Laško: Odabran uži krug kandidata za dokapitalizaciju

Uprava Pivovarne Laško, predvođena Dušanom Zorkom, u samo nekoliko dana odredila je uži izbor kandidata za dokapitalizaciju društva. Zorko je tako preduhitrio vlasnike koji osnivaju konzorcij jer žele imati nadzor nad procesom dokapitalizacije i prodajom društva.  

Postupak dokapitalizacije Pivovarne Laško, koji su zbog previsokih dugova zahtijevale banke vjerovnice, ulazi u završnicu.

Prošlog tjedna istekao je rok za predaju neobvezujućih ponuda, a u ponedjeljak su članovi nadzornog odbora Laškog pod vodstvom Gorana Brankovića potvrdili uži izbor kandidata koji će provesti dubinsko snimanje.

Koliko je ponuda pristiglo i koliko je ponuđača odabrano u uži krug  zasad nije poznato. Prema neslužbenim informacijama ponude su predali kanadsko-američki Molson Coors i nizozemski Heineken, dok se turski Efes Pilsen povukao iz utrke. Prema nekim informacijama ponudu je predao i investicijski fond Kohlberg Kravis Roberts (KKR), koji je nedavno preuzeo tvrtku Telemach, Bain Capital, koji se natječe za kupnju Telekoma Slovenije, i CVC Capital Partners, koji se neuspješno natjecao za preuzimanje Mercatora.

Takozvani informacijski memorandum, u kojem u navedeni neki podaci o poslovanju i financijskom stanju Grupe Pivovarna Laško koji nisu javno objavljeni, preuzeo je 21 potencijalni sudionik dokapitalizacije, od kojih je polovica strateških.

Skroman odziv međunarodnih pivarskih grupa prema neslužbenim tumačenjima posljedica je prodaje Mercatorovih dionica i posljedično nesigurnog položaja  proizvoda Pivovarne Laško na policama najvećeg slovenskog trgovačkog lanca koji je sada u većinskom hrvatskom vlasništvu, ali i Konzuma.

Slovenski list Dnevnik podsjeća da su banke vlasnice Mercatorovih dionica u pregovorima s Agrokorom u zamjenu za sniženu cijenu dionica izborile plaćanje dijela duga, dok su Zorko odnosno Pivovarna Laško kao član konzorcija morali prihvatiti za trećinu nižu cijenu bez ikakvih ustupaka.

Dnevnik dodaje da je prema neslužbenim informacijama Agrokor po okončanju postupka preuzimanja Mercatora već počeo pritiskati Pivovarnu Laško, a ozbiljniji razgovori o budućoj poziciji Grupe Laško na trgovačkim policama Mercatora i Konzuma počet će nakon dokapitalizacije.

U procesu dokapitalizacije izabrani partner morat će objaviti i ponudu za preuzimanje, u što bi se uključili i neki veći vlasnici poput Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUBT), Kapitalno društvo (KAD) i KD Fonda. Oni već dogovaraju konzorcij koji bi trebao službeno biti utemeljen u idućih nekoliko dana, ali trebao bi obuhvatiti vlasnike koji zajedno kontroliraju oko 50 posto dionica.

Da namjeravaju sudjelovati u procesu dokapitalizacije DUTB i KAD najavili su još prije nekoliko tjedana. Iako u Laškom tom odlukom nisu bili oduševljeni, jasno je da procedura bez velikih dioničara ne može biti dovršena.

Dokapitalizaciju na skupštini moraju podržati dioničari koji kontroliraju najmanje 75 posto vlasničkog kapitala, a za neuspjeh je dovoljno da joj se usprotivi samo DUTB.

Grupa Pivovarna Laško je krajem rujna imala 242 milijuna eura duga, a dokapitalizacija bi trebala smanjiti financijske obveze za oko 150 milijuna eura.

U prva tri kvartala Grupa Pivovarna Laško prihodovala je 197 milijuna eura, što je šest posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je operativna dobit prije amortizacije smanjena za desetinu, na 36 milijuna eura.

