Lidl predstavlja negazirano bezalkoholno piće zaslađeno stevijom

30.07.2014  
Rubrike Novo

U svim Lidlovim trgovinama od ovog tjedna može se pronaći novo zdravo osvježenje za ljetne dane

Od ovog tjedna Lidl Hrvatska u svoju je redovitu ponudu “Siti” sokova uvrstio i “Citrus mint”, negazirano bezalkoholno piće sa sokom od citrusnog voća zaslađen sladilom iz biljke stevije, koje sadrži 30 posto manje šećera u odnosu na proizvode sličnog sastava.

Upravo to “Citrus mint” čini zdravim odabirom za osvježenje tijekom vrućih ljetnih dana. Novi okus limuna i mente pruža osvježenje bez dodatnih kalorija te je tako pogodan za sve koji žele očuvati vitku liniju i paziti na zdravlje, a u trgovinama Lidla prodavat će se po cijeni od 6,99 kuna u pakiranju od 1,5 l.

Stevija je biljka iz porodice krizantema čije svježe lišće ima ugodan i sladak okus, a okusom se odlično nadopunjuje s limunovim sokom, kao i ostalim citrusima te ananasom, jagodama ili borovnicama.

Povoljno djeluje na ljudski organizam, a konzumacijom stevije moguće je utjecati na razinu šećera u krvi ili čak regulirati visoki krvni tlak.

Nova Lidlova kombinacija okusa limuna i mente zadovoljit će i najizbirljivija nepca, a prirodni zaslađivač privući će i one koji uz osvježenje žele paziti na zdravlje i vitku liniju.

Sok “Citrus mint” najbolje je konzumirati rashlađenog. Uz novo Siti piće sa stevijom, u Lidlovoj ponudi i dalje se može pronaći već dobro poznati okus osvježenja: okus breskve i zelenog čaja u kombinaciji s citrusnim voćem.

Agrokor koncern smanjio dobit u 2013. godini

Lanjska dobit od 34,9 milijuna kuna dvostruko je manja u odnosu na 2012. godinu

Prema podacima o konsolidiranom poslovanju Agrokora Ivice Todorića u prošloj godini, koje je službeno objavljeno ovih dana, ta najveća regionalna grupacija ostvarila je prihod od prodaje od 30,1 milijardu kuna, što je minimalni porast u odnosu na godinu ranije (1,34 posto) te dobit od 34,9 milijuna kuna, što je dvostruko manje u odnosu na 2012. godinu.

Riječ je o posljednjim Agrokorovim rezultatima prije preuzimanja Mercatora: poslovanje za 2014. bit će dramatično drugačije i duplo veće.

Podsjetimo, Agrokor je krajem lipnja zaključio “deal” za slovenski trgovački lanac Mercator koji sam ima blizu tri milijarde eura prihoda. To znači da će novostvorena grupacija prema prihodima biti “teška” blizu sedam milijardi eura s više od 60 tisuća zaposlenih.

Prošlu je godinu koncern Agrokor službeno okončao s 34.964 zaposlenih, dok je broj tvrtki koje ulaze u grupaciju bio 54. Uz najpoznatija i najzvučnija imena iz koncerna kao što su Konzum, Ledo, Jamnica, Zvijezda, PIK Vrbovec, Tisak ili Belje, tu su i Dijamant, Idea, Mladina, Agrolaguna, Kor Neretva, Irida, Sarajevski kiseljak, Roto dinamic…

Na listi Agrokorovih tvrtki više nije Unex MPG za oglašavanje. Iako je ova vijest poznata od ranije, ovo je prvi put da se službeno spominje taj podatak, a posebno i cijena po kojoj je Agrokor izašao iz njezina suvlasništva. Agrokor je bio suvlasnik Unexa zajedno s obitelji Šumanovac u jednakim omjerima. Koncern je iz Unexa izašao 2012., a sada se u izvještaju navodi da je to bilo za 44,4 milijuna kuna.

