Cigarete i rezani duhan: Snažan pad pod regulatornim utjecajem

Uvođenjem regulatornih mjera duhanski sektor u Hrvatskoj pretrpio je veliku štetu, a bolji dani, sudeći po trenutnim trendovima, ne očekuju ga niti u narednom periodu

Prošla se godina definitivno može nazvati godinom nepovoljnih tržišnih uvjeta za duhansku industriju u Hrvatskoj. Takav trend pogotovo je evidentan u kategoriji cigareta.

Negativno gospodarsko okruženje prisutno je na hrvatskom tržištu još od 2008. godine, ali upravo zbog regulatornih promjena koje se odnose na drastično povećanje trošarina, duhanski sektor pretrpio je najviše štete.

RAST JEFTINIH CIGARETA
Prodaja cigareta se 2013. godine smanjila sa 7,1 milijarde na 6,4 milijarde komada, što je pad od značajnih 10 posto. Iako je na ovaj trend veliki utjecaj imala ekonomska kriza, glavni razlog ovolikog pada je povećanje poreza.

Naime, u 2012. i 2013. godini došlo je do snažnog rasta trošarina na cigarete što je imalo direktan utjecaj na porast cijena ovih proizvoda. Dodatni udar na ovu kategoriju došao je u vidu propisa koji se odnose na marketinške aktivnosti kada je hrvatska Vlada uvela zabranu javnog izlaganja cigareta na prodajnim mjestima i zabranila prodaju ovih proizvoda na automatima.

Osim pada potražnje za cigaretama, tržište je svjedočilo još jednoj promjeni trenda kada je riječ o cjenovnoj kategorizaciji proizvoda.

Tako je potražnja za cigaretama najnižeg cjenovnog ranga porasla za tri posto između 2012. i 2013. godine, da bi u konačnici 2013. godine dosegnula 32 posto udjela.

S druge strane, potražnja za cigaretama srednjeg cjenovnog ranga je pala za jedan posto pa sada zauzima 42 posto količinskog udjela.

Pad je primjetan i u premium cjenovnom razredu i to za dva posto te je ukupan udio ove vrste cigareta smanjen na 26 posto.

Također je važno napomenuti i kako je udio cigareta srednjeg cjenovnog ranga i premium proizvoda i dalje visok, ali ne zbog novih brendova koji ulaze u ovaj segment, već je do toga došlo zato što su neke marke, koje su se prije nalazile u nižem cjenovnom segmentu, sada prešle u visoki, upravo radi povećanja cijena.

Međutim, ova priča ima i drugu stranu. Uzimajući u obzir kako su promjene cijena došle naglo, jasno je bilo kako pušači neće odjednom prestati pušiti.

Tako je povećanje cijena dovelo do toga da je volumen nelegalne trgovine ovim proizvodima lani porastao za pet posto.

REZANI DUHAN
Početkom ekonomske krize, 2008. godine, rezani duhan doživio je pravi procvat. Rast ovog segmenta uglavnom je rezultat nametnutog poreza na cigarete koji nije prvotno obuhvatio i rezani duhan.

No, to se promijenilo 2012. godine. U razdoblju od 2008. do 2011. godine ova kategorija je imala povećanje po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 36 posto.

Međutim, kako je 2012. porez obuhvatio i ovu kategoriju, CAGR stopa rasta smanjila se na 4 posto.

Iako je lani nastavljena porezna presija, rezani duhan je ostvario količinski rast od 5 posto. Taj rast su prvenstveno potaknuli pušači kojima su cigarete preskupe pa vide rezani duhan kao jeftiniju alternativu.

Tu je također važno napomenuti i kako se rezani duhan sastoji od duhana za motanje (RYO – roll your own) i duhana za lule.

Potkategorija duhana za lule je u periodu od 2008. do 2013 stagnirala te ima 2,5 posto udjela u cjelokupnoj količinskoj prodaji duhana.

Inače, pušenje lule nema snažnu tradiciju u Hrvatskoj, a taj trend i dalje nema naznaku rasta.

Karakteristično je da duhan za lule uglavnom konzumira starija populacija, dok oni mlađi preferiraju cigarete ili duhan za motanje koji je pokretač čitave kategorije rezanog duhana i čini 97,5 posto ukupne prodane količine duhana u 2013. godini.

