Domaće vino daleko najomiljenije

31.10.2014  
Rubrike I&A

U Hrvatskoj je lani u oko 83 tisuće vinograda 41.361 vinar proizveo nešto više od 1,2 milijuna hektolitara vina. Proizvodi se više od 260 sorti vina, od čega je oko 120 do 130 autohtonih, dok je od svih vinara u Hrvatskoj samo 1.337 njih u sustavu zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla s 4.859 vina.

Pozicija hrvatskih vinara je tim više izazovna ako se zna da je Europa kolijevka vinarstva. Tri vodeća svjetska proizvođača vina su, naime, Francuska, Italija i Španjolska, a upliv vina iz ovih zemalja na hrvatskom je tržištu još izraženiji otkako je naša zemlja postala članica Europske unije.

Međutim, domaća vina su, unatoč tome, izuzetno popularna kod hrvatskih potrošača.

Tako će domaćim vinarima biti drago čuti da čak 91,9% građana više vole hrvatska nego strana vina. Upravo je to pokazalo anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji vina u Hrvatskoj provedeno tijekom listopada 2014. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana.

Od konzumenata vina najviše je onih koji vino piju samo u posebnim prilikama (16,3%) te onih koji kažu da ovo piće konzumiraju rijetko (14,8%).

Redovitih potrošača je više od petine: 11,9% je onih koji vino piju svakodnevno, a 11,7% onih koji to čine barem jednom tjedno.

Povremenih konzumenata, onih koji piju vino barem jednom mjesečno ima 7,7%, a da vino uopće ne piju ističe pak 37,6% ispitanika.

Bijelo vino odnosi laganu prevagu kada je riječ o preferiranoj vrsti vina. Naime, bijelo vino konzumira 56,4%, a crno vino 52,7% sudionika ankete. Daleko iza je rose koji je najdraža vrsta vina za 3,4% ispitanika.

Svakako najvažniji zaključak istraživanja je da domaća vina ne trebaju strahovati za svoj imidž jer čak 91,9% sudionika ovog istraživanja naglašava da više vole piti hrvatska nego strana vina. Vina stranog podrijetla prvi su izbor za samo 5% ispitanika.

Upitani iz koje regije najviše vole piti vina potrošači su s 36,3% glasova na prvo mjesto smjestili Dalmaciju, koju slijedi Slavonija čijim je vinima vjerno 27,5% ispitanih.

Nakon toga dolaze Istra (18,7%), Zagorje (12,5%) te Moslavina (4,1%).

Na kraju, podatak da 44% potrošača vino kupuje u trgovini (dućanu, trgovačkom centru) ne iznenađuje, no da čak 36,2% ispitanika svoje vino nabavlja od prijatelja ili poznanika (domaće vino) ipak pomalo čudi. Kod vinara u rinfuzi vino kupuje 6,5% potrošača, a u vinoteci njih 5,3%.

Balažič: Agrokor ne traži proviziju za mjesto na policama

Direktor trgovačkog lanca Mercator Toni Balažič izjavio je u četvrtak da su netočne informacije kako Agrokor od regionalnih dobavljača zahtijeva 10 posto lanjskog prometa kako bi održali poziciju na policama Konzuma i Mercatora.

U razgovoru za portal slovenskog Telekoma od četvrtka, Balažic je napise koji su se pojavili u slovenskom tisku o navodnoj visokoj naknadi za održavanje pozicije u Mercatorovim centrima nazvao “apsolutno netočnima”, te dodao da je u zadnje vrijeme s predsjednikom uprave Agrokora Ivicom Todorićem posjetio više velikih dobavljača u Sloveniji s kojima su razgovarali o budućoj suradnji.

“U zadnja dva mjeseca posjetili smo desetak najvećih slovenskih dobavljača, one koji imaju regionalni potencijal. Mnogi od njih već su dobili nove poslovne prilike, u Mercatoru, Idei i Konzumu, ali to nismo htjeli stavljati na velika zvona”, kazao je Balažič.

On je istaknuo da je spajanjem Konzumove i Agrokorove prodajne mreže došlo do strateškog pomaka u cijeloj regiji koji će imati i značajan utjecaj na dobavljače.

U cijeloj je regiji na sastanak je bilo pozvano 150 dobavljača, gdje su im bile predstavljene mogućnosti i očekivanja, rekao je Balažič, dodajući da će se Agrokor prema Mercatorovim dobavljačima držati pravnih okvira i uvjeta iz kupoporodajnog ugovora. (SEEbiz / Hina)

Slastice Traiteur de Paris novitet u ponudi Metroa

Gotove slastice s francuskim potpisom spravljene od

Leaflet report: Uz slanu juhu slatko vino

Juhe i vino su sastavni dio svakodnevnog obiteljskog objeda, a leci su svakako jedan od načina kako ove kategorije proizvoda približiti potrošačima

Bližimo se kraju godine. Stvaraju se planovi, budžeti, postavljaju marketinški ciljevi i strategije za 2015. godinu. Naravno, svim tim procesima prethodi dobra priprema, analiza i istraživanje tržišta.

