Na tržište dolazi alkohol u prahu

Izumitelj Mark Phillips osmislio je proizvod koji bi mogao revolucionirati ispijanje alkohola – alkohol u prahu. Za njegovo konzumiranje potrebno je samo dodati vodu, juice ili neko drugo piće.

Ovaj proizvod “maštovita” naziva Palcohol odobrio je američki regulator – Alcohol and Tobacco Tax and Trade Bureau.

Alkoholni prah trenutačno je dostupan u okusima ruma, votke, koktela cosmopolitana, mojita i margarite.

Vijest o otkriću alkohola u prahu pokrenula je mnoge rasprave vezane uz opasnosti od ovog proizvoda. Između ostaloga, masovno korištenje ovog proizvoda olakšalo bi ilegalnu proizvodnju i distribuciju alkohola i znatno otežalo kontrolu tržišta alkoholnih pića. (Tportal.hr)

Medijski barometar trgovačkih lanaca: Konzum vjesnik proljeća

Nakon čelne pozicije Mercatora u prva dva mjeseca u godini, ožujak je donio promjenu te je prvo mjesto pripalo Konzumu

Ožujak su obilježili poslovni rezultati, planovi, suradnje i investicije trgovačkih lanaca. Gospodarska situacija u kojoj se nalazimo dovela je do velikog interesa potrošača vezanog za asortiman, a posebno za cijene proizvoda.

Prate se objave koje nude informacije o povoljnijoj kupnji, robnim markama, usporedbama istih proizvoda u različitim trgovačkim lancima, akcijama…

SMJENA NA ČELU
Nakon čelne pozicije Mercatora u prva dva mjeseca u godini, ožujak je donio promjenu. Prvo je mjesto pripalo Konzumu. Lidl je pritom zadržao svoju treću poziciju, dok su četvrtoplasirane Plodine u ožujku ostvarile svoju najbolju poziciju.

Tome je doprinio događaj iz crne kronike na koji se odnosilo 45% objava vezanih za trgovački lanac. Naime, umirovljeni je Riječanin prijetio zaposlenicima Plodina smrću i trovanjem proizvoda ukoliko mu ne isplate više stotina tisuća kuna.

O Konzumu se najviše pisalo vezano za poslovanje te o asortimanu i cijenama. Mediji su prenijeli vijesti o investiciji Agrokora od ukupno 140 milijuna kuna u nove centre Konzuma, o otvorenju Super Konzuma Stenjevec, o suradnji na projektu Shop&Touch (inteligentna kolica za kupnju)…

Posebno valja izdvojiti istraživanje Best Buy Award u kojem je Konzum odnio pobjedu kao lanac koji nudi najbolji omjer cijene i kvalitete.

I o Mercatoru se najviše pisalo o poslovanju. Početkom je mjeseca objavljeno da su Agrokor i vlasnici Mercatora potpisali aneks na lanjski kupoprodajni ugovor, kojim se postupci za realizaciju posla produljuju na 30. lipnja.

Osim toga, Mercator je odgodio za tri tjedna objavu revidiranog izvješća o poslovanju u 2013. godini.

Objavljeno je i da je Nadzorni odbor Pivovarne Laško potvrdio prodaju dionica Mercatora koncernu Agrokor po cijeni od 86 eura za dionicu.

Trgovački lanac Lidl, koji od početka godine drži svoje treće mjesto, i u 2014. godini nastavlja s investicijama i zapošljavanjem. Objavljeno je to nakon završetka poslovne 2013. godine tijekom koje je Lidl Hrvatska zaposlio 185 novih djelatnika te danas broji ukupno 1700 zaposlenika.

Također, svojim zaposlenicima i ove godine povećava plaće za 4%, a u projekte planira investirati 180 milijuna kuna.

TEMATSKA POZICIJA
Ukupno gledajući, najveći se broj objava (47,3%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda. U ožujku su o trgovačkim lancima tiskani mediji objavljivali nešto više od internetskih portala.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, portal jatrgovac.hr te Glas Slavonije. O temama svrstanim u tematske sklopove Poslovanje, Usluge i odnos prema kupcima te Ostalo zabilježeno je više objava na portalima.

O preostala je dva tematska sklopa – Asortiman i cijene te Promidžba i sponzorstva – više objavljivano u tiskovinama. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike Asortiman i cijene proizvoda, 80% u korist tiskanih medija.