CIGARE KAO LUKSUZ
Kategorija cigara u Hrvatskoj je, sa 7 milijuna prodanih komada u 2013. godini, relativno mala. Prema podacima Euromonitor Internationala ova kategorija se sastoji od cigara i cigarilosa.

Najveći dio te prodaje odnosi se na cigarilose kojih je u 2013. godini prodano 6 milijuna komada. Cigare su na hrvatskom tržištu prisutne od početka 1990-ih godina, ali nikada nisu pridobile značajniju popularnost.

No, ono što ovu kategoriju čini zanimljivom jest to da se cigare percipiraju kao luksuzni proizvodi. Od početka ekonomske krize GINI indeks, koji prati pravednost raspodjele osobnih prihoda, u Hrvatskoj je rastao kao posljedica polarizacije imućnosti i podjele društva na bogate i siromašne.

U tom kontekstu, cigare su imale 7-postotnu kumulativnu godišnju stopu rasta (CAGR) tijekom perioda od 2008. do 2013. godine.

Većina tog rasta dolazi od cigarilosa, koji su rasli po godišnjoj CAGR stopi od osam posto, dok su cigare imale rast od tek jedan posto.

PROGNOZA DO 2018.
Pošto Hrvatska slijedi inicijative Europske unije koje imaju za cilj smanjenje navike pušenja, očekuje se kako će porez na cigarete i duhan i dalje rasti, što će dovesti do daljnjih povećanja cijena ovih proizvoda i u konačnosti do smanjenja potrošnje.

S obzirom na to očekuje se kako će cigarete ostvariti količinski pad CAGR stope za šest posto u razdoblju između 2013 i 2018. godine.

Istodobno, možemo i očekivati porast nelegalne trgovine s predviđenom CAGR stopom količinskog rasta od četiri posto.

Kao rezultat tih dvaju trendova, udio nezakonite trgovine u ukupnoj potrošnji cigareta povećat će se s 20 posto u 2013. na 26 posto u 2018. godini.

Duhan će, slijedom toga, u periodu 2013.-2018. nastaviti rasti, ali sporijim tempom, te će u tom razdoblju postići količinski rast CAGR stope od četiri posto.

Glavni razlog ovog rasta bit će preljev pušača cigareta u ovu kategoriju kojeg će potaknuti potraga za jeftinijim alternativama kao što je duhan za pušenje.

Prednost nepostojanja trošarine koju je ova kategorija imala do 2012. godine vjerojatno se neće ponoviti unutar prognoziranog perioda.

Dok Hrvatska slijedi EU propise o visini trošarinskog opterećenja do 2017. godine, trošarina na cigarete i duhan će se iz godine u godinu povećavati.

Cigare obuhvaćaju vrlo malu kategoriju pa kao rezultat toga one nisu glavna meta poreznih regulacija. Međutim, kako se cigare i dalje smatraju luksuznim proizvodom, potražnja za njima će, u skladu s tim, također ostati ograničena.

U trenutnom ekonomskom okruženju gdje BDP i dalje pada, za očekivati je kako se broj građana s visokim raspoloživim dohotkom neće drastično povećati.

Ipak, trend u kojem ljudi žele pokazati svoj životni standard će se nastaviti kroz kulturu pušenja rezanog duhana koja će zauzimati sve važniju poziciju na hrvatskom tržištu.

Očekuje se kako će kumulativna godišnja stopa rasta za promatrano razdoblje iznositi tri posto.

Predstavljen Jägermeister SPICE

You must be 18 years old to view this content. Please verify your age.

Prihodi od prodaje Mercatora pali 3,6 posto

Mercator je u prva tri ovogodišnja kvartala zabilježio pad prihoda od prodaje na svim tržištima, osim u Crnoj Gori, gdje je prodaja rasla 5,3 posto. Gubitak je smanjen na 12,5 milijuna eura

Slovenski maloprodajni lanac Mercator je u ponedjeljak objavio izvještaj za prvih devet mjeseci u kojemu je vidljiv pad prihoda od prodaje za 3,6 posto uz poboljšanje, doduše još uvijek negativnoga, neto rezultata, pišu analitičari iCapitala.

U prvih devet mjeseci Grupa je ostvarila skoro dvije milijarde eura prihoda od prodaje što je 3,6 posto manje nego u istom periodu lani. Pad prodaje je zabilježen na svim tržištima na kojima je Mercator prisutan, osim u Crnoj Gori gdje je zabilježen rast od 5,3 posto.