Lani je Agrokor u svoju grupaciju uvrstio i tvrtke M-profil SPV za upravljanje nekretninama (u stečaju) te Libertus usluge za savjetovanje u poslovanju.

Najveći dio prihoda Agrokor koncern je ostvario iz maloprodaje i veleprodaje (23,9 milijardi kuna), a na proizvodnju hrane otpada 11,3 milijarde kuna.

U Hrvatskoj je prodaja iznosila 21,1 milijardu kuna, a 8,9 milijardi kuna odnosi se druge države u regiji u kojima koncern posluje.

Kod Agrokora se sve vrti u velikim brojkama pa tako i ukupan iznos plaća. Lani je koncern za plaće izdvojio 1,65 milijardi kuna, pri čemu su porezi i doprinosi na dohotke iznosili više od milijarde kuna.

Na primanja deseteročlane Uprave koncerna u kojoj su Ivica Todorić, Ljerka Puljić, Piruška Canjuga, Tomislav Lučić, Damir Kuštrak, Ivan Crnjac, Ante Todorić, Mislav Galić, Gordan Radin i Hrvoje Balent koncern je lani potrošio blizu 50 milijuna kuna.

U Agrokoru su nedavno potvrdili da Gordan Radin odlazi iz koncerna, a nepoznato je hoće li netko doći u Upravu na njegovo mjesto. Može se primijetiti i da su primanja Agrokorove Uprave niža nego, recimo, 2010., kada je deveteročlana Uprava primila ukupno 57,4 milijuna kuna.

U izvještaju se prvi put navodi i detaljniji podatak o tome kako posluje Jana North America, tvrtka koja plasira vodu Janu na američko tržište. Njezin lanjski gubitak od 12,8 milijuna kuna daleko premašuje prihod od samo sedam milijuna kuna. Koncern u toj firmi ima udio od 50 posto.

Ukupni dugoročni i kratkoročni Agrokorovi krediti i zajmovi sa zadnjim danom prošle godine iznose 13,4 milijarde kuna. Najveći dio odnosi se na obveznice u iznosu od 10,5 milijardi kuna, no valja istaknuti da se proljetos to bitno promijenilo: Agrokor je dobio kredit od 600 milijuna eura od Sberbanke kojim je reprogramirano oko polovice duga u obveznicama uz bitno nižu kamatu.

U izvješću se mogu vidjeti i ogromni Agrokorovi financijski troškovi: lani su tako premašili dvije milijarde kuna. Samo na kamate se odnosi 1,65 milijardi kuna.

Agrokor je najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj, a lani je od države u tom segmentu dobio potpore u vrijednosti od 120,6 milijuna kuna.

Agrokorova dobit prije oporezivanja u 2013. iznosila je 269,1 milijun kuna, na što je koncern platio 234,9 milijuna kuna poreza na dobit. Neto dobit iznosila je 34,9 milijuna kuna. (Tportal.hr)

Ljetna kulinarska razbibriga

25.07.2014  
Rubrike I&A

Zanimljivo je da čak 16,3% građana ističe kako namaze konzumiraju svaki dan

Uporedo s rastom temperatura tijekom ljeta splašnjava volja za dugotrajnim ostankom u kuhinji i spremanju nekih kompliciranih obroka. Dovoljna je šnita kruha ili palačinka. Teži se brzini i jednostavnosti pa su tijekom ljeta jedni od omiljenih namirnica svakako namazi, bilo da je riječ o pašteti, svježim, voćnim ili čokoladnim namazima.

Radi se o izuzetno vrijednoj kategoriji s velikim potencijalom rasta o čemu svjedoče i podaci o prodaji agencije Nielsen, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, institucionalnu prodaju i diskontne trgovine (Lidl), prema kojima su spomenute četiri kategorije namaza u periodu lipanj 2013. – svibanj 2014. kumulativno ostvarile količinsku prodaju od 12.311 tona, dok je vrijednosna prodaja pritom iznosila 632,8 milijuna kuna.

S druge strane, istraživanje “GfK Panel kućanstava” o navikama doručkovanja hrvatskih potrošača otkriva kako su upravo namazi (paštete, mliječni i sirni te čoko namazi) najpopularniji kao prvi dnevni obrok.