Neto dobit u prva tromjesečja iznosila je 12 milijuna eura, a Zorko je krajem prošle godine najavio da u ovoj godini očekuje 31 milijun eura neto dobiti. (Banka.hr)

MasterCard: Darivanje novca neprikladno i nemarno

Europljani otkrivaju koji će darovi zasigurno nekoga uvrijediti ove blagdanske sezone

Ako želite izbjeći prepirku tijekom ove blagdanske sezone, promislite malo o darovima koje kupujete. Tako pokazuju rezultati istraživanja sezonske kupovine koji govore da skoro trećina Europljana vjeruje kako je gotovina neprikladan i nemaran dar. Jedna od deset osoba smatra da je gotovina čak potencijalni okidač za svađu s voljenim osobama.

Istraživanje, koje je kompanija MasterCard provela diljem Europe anketirajući više od 15.000 građana iz 17 zemalja, provedeno je kako bi se saznalo što ljudi vole kod darivanja i primanja darova, te na koji način kupuju darove kada su u stisci s vremenom.

Ispada da je Europa kontinent obazrivih ljudi koji izbjegavaju konzumerizam: razumijevanje onog što darivana osoba zaista želi (87%) i namjera (86%) glavni su razlozi zbog kojih će netko cijeniti dar.

Zapravo, gotovina je toliko mrzak dar da samo jedna od deset osoba uopće želi priznati da bi ikada dala gotovinu kao dar.

Kada zaboravimo biti pažljivi, savjest nas sustigne: jedan od četiri ispitanika požalio je što nije više pažnje pridao odabiru darova.

Gotovo polovica ispitanika (45%) izjavila je kako je doživjela razočaranje prilikom primanja darova. Većina ljudi ovakve stvari obrazlaže nedostatkom ideja pri kupnji darova (45%).

Iako bi mogli drugačije pomisliti, 97% ljudi kaže kako cijena darova uopće nije važna.

“S dolaskom blagdanske sezone važno je znati da je namjera ono što se računa. Diljem Europe naglasak nije na tome koliko je novaca potrošeno na neki dar nego na namjeru koja stoji iza darivanja. Iako bi pribjegavanje darivanju gotovine bilo jednostavna opcija, ovo istraživanje pokazuje da naši voljeni od nas očekuju više pažnje. Štoviše, budući da nove tehnologije čine živote ljudi jednostavnijima nego ikad, bilo da se radi o plaćanju ili otkrivanju savršenog darova, nije ni čudo da se udaljavamo od darivanja gotovine”, kazao je Javier Perez, predsjednik MasterCard Europe.

On pritom dodaje kako se danas sve može platiti elektronički, a da su Europljani pozitivno reagirali na to pokazuje podatak da tri od pet Europljana (66%) koristi kartice u trgovinama.

Također, istraživanje je pokazalo koliko rano krećemo u kupovinu blagdanskih darova. Iako nas trećina (32%) počinje kupovati darove mjesec dana prije, skoro polovica (45%) priznaje kako su krenuli u potragu za darovima samo tjedan dana prije.

Pritom će muškarci (34%), vjerojatnije od žena (27%), kupovati darove u zadnji čas, počevši s kupovinom najranije tjedan dana prije.

Zanimljivo je da od onih koji su izjavili da su primili neprikladan dar (45%), gotovo jedna trećina (28%) vjeruje da je razlog tome što su njihovi voljeni kupovali dar u zadnji tren.

Uz novac, darovi koji su proglašeni najmanje prikladnima među Europljanima su zlatne ribice (52%), kućanski aparati (35%), posteljina (26%) i proizvodi za tuširanje (26%).

Pet najčešćih mitova o pivu

Pivo je drugo najpopularnije piće na svijetu nakon čaja, a prosječni Hrvat godišnje popije 80 L piva. Ipak, uz pivo se često vežu različita vjerovanja i mitovi. U nastavku Vam donosimo pet najčešćih mitova i znanstvenih istina o pivu.