Pad prodaje se uglavnom može pripisati zatvaranju nekih manje profitabilnih programa (FMCG), prebacivanju dijela maloprodajne mreže u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na Konzum u sklopu procesa integracije te trendu pada kupovne moći u Sloveniji i Hrvatskoj.

Čak 57,1 posto ukupne prodaje je ostvareno u Sloveniji, 20,5 posto u Srbiji, 11,4 posto u Hrvatskoj, 6,9 posto u Bosni i Hercegovini i 4,1 posto u Crnoj Gori.

Unatoč padu troškova prodane robe od tri posto i administrativnih troškova (-27,8 posto), pad su zabilježili i EBITDA i to za 2,9 posto na 80 milijuna eura te EBITDAR, koji isključuje trošak iznajmljivanja, za 4,8 posto na 120 milijuna eura. U isto vrijeme je EBITDA marža zadržana na četiri posto, dok je EBITDAR marža blago pala sa 6,1 na 6,0 posto.

Nakon zaključivanja ugovora s vjerovnicima proces financijskog restrukturiranja kompanije je završen te će, prema podacima iz izvještaja, prilagoditi otplatu duga očekivanom novčanom toku, poboljšati likvidnost i osigurati višu stopu ulaganja.

Mercatorov neto dug je u odnosu na isto vrijeme lani smanjen s 1,05 milijardi na 997 milijuna eura (-5,1 posto), a odnos neto duga i trailing EBITDA je prešao s 10,7x na 9,3x.

U konačnici je ostvaren gubitak, iako je njegov iznos smanjen za 31,5 posto u odnosu na isti period lani te doseže 12,5 milijuna eura. “U budućnosti će svakako biti zanimljivo pratiti kakav će utjecaj na rezultate imati nedavno Agrokorovo preuzimanje Mercatora”, poručuju iz iCapitala. (banka.hr / iCapital)

Duhanski proizvodi: Raskorak količinskog i vrijednosnog

Rast trošarina i posljedični skok maloprodajnih cijena doveo je do toga da se količinska prodaja kategorije značajno smanjila, dok vrijednosno ostaje na približno istoj razini (kod cigareta) ili osjetno raste (kod rezanog duhana)

Tijekom posljednjih godina prilagodba trošarinskog opterećenja na cigarete i rezani duhan odlučno je utjecala na prodajna kretanja cijele kategorije.

Dio potrošača zbog viših cijena ove proizvode više ne može priuštiti pa je došlo do osjetnog pada količinske prodaje (-11,7% kod cigareta, -13,9% kod rezanog duhana).

No, vrijednosno gledano ovaj manjak su “pokrili” preostali potrošači koji su gotovo nivelirali stanje kod cigareta te je vrijednosni pad iznosio malih 1,9%, dok je kod rezanog duhana unatoč snažnom padu prodanih količina ostvaren vrijednosni skok od 12,7%.

Riječ je o podacima o prodaji koji ne obuhvaćaju cash&carry i diskontne trgovine (Lidl) te se odnose na razdoblje zadnjih 12 mjeseci (rujan 2013. – kolovoz 2014.).

U tom je razdoblju prodano ukupno 4,9 milijardi komada cigareta i 122 tone rezanog duhana pri čemu je zbrojena vrijednost prodaje obje kategorije iznosila 5 milijardi i 409 milijuna kuna.