O Poslovanju, o kojem se i najviše pisalo tijekom ožujka, više je objava zabilježeno na internetskim portalima, 54,4% u odnosu na 45,6% u tiskanim medijima.

Ines Kovačić

Banana: Globalni celebrity

Banana je od pamtivijeka bila nositelj prehrane ljudi u ekvatorijalnim krajevima, no razvojem svjetske trgovine u proteklih je nekoliko stoljeća dosegnula status prave zvijezde među namirnicama

Banane su najpopularnije voće na svijetu. Uvriježeno je vjerovanje kako je prvi pisani spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Sumnja se također i da je banana bila prvo voće na zemlji, barem prema nekim botaničarima.

Stanovnici Afrike su zaslužni za sadašnje ime ovog voća s obzirom na to da naziv banana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”. Međunarodna prodaja banana započela je krajem 14. stoljeća.

Razvoj željezničke infrastrukture i tehnološki napredak u sustavima za rashlađivanje na brodovima omogućili su bananama da postanu najvažnije voće u svjetskoj robnoj razmjeni.

SVUDA U SVIJETU
Radi njene kremaste teksture i slatkastog okusa banana je jedna od voćki koju će rado pojesti svi – od najmanjih do onih najstarijih, a njena primjena u kulinarstvu čini svaki desert i voćnu salatu još slasnijima.

Uz to, ona je i jedna od najdostupnijih namirnica tijekom cijele godine u prodavaonicama diljem svijeta. Radi blagotvornih svojstava koje u sebi sadrži, odnosno mnoštva hranjivih sastojaka i vitamina koji povoljno utječu na ljudski organizam, ovu voćku rado preporučuju i svi nutricionisti.

Inače, u Hrvatskoj banana spada među tri najkonzumiranije vrste voća te se po potrošnji nalazi odmah iza jabuke i naranče koje ipak najradije jedemo. Banana je i jedna od najčešćih biljaka na svijetu po uporabi u prehrani, a više od nje se koriste samo riža, pšenica i kukuruz.

S obzirom na to da u Hrvatskoj nema povoljne klime za uzgoj ove biljke ne čudi što od voća najviše uvozimo upravo banane i naranče. Popularnost ove namirnice na hrvatskom tržištu dokazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku koji otkriva da prosječan Hrvat godišnje pojede 10 kilograma banana.

Možda se na prvu ne čini pretjerano puno, ali ako bolje pogledamo, to znači da mjesečno svaka osoba u Hrvatskoj pojede gotovo kilogram ove voćke.

PORIJEKLO I UZGOJ
Banane potječu iz jugoistočne Azije te najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi.

Sade se na ravnom terenu uz morsku obalu ili u dolinama gdje postoje uvjeti za navodnjavanje. Stabljika im naraste od dva do deset metara, a razmnožavaju se izdancima koji se lopatom odvajaju od stare biljke.

“Za plantažnu proizvodnju sade se selekcionirane sadnice, dok se nasadi moraju čistiti dva do tri puta godišnje. Berba banana traje čitavu godinu, a grozdovi se sijeku dok su još čvrsti i zeleni. Osjetljive sorte pakiraju se u slamu, papir i sanduke, a ostale se uvijaju u polietilenske folije”, objašnjava Željka Mesić, znanstvena novakinja na Zavodu za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Iako postoji više od 80 vrsta banana, one se dijele u tri osnovne skupine. Nama najpoznatija vrsta su šećerne ili voćne banane koje koristimo u kućanstvu. Druga vrsta su bubrežne ili konjske banane koje se pak kuhaju te se od njih pravi brašno za pecivo i dobiva alkohol, dok se plod treće vrste, odnosno sjemenjače, ne jede već se koristi kao ukras ili za izradu papira i užadi.

POPULARNA ROBA
Kako smo već spomenuli, banane su voće karakterističnog podneblja pa je i logično da se njihova prisutnost na policama hrvatskih i europskih lanaca osigurava putem uvoza. U našim je košaricama prisutna tijekom svih godišnjih doba te je jedna od najpopularnijih namirnica općenito.

Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milijuna tona u 2011. godini, koju prate Kina s 10,4, Filipini s 9,2, Ekvador sa 7,4 i Brazil sa 7,3 milijuna proizvedenih tona.