1. Pivo deblja
Uvriježeno je vjerovanje da pivo deblja odnosno da uzrokuje nastavak tzv. pivskog trbuha. Uzmemo li u obzir energetsku vrijednost koja je na razini mlijeka ili prirodnog soka od naranče, možemo zaključiti da to uopće ne mora biti istina. Na postojanje “pivskog trbuha” utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha uslijed konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

2. Pivo je bogato glutenom
Polazne sirovine za pivo – ječam i pšenica izvori su glutena koji se posljednjih godina često ističe kao manje poželjna supstanca u prehrani. Iako ozbiljne smetnje stvara jedino osobama oboljelim od celijakije, sve je više pojedinaca koji smatraju da su intolerantni na gluten, a bezglutenska prehrana postaje sve popularnija. Budući da je pšenica značajno bogatija od ječma, pšenična piva sadrže veće koncentracije glutena. Nasuprot tome, lagana ječmena piva koja se najčešće piju u nas obično sadrže vrlo male količine glutena. Naime, tijekom procesa proizvodnje dolazi do modifikacija i odstranjivanja proteina u procesu pripreme ječmenog slada i vrenja. Nadalje, novija istraživanja pokazala su kako lager piva obično sadrže vrlo male količine glutena, a neka od njih mogu se klasificirati i kao bezglutenska. Ipak, oboljelima od celijakije preporučuje se birati prehrambene proizvode sa znakom prekriženog klasa kako bi bili sigurni da konzumiraju bezglutenske namirnice.

3. Pivo je nezdravo
U posljednjih 30 godina znanstveni dokazi sustavno govore u prilog spoznaji kako umjerena konzumacija alkoholnih pića smanjuje stopu smrtnosti, posebice kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Razotkrivanjem brojnih supstanci koje se prirodno nalaze u pivu i ovo je omiljeno piće došlo u žarište interesa brojnih znanstvenika. Niz studija pokazao je kako umjerena konzumacija piva može pridonijeti prevenciji karcinogeneze, osteoporoze, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti te kognitivnog slabljenja u starijoj dobi. Ne treba zanemariti ni opuštajući učinak alkohola i hmelja te posljedično smanjenu razinu stresa što igra bitnu ulogu u razvoju bolesti današnjice koje su povezane s načinom života.

4. Pivo doprinosi gubitku tekućine iz tijela
Više od 90% piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Velika krigla piva volumena pola litre sadrži približno 10 g alkohola. Sadržaj alkohola doprinosi dehidraciji, odnosno pojačanom lučenju tekućine iz tijela. Međutim, nakon što se iz tijela izluči približno 80 mL tekućine uslijed konzumacije pola litre piva, i dalje ostaje više od 4 dL koji pridonose hidraciji tijela. Žestoka alkoholna pića nemaju takvu računicu jer potiču pojačano izlučivanje tekućine i dehidraciju tijela, a ne pridonose hidraciji.

5. Pivo je tipično muško piće
Tijekom proteklih desetljeća, pivo se sustavno oglašava i pozicionira kao piće za muškarce. Međutim, novija istraživanja pokazuju da skupina pivopija nije toliko nadmoćno muškog spola, jer žene čine 37% populacije koja uživa u pivu. Također, sve je više žena koje rade u proizvodnji piva i općenito u pivarskom biznisu. Stoga, čini se da pivo nije tek tipično muško piće jer sve više žena uživa u kvalitetnom pivu jednako kao i muškarci.

Na kraju valja napomenuti kako se sve navedene pozitivne karakteristike piva manifestiraju samo kada se ono konzumira umjereno. Za zdrave odrasle ljude umjerene količine iznose 3 – 6 dL piva dnevno za muškarce i do 3 dL dnevno piva za žene.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender
Klinička nutricionistica, predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam

Božićna bajka sa 70.000 upaljenih lampica oduševila Zagrepčane

Božićna bajka obitelji Salaj stigla je ove subote u Zagreb. Svečano otvorenje, uz paljenje 70.000 lampica ispred Super Konzum prodavaonice u Vukovarskoj 269b u Zagrebu, oduševilo je brojne posjetitelje među kojima su bile i poznate voditeljice Mirna Maras i Martina Podgorski.