CIGARETE
Kategorija cigareta obuhvaća sve vrste cigareta koje su napravljene od tanko rezanog duhana zamotanog u papir. Cigarete s filterom i bez filtera su uključene, dok duhan za lule, duhan za motanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije prema Nielsenovoj klasifikaciji. Vodeći proizvođači u kategoriji su Philip Morris International i TDR, dok su na tržištu s manjim udjelom prisutni British American Tobacco i Japan Tobacco International. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava njihove tržišne udjele.
Količinska prodaja u promatranom je periodu iznosila blizu 4,9 milijardi cigareta, što je pad od 11,7% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja je istodobno smanjena za 1,9% na ukupno 5,3 milijarde kuna. Ovako znatan pad količinske i relativno mali pad vrijednosne prodaje može se, dakako, objasniti rastom maloprodajnih cijena cigareta. Glavni kanal za prodaju cigareta su kiosci kroz koje se plasira gotovo trećina kategorije (32,3%). Potom po udjelu slijede srednje (18,3%), velike (12,7%) i male trgovine mješovitom robom (12,1%). Na benzinskim postajama se prodaje 11,5% cigareta, dok su na začelju supermarketi s 10% i hipermarketi s 3,7% prodaje. Prema jačini cigareta odnosno udjelu katrana, uvjerljivo najveći udio zauzimaju “light” cigarete (6-8 mg) s čak 60%. Značajan udio imaju i “full flavour” (preko 9 mg) s 28%, dok su s ipak nešto manjim udjelima na tržištu prisutne i “super light” (do 3 mg) s 11% i “ultra light” cigarete (4-6 mg) s 2% prodaje (nazivi segmenata se ne koriste u duhanskoj industriji zbog zakonske regulative, ali u ovom slučaju su stavljeni kako bi slikovito prikazali segmente). Količinski udjeli prema formatu cigareta otkrivaju dominaciju queen size cigareta koje zauzimaju 93% kategorije. Tu su još regular (3%), dok po 2% imaju slim i super slim cigarete.

Cigarete i rezani duhan: Raskorak količinskog i vrijednosnog

REZANI DUHAN
Kategorija rezanog duhana obuhvaća posebno pripremljeno i rezano lišće duhana koji se koristi za pušenje u luli ili za pušenje zamotano u cigaretni papir od strane konzumenata. U ovu kategoriju nisu uključeni duhan za žvakanje, cigarete i cigare. Vodeći proizvođači u kategoriji su: British American Tobacco, Duhanka, Flandria, Imperial Tobacco Group, Japan Tobacco International i TDR. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava tržišne udjele.
Količinska prodaja kategorije rezanog duhana u zadnjih je 12 mjeseci iznosila 122 tone te je smanjena za 13,9% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje. Cijena rezanog duhana u tom je periodu značajno porasla jer je vrijednosno gledano kategorija u plusu za 12,7% te je iznosila nešto više od 111 milijuna kuna. Kiosci su apsolutni vladari prodaje rezanog duhana s udjelom od 79,8%. Potom po količinskoj prodaji slijede benzinske postaje s 8,3%, dok manje udjele zauzimaju hipermarketi (3,6%), srednje trgovine mješovitom robom (3%), po 2,3% prodaje drže male trgovine mješovitom robom i velike trgovine mješovitom robom, a listu zaključuju supermarketi s 1% udjela. Zanimljiva je podjela prema vrsti upotrebe duhana, gdje razlikujemo segmente RYO (Roll Your Own), koji predstavlja duhan za motanje u papir za cigarete, te MYO (Make Your Own) odnosno duhan za punjenje u “cigaretne tube” (za osobnu upotrebu). RYO segment je ipak popularniji te zauzima 73% udjela, dok preostalu četvrtinu (27%) drži segment MYO.

Cigarete i rezani duhan: Raskorak količinskog i vrijednosnog
Analizu pripremio:
Kristian Anić-Kaliger

Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku

Duhansko tržište pulsira. Zbivanja nikada ne nedostaje, a teme se polako pomiču s rasta trošarina na sve veći udio rezanog duhana i to poglavito onog na ilegalnom tržištu pa sve do stalno prisutnih težnji za spajanjima i preuzimanjima

Politika je umijeće mogućega. Paradigma je to koja se odnosi na sve pojedine segmente političkog života. Ekonomski život je pak sastavni dio političkog, gdje politika određuje načine funkcioniranja ekonomije i svih industrija koje je sačinjavaju.

Dakako, politika (država) i industrija imaju zajednički cilj, a to je ostvarenje optimalnih uvjeta za poslovanje i uspjeh. Ukoliko se trebaju uvesti određene promjene, one se nikada ne uvode naglim rezovima, nego postoje određeni periodi prilagodbe koji su specifični za svaku zemlju ponaosob.

Hrvatska, kao nova članica Europske unije, itekako ima svoje osobitosti koje nerijetko sami ne poštujemo. A pravilo postupanja otprilike se može opisati riječima: Određene nužne reforme se odgađaju do unedogled, dok se s druge strane trudimo biti prvi u onim segmentima u kojima to nitko od nas niti očekuje niti traži.