Unatoč najvećoj proizvodnji Indija ne spada među vodećih pet izvoznika banana. Prvi na toj listi je Ekvador koji izvozi 5,8 milijuna tona, dok sa znatno manjim iznosima slijede Filipini (2), Kostarika (1,9), Kolumbija (1,8) i Gvatemala (1,4 milijuna tona).

S druge strane, najviše banana uvoze SAD, čak 4,1 milijun tona, dok Belgija, Rusija i Njemačka uvoze svaka po 1,3 milijuna tona, a listu vodećih pet uvoznika zaključuje Japan s 1,1 milijun tona.

Na hrvatskom tržištu banana posljednjih nekoliko godina se dešavaju određene promjene pa se tako osjeti lagani pad uvoza ove voćke, ali to ne utječe na dostupnost ove namirnice u maloprodaji.

Prema podacima DZS-a, uvoz banana u 2012. je iznosio 46,3 tisuće tona. Na temelju podataka iz prvih 11 mjeseci prošle godine, situacija je više-manje ista.

Gledajući nepotpune lanjske podatke, Hrvati jedu banane iz Ekvadora, Belgije, Kostarike i Paname čime je svoj položaj na hrvatskom tržištu u godinu dana izgubila banana uvezena iz Kolumbije, a na njeno mjesto je došla belgijska.

Podatak o padu uvoza je više nego logičan ako se zna da je u zadnjih sedam godina u Hrvatskoj zabilježen pad potrošnje banana od oko 20 posto.

Prema podacima HGK, najviše banana u 2012. su godini uvezli Konzum i Pacific Fruit koji uvoze Chiquita, odnosno Bonita brendove banana. U njihovom društvu se nalazi i tvrtka Gomolava, no oni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne uvoze banane radi rekonstrukcije komora za dozrijevanje pa će se poredak za 2013. godinu zasigurno korigirati.

VAŽNOST BANANA
Iako je za zdravlje organizma unos kilograma voća mjesečno malo, pogotovo ako se uvijek radi o istoj namirnici, dobro je znati da postoje voćke koje uistinu volimo i želimo pojesti i koje su, uz to, blagotvorne za naše zdravlje.

Premda noviji podaci pokazuju kako danas jedemo manje banana negoli prije sedam godina, banana je i dalje neizostavan dio hrvatske prehrane. Učestalost korištenja ove namirnice opravdava i njen sastav. Naime, banane su izuzetno zdravo voće i popularan izvor ugljikohidrata za rekreativce i sportaše.

“Zrela banana ima i visok glikemijski indeks pa je korisna za obnavljanje potrošenog glikogena nakon tjelesne aktivnosti, a sportašima je dodatno korisna i kao izvor vode. Čak 70 posto banane čini voda”, ističe Zvonimir Šatalić, docent na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.

Bogate su kalijem i vitaminom B6, a sadrže oko 10 posto preporučenog dnevnog unosa magnezija i vitamina C te su korisne za probavu. Ako se netko odluči pojesti bananu s korom, s njom će osigurati korisnu fitokemikaliju, žuti pigment lutein koji se akumulira u mrežnici oka te pozitivno djeluje na zdravlje tog organa jer služi kao unutrašnje sunčane naočale.

Neka istraživanja pokazuju kako kora banane može ublažiti simptome depresije, a dobro utječe i na mišiće i pravilan rad živčanog sustava te smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Inače, prema studiji iz 1990. godine, koja je objavljena u medicinskom časopisu Lancet, banane pomažu i kod žgaravice. Ova voćka se često koristi i kao preparat prirodne kozmetike, primjerice kao maska za lice i kosu.

Zanimljivo je i to da su banane pri samom dnu top liste namirnica s obzirom na količinu ostataka pesticida (osim ako se jede kora). Stoga, ako ne jedete koru, slobodno možete kupovati jeftinije banane koje nisu iz ekološkog uzgoja, bez straha za zdravlje.

Ako pak niste sigurni kako skladištiti kupljene banane ili kada ih treba baciti, čim počnu smeđiti ili kada im kora bude u potpunosti tamna, poslušajte preporuku stručnjaka.

“Ako želite ubrzati zrenje, stavite nekoliko jabuka u zdjelu sa zelenim bananama, a želite li usporiti zrenje, potrebno ih je držati u hladnjaku gdje kora može posmeđiti, ali to neće utjecati na okus i kvalitetu”, savjetuje Šatalić.