U tim nastojanjima zasigurno može pomoći i LeReS istraživanje koje tvrtka FOCUS provodi svake godine o upotrebi i primjeni letaka kod krajnjeg kupca.

Ovo istraživanje je potvrdilo da je letak medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju.

RAZLIČITI, A SLIČNI
Vino i juha djeluju naizgled kao dvije sasvim različite i odvojene kategorije, a ipak stoje jedno pored drugoga svaki puta kada objedujemo.

Sada, u sezoni koja nam slijedi i sa sobom donosi hladnoću, povezanost ovih dvaju kategorija postat će sve veća. Juha uvijek dobro dođe, a vino, pogotovo ono kuhano, svatko od nas će si zasigurno tu i tamo priuštiti u trenucima opuštanja.

I jedna i druga kategorija proizvoda redoviti je stanovnik letaka koje svakodnevno prelistavamo tražeći najbolju ponudu ili neki proizvod koji nas osobito zanima. Ovdje želimo prikazati sezonalnost objava za obje kategorije te njihove pripadajuće udjele po GAV-u za 2013. i 2014. godinu.

Monitoring promocija u lecima tijekom tog razdoblja otkriva stanje koje je obilježilo kretanja u ovim kategorijama.

Ono se očituje kroz parametar GAV (Gross Advertising Value) koji predstavlja kvalitetu oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet.

Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih podataka rade kontrole, analize i planiranja.

JUHE U LECIMA
U kategoriji juha (gotove juhe iz vrećice) promatrana su vodeća tri brenda na hrvatskom tržištu: Podravka, Maggi i Knorr. Riječ je o trojcu koji se bori za svakog korisnika kroz različite komunikacijske kanale.

Prateći njihove promotivne aktivnosti kroz letke u periodu od siječnja do rujna ove godine može se uočiti sezonalnost broja promocija po mjesecima.

Ukupno gledano, Podravka ima najveći broj promocija (354), Maggi je devetomjesečno razdoblje zaključio s 266 promocija, dok je Knorr na trećem mjestu imao 105 promocija u lecima.

Značajan rast Knorr je imao tijekom veljače, no nakon toga se vratio u okvire koji su bili manje-više konstantni.

Podravka i Maggi isprepliću se po mjesecima. Krajem proljeća i početkom ljeta, kad se spremamo na godišnji, povećan je broj promocija kod svih brendova. Kraj kolovoza bilježi pad, a kraj rujna uzlet.

Naravno, jesenski okusi počinju se oglašavati, dok ih ljetni okusi i dalje prate.

Po bruto oglasnoj vrijednosti Podravka je u 2014. ostala lider unatoč tome što je zabilježila pad udjela na 42,4% s 53,6% koliko je imala u prošloj godini. Maggi je svoj udio u GAV-u povećao s lanjskih 21,2% na 30% u ovoj godini, dok je Knorr ostvario blagi pad s 20,3% u 2013. na 19% u tekućoj godini.

VINO U LECIMA
I vrapcima na grani je jasno da hrvatski vinari imaju izuzetno bogatu ponudu, a njihova međusobna borba se odvija kako u HoReCa kanalu prodaje, tako i u maloprodaji.

Dakako da je i kod vina primjetna sezonalnost promocija u lecima tijekom prvih devet mjeseci 2014.

Ono što upada u oči je snažan iskorak Kauflanda tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci te povratak u prosjek konkurencije na koncu ljeta.

Svi trgovci su imali značajan rast broja promocija u periodu uskršnjih blagdana, dok je od ostalih kretanja osobito zanimljiv Spar koji ima stabilnu poziciju tijekom promatranog perioda te bilježi snažan rast u rujnu.

U lecima vodećih pet trgovaca u periodu siječanj-rujan 2014. bilo je ukupno 1.373 promocije vina. Kaufland je na prvom mjestu s 405 promocija, a u stopu ga slijedi Spar s 385 promocija. Ostala tri trgovca imaju slične vrijednosti: Mercator 213, Konzum 201 i Plodine 172 promocije u lecima.

Usporedba vodećih hrvatskih vinarija po ključu bruto oglasne vrijednosti otkriva da su u prvih devet mjeseci sve vinarije, osim Iločkih podruma i PP Orahovice, povećale svoj udio u GAV-u. Najveći rast pritom bilježe Vina Laguna i Kutjevo.