Kao primjer tome može poslužiti tržište duhanskih proizvoda i (pre)brzo usklađivanje visine trošarina s onima u Europskoj uniji. Rezultanta takvih postupanja očituje se u tome što Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, a s obzirom na kupovnu moć, ima najskuplje cigarete u Europi.

Vodeći smo, samo na krivoj tablici. Drastičan rast cijena cigareta paralelno za sobom vuče i rapidan rast crnog tržišta. Mnogi su stručnjaci upozoravali na činjenicu da se tako brzim rastom trošarina u Hrvatskoj stvara velika disproporcija u odnosu na susjedne zemlje u kojima su cigarete znatno jeftinije.

Ipak, u posljednje vrijeme, nije crno tržište cigareta ono što nas brine, nego dramatičan rast nelegalne prodaje rezanog duhana, što pogađa proizvođače u ovoj industriji, ali i značajno smanjuje prihode državnog proračuna po osnovi trošarina koje na ovaj način nisu plaćene.

Je li moglo drugačije? Vjerojatno je moglo i trebalo. Novonastalo stanje, naime, nije nikome u interesu.

RAST CRNOG TRŽIŠTA
Prema podacima proizvođača, može se procijeniti kako je tijekom 2013. godine u Hrvatskoj prodano više od 6 milijardi cigareta. Pritom je ukupni prihod proizvodnje duhanskih proizvoda u 2013. godini iznosio 1,388 milijardi kuna, što je pad od velikih 21% u odnosu na 2012. kada je vrijednost proizvodnje iznosila 1,761 milijardi kuna.

Istodobno, maloprodajna vrijednost ukupnog tržišta duhanskih proizvoda procjenjuje se na oko 6,9 milijardi kuna.

Tržište cigareta bilježi kontinuirani pad veličine tržišta pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno cigaretno tržište palo za gotovo 13%, što je uzrokovano sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezima na cigarete.

Povećanje trošarina dovodi do poskupljenja cigareta, koje pak za posljedicu ima povećanje neoporezive potrošnje i crnog tržišta. Takvo stanje nije nepoznanica niti u Europi pa se tako procjenjuje da je na razini EU oko 10% crnog tržišta duhanskih proizvoda.

U Hrvatskoj pak, prema istraživanju Ipsos Pulsa iz ožujka 2014., gotovo 14% pušača su redovni potrošači rezanog duhana, a još 18% su povremeni, što je ukupno više od 32%, dok je, primjerice, još u ožujku 2013. redovnih pušača bilo manje od 10%.

Fino rezani duhan opterećen je nižim porezima i stoga pristupačniji cjenovno osjetljivijim pušačima, no problem je u tome što se, prema procjenama proizvođača, gotovo dvije trećine ovog tržišta odvija u sivoj zoni.

“Carinska uprava nije provodila istraživanja o opsegu ilegalnog tržišta u Republici Hrvatskoj. Za operativne potrebe koristimo se rezultatima istraživanja prema kojima je u 2012. udio ilegalnog tržišta u RH bio 11%. Također, za sada nisu primijećena posebna povećanja crnog tržišta cigareta, ali je zamijećen drastičan porast sirovog duhana na ilegalnom tržištu”, kažu iz Carinske uprave.

S tim se slažu i proizvođači koji su kroz Koordinaciju za duhanske proizvode HUP-a proveli studiju o opsegu nelegalne prodaje.

“Sudionici na duhanskom tržištu su u procesu istraživanja i analize crnog tržišta. Stoga, prije zaprimanja konačnih rezultata ne bi imalo smisla spekulirati o možebitnim rezultatima. No u ovom momentu se svakako može istaknuti kako problem crnog tržišta eskalira iz godine u godinu”, naveli su u svom odgovoru iz kompanije British American Tobacco, članice spomenute Koordinacije.

Prema procjeni KMPG-jeve studije Sun Report za 2013. godinu, koja proučava opseg i razvoj nezakonite trgovine cigaretama u Europskoj uniji, kada bi se ukupna količina cigareta kojima se trguje na nezakonit način konzumirala na legalnom tržištu, Hrvatska bi ostvarila dodatni porezni prihod od otprilike 25 milijuna eura.

No, aktualno stanje na tržištu dobrim je dijelom posljedica naglog rasta trošarina na duhanske proizvode pa cjenovno osjetljivi potrošači u sve većoj mjeri prelaze na rezani duhan i to poglavito onaj koji se može nabaviti na crnom tržištu.