Besplatne dječje igraonice Kroki Kroketa u Super Konzumima

Ivana Radovniković pjesmama s novog albuma oduševila i najmlađu publiku

Samo par dana nakon predstavljanja svog novog albuma “Dio mene” Ivana Radovniković našla je vremena i za svoju najmlađu publiku, koja joj je itekako vjerna.

Mališani su to pokazali na Kroki Kroket dječjoj igraonici uz ples i pjesmu s Ivaninog najnovijeg albuma.

Da je djeca itekako vole potvrđuje i činjenica da dobro znaju riječi svih njezinih pjesama, a Ivana, kao velika ljubiteljica društvenih igara, pokazala im je i najnoviju igru Kroki Kroketa “Pobijedi Zmaja” koja je dostupna u svim prodavaonicama Super Konzuma.

“Oduvijek volim društvene igre i dan danas ih igram sa svojim prijateljima kada god je prilika. Uz njih vežem neke od svojih najzabavnijih uspomena iz djetinjstva pa se nadam da će klinci, zajedno s roditeljima, prepoznati i igru „Pobijedi Zmaja“ kao jedan odličan način provođenja zajedničkog vremena i obiteljskog druženja uz smijeh i zabavu”, istaknula je Ivana Radovniković.

Uz ples, pjesmu, crtanje i igru, vrijeme je brzo prošlo, a mališane su oduševile i maskote Kodija i živopisnog Zmaja s kojim su se fotografirali, zabavili i osvojili mnoštvo nagrada.

Ova se dječja igraonica pokazala kao pravi hit, a Kroki Kroket u suradnji s Konzumom najavljuje i dvije nove igraonice u Zagrebu: 24. travnja u Super Konzumu u Sarajevskoj te 5. svibnja u Super Konzumu, Črnomerec. Naravno, Zmaj i Kodi ih čekaju uz garantiranu zabavu i super nagrade.

Svi ljubitelji Krokija mogu sudjelovati i u nagradnoj igri sakupljajući kartice i sličice iz označenih pakiranja Kroki Kroketa koje su dostupne u Konzum prodavaonicama, a atraktivne nagrade uključuju obiteljsko putovanje u Disneyland, PlayStation 4 te Franckove poklon pakete.

Više o nagradnoj igri na facebook.com/Franck.Krokikroket.

Duhovnost u poslovanju: Duh kao temeljna osnova vođenja

Dok menadžeri rukovode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridonose

Nedavno je u Zagrebu sjajni seminar o vođenju bez titula održao proslavljeni guru menadžmenta Robin Sharma. Kako sam na tom skupu imao jedinstvenu prigodu nastupiti kao predavač pred nekoliko stotina ljudi iz desetak zemalja regije, odlučio sam napisati nekoliko riječi na intrigantnu temu duhovnog pristupa u području vođenja organizacije.

Kada koristim atribut duhovnosti, mislim pritom na tri odlike vođe u kontekstu dharmičkog menadžmenta: 1. činidba ispravnih stvari, 2. iskrenost (istinitost) u komunikaciji i 3. vjerodostojnost (ponašanje sukladno onome što se zagovara).

SLOBODA I POJEDINAC
Kao vođe moramo činiti ispravno, govoriti iskreno i ponašati se kao uzori suradnicima. Došlo je i tek dolazi vrijeme onih menadžera koji utjelovljuju kvalitetu i karakter, koji žive prema određenim vrijednostima, koji su iscjelitelji i ujedinitelji, koji stvaraju nove lidere, donose zdravu klimu, kulturu, jedinstvo, nadu ljudima i nove poslove organizaciji.

Timovi postaju veliki tek kada su svi u njima, vođe i članovi, podjednako slobodni da dadu sve od sebe i da svaki pojedinac ili pojedinka rade apsolutno najbolje što mogu otkrivajući tako svoju veličinu, važnost i snagu.

Tako će vođa najprije osvojiti srce zaposlenika, a tek onda njihov um. Ako imamo zaposlenike koji su samopouzdani, optimistični, psihološki otporni i gaje nadu u bolju sadašnjost i budućnost, onda raspolažemo većim organizacijskim psihološkim kapitalom.