Imajući u vidu neupitnu važnost ove kategorije proizvoda, u novom istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, koje je provedeno tijekom srpnja na 400 ispitanika starijih od 15 godina, odlučili smo provjeriti stavove hrvatskih građana/potrošača kada je riječ o kategoriji namaza čija popularnost posebno raste u ovim ljetnim mjesecima.

Na pitanje koliko često konzumiraju namaze (čokoladni, mliječni, pašteta, džem…), najveći dio ispitanika (26,3%) odgovara da ih jede nekoliko puta tjedno. Parametri su dosta ravnomjerno podijeljeni pa tako 18,8% ispitanika kaže da ih konzumira barem jednom tjedno, 17,5% njih ističe da namaze konzumiraju rijetko (nekoliko puta godišnje), a značajnih 16,3% građana kaže kako ove proizvode konzumira na dnevnoj bazi. Na začelju su oni koji kažu kako namaze konzumiraju nekoliko puta mjesečno, njih je 12,8%, dok ove prehrambene proizvode nikad ne konzumira 8,5% sudionika ankete.

Gledano po vrsti namaza, najpopularniji su mliječni koji su izbor 35,8% potrošača. Džem, marmeladu ili pekmez preferira 24% njih, a tek nešto manji broj (22,1%) stavljaju paštetu na prvo mjesto. Čokoladni namazi ponešto zaostaju s udjelom od 12,3%.

Očekivano, namazi se najčešće koriste ujutro pa tako doručak izdvaja čak 79% ispitanika kao vrijeme kada konzumiraju ove proizvode. Uz brzi obrok namaze koristi 20,2% ispitanika, a uz palačinke tek nešto manji udio od 19,4%. Priprema sendviča s 5,7% i piknik/izlet s 2,2% zaključuju termine odnosno prigode kada se namazi konzumiraju.

Zanimljiva je također i značajna posvećenost ispitanika izradi vlastitih namaza. Tako njih 29,8% navodi kako izrađuju vlastite namaze, dok preostalih 70,2% koristi kupovne proizvode.

I na kraju svima omiljene palačinke. Vjernost je tu podijeljena jer džem, marmeladu ili pekmez na svojim palačinkama voli 44% anketiranih, a tek nešto manji dio od 40,4% na prvo mjesto stavlja čokoladni namaz. Sa znatno manjom popularnosti slijede ih mliječni namazi (10,9%) i ostali (4,6%).

Namazi: Nešto malo tanji sloj

Od četiri kategorije namaza tri se vrlo dobro drže i bilježe stabilne prodajne rezultate. Jedino zabrinjavaju voćni namazi sa snažnim padom u posljednjih godinu dana

U jeku sezone godišnjih odmora donosimo pregled kategorije namaza u koju ubrajamo paštete te svježe, voćne i čokoladne namaze.

Prema podacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, institucionalnu prodaju i diskontne trgovine (Lidl), ove četiri kategorije namaza su u periodu lipanj 2013. – svibanj 2014. kumulativno ostvarile količinsku prodaju od 12.311 tona, dok je vrijednosna prodaja pritom iznosila 632,8 milijuna kuna.

Čokoladni namazi su jedini u promatranom periodu ostvarili rast i količinske i vrijednosne prodaje, dok su voćni namazi zabilježili veliki korak unatrag (-18,3% količinski, -12,8% vrijednosno).

Glavni kanal prodaje za sve kategorije su supermarketi, a važnu ulogu igraju i proizvodi trgovačke marke, poglavito kod voćnih namaza (30% količinske prodaje kategorije) i čokoladnih namaza (22% količinske prodaje kategorije).