“Kako cijena duhanskih proizvoda uvelike ovisi o razini poreznog opterećenja, znamo da nam predstoje nova poskupljenja, ali ne znamo kojom točno dinamikom će se ona kretati. Već dugo duhanska industrija predlaže Ministarstvu financija uspostavu kalendara trošarina koji bi definirao pravilne vremenske razmake njihovog povećanja. Time bi i industrija i potrošači dobili nužno potrebnu predvidljivost, što bi im olakšalo prilagodbu te smanjilo pritisak rastućeg crnog tržišta”, ističu iz Japan Tobacco Internationala.

Naime, prije ulaska u EU, Vlada RH je prihvatila obvezu usklađivanja trošarina s trošarinskim modelom EU, što znači da Hrvatska nije imala prijelazno razdoblje kao, primjerice, druge novoprimljene zemlje članice.

Od ožujka 2014. specifična trošarina iznosi 210 kuna za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 37% od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta.

Nadalje, na sitno rezani duhan primjenjuje se carina od 520 kuna za kilogram, a za ostali duhan za pušenje 450 kuna za kilogram.

Visina trošarinskog opterećenja na duhanske prerađevine (cigare, cigarilose i duhan za pušenje) nije predmet usklađenja s EU zakonodavstvom jer prema nacionalnom zakonodavstvu prelazi propisane europske minimalne trošarine.

No, jasno je kako se rast trošarina prelijeva na konačnu cijenu duhanskih proizvoda u maloprodaji pri čemu se, barem kada je riječ o cigaretama, njihovo poskupljenje zasigurno može očekivati za nekoliko godina kada uslijedi druga faza usklađivanja.

Naime, tijekom pristupnih pregovora Republici Hrvatskoj je ipak odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za postupno i vremenski proporcionalno ujednačavanje rasta ukupne trošarine na cigarete do dostizanja minimuma udjela ukupne trošarine od 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta i minimalnog iznosa od 90 eura za 1000 komada cigareta bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta puštenih u potrošnju.

O kretanjima na tržištu zatražili smo i komentar Hrvatske gospodarske komore te dobili očekivan odgovor.

“Ulaskom u EU povećane su trošarine na domaćem tržištu, a uvedene su i znatno veće carine na izvoz cigareta na tržišta regije. Logična posljedica svega toga je smanjenje ukupnog tržišta i manji prihodi državnog proračuna. Novi izazovi su očuvanje postojećih tržišta u regiji te pronalaženje novih tržišta”, konstatira Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Kada se spominje duhanska industrija u Hrvatskoj, dakako, govori se o TDR-u, jedinoj preostaloj hrvatskoj tvornici cigareta, koja posluje u sastavu Adris grupe.

Posljednjih mjeseci sve se glasnije spominje mogućnost strateškog povezivanja TDR-a s nekom od globalnih kompanija. I direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe Predrag Grubić nedavno se u izjavi za HRT osvrnuo na medijske spekulacije o prodaji TDR-a.

“Sve što se u ovom trenutku može reći je da TDR, u situaciji kada četiri kompanije drže više od 80% svjetskog tržišta i više od 90% zapadnoeuropskog, razmišlja i razmatra različite strateške mogućnosti kako bi se povećala održivost TDR-a i zadržala radna mjesta u Kanfanaru i proizvodnja u Hrvatskoj. Sve drugo u ovom trenutku su nagađanja”, naglasio je Grubić.

U sklopu medijskih napisa o preuzimanju TDR-a spominje se interes kineske China National Tobacco Corporation i japanske kompanije Japan Tobacco International.

PROIZVODNJA PADA, UVOZ RASTE
U svakom slučaju jedno je sigurno: hrvatsko je tržište u posljednjih nekoliko godina postalo vrlo aktivan poligon otvorenog natjecanja vodećih kompanija globalne duhanske industrije.

Na temelju kretanja u proteklih nekoliko godina, u budućnosti se može očekivati daljnje osipanje tržišnog udjela TDR-a.