Jedinstvena Božićna bajka dio je Konzumove kampanje “Sa Zagrebom kroz život”, a osmišljena je u suradnji s poznatom obitelji Salaj, koja na svom obiteljskom imanju kod Čazme priređuje poseban božićni ugođaj za brojne posjetitelje.

Okupljenim građanima projekt su predstavili Josip Grgić, direktor marketinga Konzuma, i Ana Bertić, upraviteljica Zaklade Božićna bajka.

Popularni “Zagrebački mališani” i “Kikići” pobrinuli su se za raspjevanu atmosferu, uz bogatu ugostiteljsku ponudu hrane i toplih napitaka.

Uz brojne igre iznenađenja, klince i klinceze  posebno je oduševio dolazak Djeda Božićnjaka s poklonima. Posebni gosti bili su mališani dječjeg vrtića DIDI iz Dugog Sela.

Vikende koji su pred vama iskoristite za obiteljsko druženje uz Božićnu bajku ispred Super Konzum prodavaonice u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.

Svake subote, sve do 17. siječnja, od 17 do 21 sati očekuju vas zabavna događanja za djecu, a radnim danima za vas su otvorene kućice s ugostiteljskom ponudom po promotivnim cijenama.

PROMO

AZTN: Agrokor zasad dogovorio prodaju 72 prodavaonice

Agrokor ima unaprijed poznatog kupca za sedam maloprodajnih mjesta, dok je u sklopu mjere prodaje ili davanja u zakup preostalih prodajnih mjesta zaprimio obvezujuće ponude za kupnju 65 prodajnih mjesta

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) prihvatila je Inicijalno izvješće povjerenika o provedbi strukturnih mjera dezinvestiranja i mjera praćenja poslovanja koncentracije poduzetnika Agrokor/Mercator utvrđenih rješenjem Agencije kojim je ta koncentracija uvjetno odobrena, objavljeno je na internetskim stranicama AZTN-a.

Izvješće je izradio PricewaterhouseCoopers – povjerenik čiji je mandat za praćenje izvršenja mjera iz rješenja Agencija odobrila u srpnju 2014. i o tome izvijestila javnost. Agencija je također dala suglasnost na Plan rada i aktivnosti povjerenika te na rokove njihova provođenja.

Analizom svih elemenata vezanih uz stjecanje kontrole Agrokora nad Mercatorom – imenovanja upravljačkih tijela Mercatora, provjerom kroz elektronski izvadak poslovnog registra Republike Slovenije te uvidom u životopise novoizabranih članova upravljačkih tijela Mercatora, povjerenik je utvrdio da je početni dan koncentracije Agrokora i Mercatora 8. rujna 2014.

Povjerenik je, također, utvrdio da je Agrokor, sukladno obvezama iz rješenja Agencije, poduzeo sve radnje potrebne za dezinvestiranje dijela poslovanja unaprijed poznatom kupcu/zakupoprimcu (engl. up front buyer), kao i za dezinvestiranje dijela poslovanja (96 prodavaonica) koji je morao ponuditi na prodaju ili davanje u zakup u roku od tri dana od početnog dana koncentracije.

Prema izvješću povjerenika, Agrokor ima unaprijed poznatog kupca za sedam maloprodajnih mjesta, dok je u sklopu mjere prodaje ili davanja u zakup preostalih prodajnih mjesta zaprimio obvezujuće ponude za kupnju 65 prodajnih mjesta.

Agencija je stoga dala suglasnost da Agrokor bez odgode pristupi realizaciji prodaje trgovina unaprijed poznatom kupcu te da pristupi izboru ponuditelja koji su poslali obvezujuće ponude za 65 trgovina. Nakon što realizira prodaju, Agrokor o tome mora izvijestiti povjerenika i dostaviti mu relevantnu dokumentaciju.

Za razliku od mjera dezinvestiranja koje su vezane uz početni dan koncentracije, mjere praćenja ponašanja Agrokora u odnosu na zaštitu Mercatorovih i Konzumovih dobavljača odnose se na stanje kakvo je bilo u razdoblju prije formalnog i faktičkog provođenja koncentracije.