ČOKOLADNI NAMAZI
Kategorija uključuje sve čokoladne namaze obično pakirane u staklenke ili plastične čašice. Mogu se konzumirati u obliku u kojem dolaze ili kao namaz na kruhu, palačinkama ili drugim desertima. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Ferrero (Nutella), Podravka (Lino lada) te trgovačke robne marke koje zauzimaju 22% količinske prodaje.
Čokoladni namazi su ostvarili pozitivan trend prodaje u proteklih 12 mjeseci. Količinska prodaja je porasla za 2,9% na 2.762,7 tona čija je vrijednost iznosila 127.897.900 kuna i bila je veća za 2,1% u usporedbi s ranijim 12-mjesečnim razdobljem. Gotovo podjednako su popularna pakiranja od 400 g (44,2%), te pakiranja 401-999 g (43,7%).
Sa znatno manjim udjelima potom dolaze pakiranja do 400 g (6,9%) i ona veća od 1.000 g (5,2%).

Namazi: Nešto malo tanji sloj

SVJEŽI NAMAZI
Obuhvaćaju mliječne i sirne namaze s okusom ili bez okusa, napravljene od sira ili svježe mliječne kreme, te koji se skladište isključivo u rashladnim uređajima. Obično su pakirani u plastične posudice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Belje (Abc, Abcela, Belje), Dukat (Dukatela), Meggle (Meggle), Vindija (Vivis, z’ bregov) te trgovačke robne marke koje same nose 14% količinske prodaje. U proteklih 12 mjeseci ova kategorija je zabilježila rast vrijednosne prodaje za 1,8% na ukupno 180.229.700 kuna.
S
druge strane, količinska prodaja od 3.332,1 tone manja je za  2,6% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Sirni namazi su glavni tip svježih namaza s udjelom od 63,1%, a slijede ih mliječni namazi s 36% i “butterino” namazi s 0,9%. Podjela prema okusu govori da su najpopularniji namazi bez dodatnih okusa s 86,4% udjela u kategoriji, dok je 13,6% namaza s nekim dodanim okusom.

Namazi: Nešto malo tanji sloj

VOĆNI NAMAZI
Kategorija uključuje sve vrste namaza na bazi voća (marmelade, džemovi, pekmezi) koji se koriste kao namaz na kruh, za kolače i sl. Mogu biti različitih okusa i veličina. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Dona trgovina (Dona), Eurovoće zadruga (DoOra), Hermes International (Dida Boža), Podravka (Podravka) te trgovačke robne marke koje u ovoj kategoriji zauzimaju čak 30% količinske prodaje. Voćni namazi su u promatranom godišnjem razdoblju zabilježili snažan pad prodaje.
Količinski pad je bio izraženiji (-18,3%) s prodajnim rezultatom od 2.137,1 tonu, dok je vrijednosni minus uz ukupno ostvarenih 63.309.500 kuna iznosio 12,8%. Džem je najomiljeniji tip voćnog namaza s udjelom od 55,2%, a zatim dolaze marmelada s 23,4% i pekmez s 13,2% udjela. Staklo je s 84,6% udjela daleko popularnije pakiranje od plastike koja ima udio od 15,4%.

Namazi: Nešto malo tanji sloj

PAŠTETE
Kategorija uključuje proizvode na kojim je jasno naznačeno da su paštete. Paštete mogu biti napravljene od smjese mesa, začina, ribe i povrća. Nalazimo ih na policama te imaju dugačak rok trajanja. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Droga Kolinska (Argeta), Gavrilović (Gavrilović, Gala), PIK Vrbovec (Pik, Piketa, Sljeme), Podravka (Podravka, Leo, Eva), Vindija (Cekin, Vila, Vindon) te trgovačke robne marke koje same nose 8% količinske prodaje. Kategorija pašteta u proteklih je 12 mjeseci zabilježila blago smanjenje prodaje.
U količinskom pogledu prodaja je pala za 1,3% na ukupno 4.078,9 tona, dok je vrijednost prodaje u tom razdoblju iznosila 261.320.000 kuna, što je pad od 0,6 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Prema sastavu uvjerljivo najpopularnije su mesne paštete (91,4%), dok preostali dio kategorije otpada na riblje (7,5%) i vegetarijanske paštete (1,1%). Pakiranja veća od 51 g zauzimaju 78,2% udjela u kategoriji, 18% ima onih od 30 g do 50 g, a pakiranja do 30 g imaju 3,9% udjela.