To potvrđuju i statistički podaci DZS-a prema kojima je industrijska proizvodnja duhana u Hrvatskoj u 2012. iznosila 11.787 tona da bi u 2013. pala na 9.834 tone, dok je proizvodnja cigareta u slobodnom padu: u 2012. je iznosila 11,2 milijarde komada, u 2013. nešto manje od 9,5 milijardi, dok je u prvoj polovici 2014. godine ukupna proizvodnja iznosila 3,8 milijardi komada (za usporedbu, u prvoj polovici 2013. proizvodnja je iznosila 5,3 milijarde komada).

Sukladno kretanjima u prvoj polovici godine, moglo bi se sa sigurnošću reći kako će i u 2014. doći do značajnog smanjenja proizvodnje cigareta u Hrvatskoj.

Gledamo li pak trgovinsku bilancu, uočava se trend značajnog pada izvoza cigareta u ovoj godini.

Naime, u prvih šest mjeseci 2014. izvezeno je ukupno 6.475 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana uz ukupnu vrijednost izvoza od 41,2 milijuna američkih dolara.

U istom lanjskom periodu količinski izvoz je bio znatno manji (5.734 tone), no vrijednost izvoza je bila veća te je iznosila 48,4 milijuna dolara.

Tom izvoznom padu najvećim je dijelom doprinijela bilanca cigara i cigareta od duhana čija je vrijednost gotovo prepolovljena.

Tako je u prvom polugodištu ove godine izvoz ove kategorije proizvoda iznosio 2.498 tona uz vrijednost od 21,5 milijuna dolara, dok je lani u istom razdoblju izvezeno 3.725 tona uz ostvarenu vrijednost izvoza od 40,2 milijuna dolara.

Vrijednosno je riječ o padu od velikih 46,5%. Usporedo s time, neprerađeni duhan/duhanski otpaci ostvarili su dvostruko veći izvoz; s lanjskih 1.878 tona (6,7 milijuna dolara) na 3.754 tone (16,2 milijuna dolara) u prvom polugodištu 2014. godine.

Uvoz u količinskom pogledu nije rastao. Ukupno je u prvih šest mjeseci uvezeno 2.948 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana, dok je lani u istom razdoblju uvoz iznosio 3.426 tona.

No struktura uvoza otkriva pravu sliku. Ukupna je vrijednost, naime, poskočila s 30,6 milijuna dolara u prvom polugodištu 2013. na 43,9 milijuna dolara u istom razdoblju tekuće godine.

Posebno se to odnosi na kategoriju cigara i cigareta od duhana koje su s lanjskih 1.436 tona vrijednih 20,8 milijuna dolara došle na 1.526 tona vrijednih 36 milijuna dolara u prvom polugodištu ove godine. To znači da je vrijednost uvoza u tom razdoblju porasla za čak 72,7%.

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI
Inače, TDR je prošle godine na domaćem tržištu prodao oko 3,4 milijarde cigareta. Ukupna prodaja TDR-a na svim tržištima u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta (od čega 65% čini izvoz), što predstavlja pad od 17,8% u odnosu na 2012. godinu.

Negativni trendovi prisutni su i na tržištima Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje je pad duhanskog tržišta čak i izraženiji nego u Hrvatskoj.

Ipak, za hrvatsku je kompaniju ohrabrujuće što bi u vrlo skoro vrijeme trebala ponovno moći izvoziti u Srbiju uz nižu carinsku stopu kakva je bila na snazi dok je Hrvatska bila članica Cefte.

Naime, Srbija je odobrila kvotu od 1,6 milijardi komada cigareta godišnje za uvoz iz EU po carinskoj stopi od 15%, a trenutno se odvija proces definiranja načina korištenja navedene kvote.

Tržišni udio TDR-a u Hrvatskoj konstantno opada, a kao najjači takmac nametnuo se Philip Morris International (PMI) čiji udio iz godine u godinu raste. Tu su još ranije spomenuti Japan Tobacco International (JTI) te Imperial Tobacco Group (ITG) i British American Tobacco (BAT).

Riječ je o četiri najveće svjetske multinacionalne kompanije koje imaju svoje proizvodne pogone u zemljama regije: PMI u Srbiji i Makedoniji, JTI u Srbiji, BAT u Srbiji i Mađarskoj te ITG u Makedoniji.

Philip Morris je u svibnju ove godine ugovorio strateško partnerstvo s Tutunskim kombinatom iz Prilepa, što je označeno kao prva faza privatizacije ovog makedonskog proizvođača.