Pojedinačno, vodeće vinarije po broju promocija u prvih devet mjeseci 2014. su Vina Belje i Vina Laguna, obje s po 152 promocije. Erdutski vinogradi su imali 128 promocija, dok je broj promocija Badela 1862 u tom periodu dosegao 106. Po 99 promocija su imali Iločki podrumi i PP Orahovica, a listu zaključuje Kutjevo s 96 promocija.

Na kraju, važno je pogledati i kakvi su udjeli u GAV-u kada je riječ o ambalaži vina. Još uvijek su u trendu butelje od 0,75 l koje zauzimaju gotovo polovicu kategorije. Važna su i pakiranja od 1 l i 3 l koje imaju po nešto više od 20% udjela.

Melani Cipot, Marko Havaši

Tetra Pak: Rast globalne potražnje za mlijekom

Tetra Pak, svjetski lider u rješenjima za preradu i pakiranje hrane, objavio je svoj sedmi indeks mliječne industrije koje zaključuje kako će globalna potrošnja mlijeka porasti za 36% do 2024. godine sa sve većim jazom između razvijenih tržišta mliječnih proizvoda i tržišta u razvoju.

Izvještaj ističe prilike i izazove koje nameće rastuća potražnja na globalnoj razini i koja će prvi put prerasti dostupnu ponudu u narednom desetljeću. Kompanija kaže da proizvođači, kako na razvijenim tržištima mliječnih proizvoda, tako i na tržištima u razvoju, moraju obratiti pozornost na balansiranje neophodno za održivi poslovni uspjeh.

Tetra Pak indeks mliječne industrije otkriva da se globalna potražnja za mlijekom kreće ka porastu od 36% u narednom desetljeću uslijed rasta populacije, povećanja kupovne moći i urbanizacije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Ipak, ponuda i potražnja za mlijekom diljem svijeta je neravnomjerna – malo je vjerojatno da rastuću potražnju na tržištima mliječnih proizvoda u razvoju može zadovoljiti lokalno proizvedeno sirovo mlijeko, dok se razvijena tržišta mliječnih proizvoda koja proizvode višak mlijeka suočavaju s izazovima konkurencije za izvoz i odgovorom na domaću potrošnju u padu.

“Predviđeni brzi rast globalne potražnje pruža veliku priliku za izvoz mlijeka u prahu i trajnih tekućih mliječnih proizvoda mljekarama iz razvijenih tržišta na gospodarstva u razvoju. Ipak, kako bi se osigurao dugoročni uspjeh, ovi proizvođači moraju osigurati ravnotežu između ‘brzih pobjeda’ izvoza i zahtjeva za nastavkom rasta njihovih domaćih tržišta”, izjavio je Dennis Jönsson, predsjednik i generalni direktor kompanije Tetra Pak.

On je dodao kako u isto vrijeme kompanije za proizvodnju mliječnih proizvoda moraju prevladati izazove koje sa sobom donosi osiguravanje održivog, visokokvalitetnog mlijeka, prateći pritom rastuću potražnju.

“Tržišta kao što su Kina i Saudijska Arabija to čine na više načina: povećanjem investicija u domaće farme mliječnih proizvoda, partnerstvima s uspješnim inozemnim kompanijama i povećanjem raznolikosti vlastite ponude proizvoda s dodanom vrijednošću. To su, u principu, mjere koje će pomoći u uspostavljanju ravnoteže presudne za osiguranje budućnosti održive mljekarske industrije”, naglasio je Jönsson.

U osvrtu na Hrvatsku iz Tetra Paka navode kako najnovije procijene pokazuju da se u Hrvatskoj recesija nastavlja i u segmentu mlijeka gdje nivo potrošnje pada za 3,1% u odnosu na prethodnu 2013. godinu, dosežući 62,5 litre po stanovniku.

Odnos između potrošnje trajnog i pasteriziranog mlijeka je 76%:24% u korist trajnog mlijeka. Pasterizirani segment je bitno manji od trajnog, no u 2014. godini u odnosu na prethodnu 2013. bilježi dalji pad od 4,3%, dok trajno pada 2,8%.

Vrhunac potrošnje industrijski proizvedenog mlijeka bio je 2009. godine (317 milijuna litara ili 72 litre po stanovniku) i od tada je u stalnom padu, što se podudara s trajanjem recesije na ovim prostorima.

Unatoč postojanju brojnih brendiranih proizvoda i trgovačkih marki domaćih i stranih proizvođača, te prilično velikog raspona cijena, smanjena kupovna moć potrošača i njihova opreznost prilikom trošenja rezultiraju značajno smanjenom konzumacijom mlijeka. Takav trend očekuje se i u narednih godinu dana, kada bi trebao početi oporavak, i to prvenstveno tržišta trajnog mlijeka, kažu u Tetra Paku.

Next Page »