Namazi: Nešto malo tanji sloj
Analizu pripremila:
Milanka Ćorić

Namazi – potrošačke navike: Sve popularniji doručak

Četiri kategorije karakteristične za doručak – paštete, mliječni i sirni namazi, žitarice te čoko namazi – u zadnjih 12 promatranih mjeseci ostvarile su vrijednosni i količinski rast

Opuštenost aktera revolucionarne Manetove slike “Doručak na travi” teško bi se mogla preslikati u 2014. s obzirom da je doručak postao obrok koji nerijetko preskačemo, jedemo ga u žurbi, s nogu, na poslu, u piceriji, pekarnici itd.

Danas nema te tradicionalne opuštenosti uživanja u doručku kakva krasi Manetovu 1863. godinu. No, važnost doručka nije se promijenila u 150 godina i istaknut će ju svaki nutricionist i svaki liječnik, a sintagma “zdravi doručak” gotovo je postala sinonim pojma “doručak”.

Istraživačka znatiželja odmah postavlja pitanje koliko nas zaista doručkuje i što doručkujemo?

PRVO UKUSNO, ONDA ZDRAVO
Iako sve više razmišljamo o zdravoj prehrani, podaci iz GfK Prehrambenih navika pokazuju da nam je kriterij ukusnosti/slasnosti važniji od kriterija zdravlja pri izboru hrane.

Kada je u pitanju doručak, svaki četvrti Hrvat izjavljuje da je najvažnije da je doručak zdrav (26%), dok čak svaki drugi kaže kako je najvažnije da se doručak lako priprema (48%).

Oko 2/3 doručkuje svaki dan, a svaki šesti ne doručkuje. Također, svaki šesti ispitanik svakodnevno jede hranu iz pekare.

U odnosu na 2010. postotak onih koji jedu iz pekare narastao je za 10%, kao i postotak onih koji naručuju hranu.

Kruh, koji je s vremenom iz prehrambene prerastao u socijalnu kategoriju, konzumiraju gotovo svi. Tako npr. bijeli kruh konzumira čak 92% Hrvata. Iznenađuje visok postotak (čak 86%) konzumenata integralnih, kukuruznih, raženih i drugih vrsta kruhova.

RAST UČESTALOSTI KUPOVINE
Zavirili smo i u košarice kupaca kako bismo saznali što konzumiraju uz kruh prilikom doručka.

Koristeći podatke GfK Panela kućanstava fokusirali smo četiri kategorije proizvoda: paštete, mliječne i sirne namaze, žitarice te čoko namaze u razdoblju MAT ožujak 2014 u odnosu na MAT ožujak 2013. (MAT – moving annual total, godišnji period unatrag od trenutnog mjeseca).

Zanimljiva je činjenica da su sve četiri kategorije rasle i vrijednosno i količinski te da privlače velik broj kupaca (od 900 tisuća do 1,3 milijuna kupaca ovisno o kategoriji).

U razdoblju MAT ožujak 2014. za potrebe kućanstva utrošili smo oko 500 milijuna kuna na ove četiri kategorije. Postavlja se pitanje otkud dolazi višak novca u ove rastuće kategorije? Na primjeru pašteta vidimo da su četiri milijuna kuna kupci “oduzeli” susjednim mesnim kategorijama.

Zajednička zanimljivost za ove četiri kategorije je i u činjenici da niti jedna nije rasla zbog povećanja broja kupaca, nego zbog povećanja učestalosti kupovine.

Moguća objašnjenja su da smo počeli redovitije doručkovati i/ili da je broj ljudi koji doručkuju povećan ili da su obroci postali veći ili nešto četvrto?

Da sam category manager u jednoj od spomenutih kategorija, ušao bih u dubinu i dodatno istražio razloge kategorijskog rasta jer tek ako razumijem uzroke, dobivam snažne karte za upravljanje tim rastom.

Mladen Kožić, Sales Manager

Next Page »