Prema ugovoru, novoformirana zajednička tvrtka Philip Morris Tutunski kombinat Prilep odgovorna je za proizvodnju, distribuciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na domaćem tržištu te je osiguran direktan plasman značajnih količina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa.

Tim potezom PMI je zauzeo čvrsto drugo mjesto na makedonskom tržištu s oko 23% udjela u 2013. godini.

Od ostalih nezavisnih kompanija na regionalnom tržištu treba spomenuti Fabriku duhana Sarajevo (1. mjesto u BiH) te tvrtku Monus (5. mjesto u Srbiji).

Također, prošla je već godina dana od kada je Bulgartabac Holding službeno preuzeo “Fabriku duvana Banja Luka” najavivši pritom ozbiljne planove, a među njima je i proizvodnja cigareta ne samo za BiH, već za tržište zemalja Cefte.

Bugarski proizvođač nije odgovorio na naš upit, no da se nešto “ozbiljno” poradilo govori i plasman Bulgartabaca među pet vodećih kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine.

Na hrvatskom tržištu, pak, u maloprodaji cigareta još su prisutni Korea Tobacco putem zastupnika tvrtke Legenda promet, Roberto plus distribuira Black Devil (brend nizozemske kompanije Heupink & Bloemen Tabak), dok diskontni lanac Lidl Hrvatska kao svojevrsne vlastite brendove u ponudi ima Goldfield i Templeton.

Prema podacima Euromonitor Internationala, ukupna je vrijednost prodaje duhana i duhanskih proizvoda u 2013. godini u Hrvatskoj iznosila 994 milijuna eura, dok se za ovu godinu predviđa rast na iznos iznad milijarde eura.

Najveći dio, dakako, odnosi se na cigarete pa je njihova prodaja lani bila 936,7 milijuna eura (6,36 milijardi cigareta), dok se u ovoj godini očekuje porast na 953,1 milijun eura unatoč smanjenoj količinskoj prodaji (5,83 milijarde cigareta).

Duhan za motanje bi istodobno s prošlogodišnjih 392,5 tona vrijednih 47,9 milijuna eura trebao narasti na 408,7 tona čija bi vrijednost u ovoj godini trebala doseći 53 milijuna eura.

Podaci Euromonitora pokazuju da je vodeća kompanija na duhanskom tržištu u Hrvatskoj TDR s udjelom od 58%, a slijede Philip Morris International s 21,8%, Japan Tobacco International sa 7%, Imperial Tobacco Group sa 6,9% i British American Tobacco sa 6% udjela.

Među vodećih pet brendova četiri pripadaju TDR-u. Vodeći je Ronhill s 20% udjela, na trećem mjestu je Benston (9,1%), dok četvrti York i peti Walter Wolf imaju svaki po 8,6% udjela na tržištu.

Najveći izazivač domaćim markama je brend Marlboro (PMI) koji je lani imao 16,8% udjela na hrvatskom tržištu cigareta.

China Tobacco – poznato o nepoznatom
China National Tobacco Corporation (burzovno ime China Tobacco) je kineski proizvođač duhanskih proizvoda u državnom vlasništvu. Kompanija ima monopol na kineskom tržištu koje čini oko 30% svjetske potrošnje cigareta te predstavlja najvećeg proizvođača duhanskih proizvoda na svijetu mjereno prema prihodima (97 milijardi eura u 2012.). China National Tobacco Corporation je osnovana 1982. godine te se nalazi pod jurisdikcijom državne institucije State Tobacco Monopoly Administration (STMA). I dok STMA upravlja monopolom, China Tobacco se brine za potrošačku bazu od 350 milijuna pušača koji godišnje konzumiraju 1,7 bilijuna cigareta. Proizvodnja se odvija u 130 tvornica lociranih diljem Kine s ciljem smanjenja njihovog broja na ispod 100 u skorije vrijeme. Tvrtka posjeduje više od 900 brendova, a najjači od njih – Hongtashan – bilježi svega 4% udjela na tržištu. Strani proizvođači na kineskom tržištu drže svega 3% tržišnog udjela.

Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku

Dodatak:

U nastavku pogledajte pregled registriranih maloprodajnih cijena svih brendova cigareta na hrvatskom tržištu prema cjenovnim razredima te geografski prikaz proizvodnih pogona duhanskih kompanija u regijama središnje i jugoistočne Europe

Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku


Next Page »