Stoga su liste dobavljača utvrđene na temelju podataka koji se odnose na razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2014. i to po kategorijama i potkategorijama proizvoda uobičajenih u maloprodajnoj industriji. Unutar 12 osnovnih kategorija proizvoda utvrđenih rješenjem Agencije o uvjetno odobrenoj koncentraciji, definirano je još 45 potkategorija.

Povjerenik je utvrdio pet najvećih dobavljača prema kriteriju ostvarene vrijednosti i količina nabave. Prema istom kriteriju, povjerenik je utvrdio i koja su tri najprodavanija proizvoda po dobavljaču. Za pet najvećih dobavljača u svakoj potkategoriji te za tri njihova najprodavanija proizvoda, povjerenik će kontrolirati ugovore koje su imali prije provedbe koncentracije i njihove naknadne izmjene te će napraviti pregled uvjeta iz ugovora u dijelu koji se odnosi na nabavne cijene proizvoda, rokove plaćanja, rabate, bonuse itd.

Među pet najvećih dobavljača u određenim kategorijama i potkategorijama ne smiju se nalaziti dobavljači iz sastava Agrokor koncerna.

Agrokor, pak, mora bez odgode obavijestiti dobavljače da se nalaze u kategoriji pet najvećih, a isto tako, obavijestit će i dobavljače iz svog koncerna da oni ne mogu biti uključeni u listu pet najvećih dobavljača.

S obzirom da je od početnog dana koncentracije već proteklo određeno vrijeme, ugovori s dobavljačima isključivo Mercatora-H trebaju biti sklopljeni/produljeni na godinu dana od datuma sklapanja/produljenja ugovora, neovisno o početnom danu koncentracije.

Na koncu, povjerenik je utvrdio izloženost, kao i kriterije praćenja izvršenja mjera iz rješenja Agencije koja se odnosi na obvezu Agrokora da u Konzumovim prodavaonicama formata hipermarket i supermarket najmanje tri godine od početnog dana omogući izloženost na 30 posto police za najmanje tri konkurenta u segmentima proizvoda u kojima proizvodna društva iz grupe Agrokor imaju visok tržišni udjel (iznad 40 posto).

Uvjeti te izloženosti ne smiju biti lošiji od onih koje Konzum u svojoj vlastitoj prodajnoj mreži odobrava konkurentima tih dobavljača u odgovarajućoj grupi proizvoda.

Utvrđivanje zastupljenosti dobavljača Konzuma u razdoblju prije provedbe koncentracije, temeljena je na kriteriju ostvarene vrijednosti nabave pojedinog dobavljača u odnosu na ukupnu nabavnu vrijednost pojedine kategorije odnosno potkategorije.

Također, primijenjen je isključivo kriterij pripadnosti dobavljača Agrokor grupi odnosno utvrđivan je udjel izloženosti dobavljača iz Agrokor grupe te udjel izloženosti drugih dobavljača – konkurenata, neovisno o tome je li riječ o brandiranim proizvodima ili proizvodima Konzumovih privatnih robnih marki. Izloženost dobavljača iskazana je u linearnim metrima i u postocima.

Inače, bez obzira na rebrendiranje Mercatorovih trgovina koje je provedeno u međuvremenu, pod prodajnom mrežom Mercatora podrazumijevaju se sva prodajna mjesta Mercatora-H u trenutku donošenja rješenja Agencije, izuzev onih prodavaonica koje su namijenjene dezinvestiranju.

Također, kako bi osigurao provedbu mjera iz rješenja Agencije te njihovo praćenje od strane povjerenika, uz centraliziranu nabavu preko skladišta Konzuma, Agrokor je svim integriranim Mercator objektima većim od 400 m2 sistemski dodijelio poseban kanal prodaje “Mercator kanal”, a ta oznaka omogućava da u različitim prodavaonicama vrlo slične kvadrature i rasporeda postavi različiti asortiman, te različiti raspored artikala na policama.

Stajalište je povjerenika da će na taj način moći pratiti mjere iz rješenja.

Next Page »