To znači da će naši zaposlenici i menadžeri učinkovitije obavljati posao, optimističnije gledati u budućnost, sposobnije planirati i pronalaziti poslovne alternative za ostvarenje ciljeva te biti otporniji prema izazovima turbulentnih promjena u okolini.

Lako je stoga dokučiti da je temeljna osnova vođenja – duhovna! Naime, za razliku od upravljanja poslovnim procesima, vođenje je usredotočeno na viziju, poštenje, integritet, kulturu i zajedničke vrednote.

Dok menadžeri rukovode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridonose.

Pozitivni psihološki kapital je poput ekonomskog, ljudskog (intelektualnog) i socijalnog kapitala, jedan od oblika i izvora održive konkurentske prednosti.

ODNOS PREMA ZAPOSLENICIMA
Ipak, istraživanje portala MojPosao.net pokazuje da je u Hrvatskoj 69 posto zaposlenika nezadovoljno odnosom sa svojim neposredno nadređenim! To je i uvjerljivo najvažniji razlog odlaska ljudi iz poslovnih organizacija.

Čak 88 posto zaposlenih napušta kompaniju iz razloga povezanih s poslom, kulturom u poduzeću, menadžerom i radnim okruženjem, a samo 12 posto zaposlenih odlazi zbog kompenzacija.

Znači, da je u većini slučajeva tvrdnja kako su “zaposlenici resurs br. 1″ samo isprazna floskula na korporativnoj web stranici ili brošuri.

Ako želimo biti stvarni lideri, moramo doista prilagođavati svoj stil vođenja, razmišljati o dobroj suradnji s članovima svojeg tima i voditi računa o njihovim sposobnostima. Nemojmo očekivati da se oni uvijek prilagođavaju nama!

Kako bi u novoj ekonomiji učinkovito odgovorili na poslovne izazove, stvarna preobrazba načina razmišljanja i ponašanja mnogih naših gospodarskih lidera je – imperativ!

Mnogima od njih je kriza i recesija tek alibi za korištenje autoritarnog pristupa vođenju što je u većini slučajeva pogrešno, neopravdano i dugoročno štetno.

Relativno malobrojni pozitivni primjeri najomiljenijih hrvatskih poslodavaca pokazuju da se i kod nas može uspješno natjecati duhovnim vođenjem te istinskom brigom za zaposlenike, a ne strahovladom i jednoumljem.

Kompanije kakve su Ericsson Nikola Tesla, Orbico, Konzum, Atlantic Grupa, Končar ili Valamar su, prema rezultatima, čini se pronašle sjajnu ravnotežu između interesa zaposlenika, kupaca i organizacije.

Njihovi čelnici mudro čine prave stvari, iskreni su u komunikaciji i vjerodostojni u primjeni proklamiranih vrijednosnih načela.

Obiteljski dan zaposlenika, mogućnost dovođenja djece na radno mjesto u posebnim okolnostima, interne akademije za edukaciju zaposlenika, društvena odgovornost, fleksibilno radno vrijeme, ambulanta u tvorničkom krugu te skromnost vođe i zajedništvo, tek su neki pojavni oblici buđenja duhovnosti u poslovanju domaćih organizacija.

TIMSKI RAD
Odlike lidera spomenutih primjernih organizacija su:
1. Vjeruju u sebe i istinski su vizionari,
2. Preuzimaju odgovornost i prepoznaju se kao zagovornici promjena u organizaciji,
3. Vjeruju u ljude i s njima komuniciraju s iskrenim zanimanjem i empatijom,
4. Usredotočeni su na vrijednosti i ciljeve,
5. Cjeloživotni su učenici.

Zato: budimo drukčiji! Upravljajmo zadovoljstvom zaposlenika kako bi nadišli razinu njihovih očekivanja i tako se diferencirali od konkurencije.

Shvatimo da ljudi neće promijeniti svoje ponašanje ako to ne žele. Jedino možemo mijenjati sebe i načine motiviranja svojih zaposlenika. Ako gajimo nadu te vjerujemo u boljitak i perspektivu, promjene prihvaćamo objeručke.

Često je sigurnije tragati za novim i neizvjesnim rješenjima nego ustrajati na prividnoj sigurnosti postojećeg stanja. Čitava poslovna djelatnost se može svesti na tri riječi: ljudi, proizvodi i profiti. No, ako nemamo dobru ekipu, ovo drugo neće puno pomoći.

Next Page »