoni koja je najbliža izlazu kako bi protok bio što bolji i kako bi prostor bio što bolje iskorišten.

SPACE ILI PROSTOR
Sljedeći element u nastojanju ubrzanja skladišnog poslovanja je PROSTOR. Prostor je od pamtivijeka bio i u mnogo slučajeva ostao fetiš kod profesionalaca u logistici. Iako će to možda zvučati neobično (da ne kažem heretički), osnovna funkcija modernog skladišta nije skladištenje robe. Osnovna funkcija skladišta je izlaz robe sa skladišta. Možda je skladište nekada i služilo tome da se roba skladišti na duži rok (posebno u doba kada je većina industrije bila vezana uz poljoprivredne cikluse). Danas imamo jednu sasvim drugačiju strukturu industrije i glavni cilj nije skladištenje robe nego da se ta roba na što efikasniji način izbaci iz skladišta na mjesto njezine upotrebe.

S obzirom da funkcija skladišta određuje njegov dizajn i raspored prostora, moramo taj prostor i njegov dizajn prilagoditi funkciji izlaza robe, a ne njenog čuvanja na dugi rok. Zašto sve ovo govorim?

Kako smo još uvijek mentalno debelo zaglibili u poljoprivrednom dobu, većina kompanija koje grade skladišta žele napuniti skladište s regalima bez da razmišljaju o manipulaciji koja bi trebala imati prioritet u razmišljanju.

Koji je omjer prostora za manipulaciju i prostora za spremanje u skladištu? A često se postavlja i pitanje u vezi dizajna skladišta i kako najbolje napraviti raspored skladišta unutar četiri zadana zida? Kod novih je skladišta to legitimno pitanje prije nego krene izgradnja, ali kod starih skladišta i onih koja su već započela s gradnjom – obično malo kasno. Međutim, što je tu je, treba i u tom trenutku pokušati napraviti sve kako bi najbolje iskoristili prostor koji imamo na raspolaganju.

Prvo i osnovno pitanje je kakva se roba skladišti u predmetnom skladištu? Je li to sitna, lagana, teška ili kabasta roba? Sljedeća stvar je u kojim količinama roba ulazi i izlazi u i sa skladišta i koji su glavni procesi u skladištu? Sva ova pitanja nam govore kakve sve dijelove skladišta (ili zone) treba predvidjeti i u kojim omjerima. Tako, na primjer, ako roba dolazi u paletama, a izlazi u komadima ili u kutijama onda ćete imati bar dvije zone – paletne regale i polične stalaže. Ako imate manji broj artikala moguće je imati posebno komisionirnicu, a posebno rezervne količine. Međutim, ako imate velik broj artikala onda ćemo komisionirati s cijelog skladišta, a rezervne će količine biti iznad komisioniranih količina. U ekstremnom slučaju ako imate jako velike količine artikala (50.000 ili više) trebate razmisliti o poličnim stalažama s kojih se komisionira.

Još jedna stvar! Kada dajete nekom da vam napravi dizajn rasporeda u skladištu zapitajte se koji ciljevi su u fokusu te osobe ili organizacije koja to radi? Ako je to dobavljač regala i polica, onda je jasno da će pokušati maksimizirati prostor s policama i regalima. Isto tako, ako taj zadatak dajete nekom neovisnom, onda se pobrinite da je on svjestan i informiran o procesima koji će se odvijati u tom prostoru. Dakle, ako znamo da je osnovna funkcija skladišta što brži izlaz, onda je jasno da trebamo dovoljno prostora za manipulaciju. Isto tako, ako imamo više različitih zona s kojih se komisionira ili ako imamo jako veliku površinu, onda treba razmotriti prostor za konsolidaciju više dijelova iste isporuke. U slučaju konsolidacije s više različitih skladišnih zona jedna se isporuka multiplicira i imamo puno više dokumenata i kutija za jednu isporuku nego što sam broj kaže. Ako je moguće izbjegavajte križanje putova ulaza i izlaza jer to utječe na brzinu i na sigurnost.

I još samo zadnje pravilo. Ono je slično u organizaciji prostora – bio on stambeni ili skladišni, a to je da treba izbjegavati hodnike i prolaze ako je moguće. Prema lean managementu samo kretanje je višak. Dakle, onda je i prostor koji služi samo radi kretanja također višak. To znači da trebate izbjegavati razdvajanje zona sa sličnom ili istom funkcijom jer na taj način udvostručujete prostor i automatski trebate prolaz do njega. Dakle, grupirajte prostore sa sličnom funkcijom. I zapamtite – dizajn je određen funkcijom, procesima i robom, a ne trenutnom inspiracijom nekog arhitekta ili dobavljača regala.

THROUGHPUT ILI PROTOK
Protok je zadnji element u ovih 4P koji predstavljaju brzo skladište. Protočnost samog skladišta je krvotok koji mu daje život i ako nema protoka dolazi do uskih grla i začepljenja koje mogu dovesti do infarkta. Ako želimo izbjeći stanje infarkta moramo paziti na produktivnost skladišta i mjeriti ju. Najprije moramo znati kakvi smo trenutno, a zatim trebamo postaviti realne ciljeve gdje želimo biti i onda raditi na tome da to postignemo. Naravno da nam je ovdje najvažniji ljudski faktor jer se radi o tome koliko smo iskoristili resurse. Treba raditi benchmark i pažljivo postavljati ciljeve produktivnosti koje želimo postići.

Isto tako trebamo biti svjesni da je produktivnost moguće povećavati do određene granice, a nakon toga treba instalirati primjerenu tehnologiju koja daljnju produktivnost može vinuti u neke nove razine.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here