Prodajemo grožđe iz Makedonije

Uzgajivač iz Makedonije, prodajemo visoko kvalitetno grožđe sorte: smederevka, borgundec, vranec, sardone sovinjon dokolku.

Zainteresiranima garantiramo otkup u većim količinama.

Kontakt:
Mage Vlatče
mail: mage_vlatce@live.com
tel:+359 7666 7708

Svijest o ekološkoj ambalaži uvjetovana cijenom

Kakva je svijest naših potrošača vezano uz ambalažu proizvoda koje svakodnevno kupujemo? Koliko smo ekološki osviješteni?

Istraživanje agencije GfK pokazalo je da potrošači imaju razvijenu svijest o potrebi ekološkog pakiranja (mogućnost recikliranja ambalaže i prednosti korištenja papira i kartona) ali, kada to traži i nešto višu cijenu za proizvod zbog materijala pakiranja, tada naglo opada zanimanje za pakiranje u ambalažu koja čuva okoliš.

Istraživanje je provedeno u srpnju 2010. godine na uzorku od 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina putem osobne ankete u kućanstvu.

Svakodnevno kupujemo proizvode koji su zaštićeni nekom ambalažom. U razvijenim zemljama potrošači sve više pažnje obraćaju ekološkom pakiranju.

Da proizvodi moraju biti pakirani tako da se materijal pakiranja može reciklirati slaže se 94 posto ispitanih, dok njih 70 posto odbija kupiti proizvod stavljen u nepotrebno veliku ambalažu ukoliko postoji alternativa.

Spremnost plaćanja i nešto više cijene samo da je proizvod pakiran u ambalažu koja čuva okoliš iskazuje 57 posto ispitanika. Za 91 posto njih papir i karton znatno su prihvatljiviji od plastike, a da plastika nije podobna za pakiranje proizvoda i treba ju koristiti samo iznimno smatra čak 86 posto anketiranihn potrošača.

Dakle, devet od deset potrošača smatra da se materijali u koje se pakira proizvode treba moći reciklirati. Ipak, četvrtina ih nije spremna odbiti kupnju proizvoda pakiranih u pretjerano veliku ambalažu (a takva ambalaža je dosta čest slučaj / praksa na našem tržištu). U Njemačkoj, na primjer, dvije trećine potrošača odbija kupnju proizvoda u prevelikoj ambalaži.

Kada ekološko pakiranje zahtjeva i nešto višu cijenu proizvoda tada je manje onih koji prihvaćaju eko-pakiranje, odnosno oko 40 posto se ne slaže platiti nešto višu cijenu. Zanimljivo je da je odbijanje plaćanja više cijene više zastupljeno kod mlađih potrošača (do 34 godine) i to u rasponu od 45 do 57%.

Deklarativno, većina potrošača se slaže da su papir i karton znatno prihvatljiviji materijal od plastike a samo 10% smatra da je plastika podoban materijal za pakiranje.

Dobiveni podaci pokazuju da svijest o ekološki prihvatljivoj ambalaži postoji ali ju treba uspješno pretočiti u stvarnost, potaknuti proizvođače da i o tom elementu proizvoda ozbiljno razmisle i djeluju u ekološkom smjeru, zaključuje istraživanje.

Glumci kazališta Ulysses posjetili pulski Mercator

Mercator-H već je tradicionalno pokrovitelj kazališta Ulysses, a ove godine kao partner jubilarne sezone, Mercator u posebnim akcijama dan prije predstava, kupce dariva ulaznicama na kojima im osigurava, kao trajnu uspomenu, autograme glumaca Kazališta Ulysses.

Ksenija Marinković, Sven Medvešek, Katarina Bistrović Darvaš, Barbara Pripić, Zoran Gogić, Branislav Lenčić i drugi glumci Kazališta Ulysses posjetili su u petak centar Mercator u Puli. Posebno za kupce  donijeli su 50 ulaznica za predstave Pijana noć i Kralj Lear na koje su, za trajnu uspomenu ljubiteljima kazališta, stavili svoje potpise.

Glumci i posjetitelji uživali su u crostinu s ovčjim sirom i smokvama zarobljenima u karameli te u makarunima i pljukancima s gamberima i malinama - jelu kojemu su glumci dodijelili naziv Odiseja, prema veličanstvenome koncertu kojime je otvorena ovogodišnja, deseta sezona kazališta Ulysses. Sve to pripremljeno je pod kulinarskom palicom Bojane Zenzerović, tajnice Udruge kuhara Istarske županije i dopredsjednice Udruge kuharica Hrvatske. Uz delicije degustirala su se i vina, posebno Plavac i Plavac De Mar Istravina te Malvazija Laguna Histria Agrolaguna.

Miloš Ryba, Planet Retail: Regija je premala za međunarodne igrače

Vezano za razvoj tržišta i moguća preslagivanja maloprodajnog sektora u regiji, razgovaramo s Milošem Rybom, vodećim analitičarem Planet Retaila za područje centralne i istočne Europe.

Nedavno ste održali izlaganje na temu “Zemlje centralne i istočne Europe - tko će najbrže izaći iz recesije? “. Možete li nam reći odgovor na to pitanje za Hrvatsku i regiju.
Što se tiče zemalja centralne i istočne Europe Poljska je u slučaju recesije najbolje prošla jer ju praktički nije ni osjetila. Za razliku od ostalih zemalja EU koje su zabilježile negativan trend rasta i potrošnje, Poljaci su u 2009.-oj ostvarili rast BDP-a od 1.7%
Sagledavajući ukupnu potrošnju za zemlje bivše Jugoslavije, samo su Slovenija i Srbija zabilježile rast u 2009.-oj što znači da su potrošači unatoč krizi trošili više nego 2008. Također, Slovenija i Srbija nisu zapale u duboku recesiju poput Hrvatske čiji je BDP pao za 5,8% i Crne Gore koja je zabilježila pad BDP-a od čak 7%. Po svemu sudeći, Slovenija i Srbija prve će se oporaviti u ovom dijelu Europe.

Koja su vaša predviđanja vezano za daljnju konsolidaciju u regiji?
Mercator, Agrokor (Konzum, Idea) i Delta Holding,  zasigurno će ostati vodeći trgovački lanci u regiji. Mišljenja sam da ne možemo očekivati značajnija spajanja i preuzimanja u kraćem roku na ovom području. Kao primjer možemo navesti nedavnu ponudu za manjinski paket dionica Mercatora kada su šest od osam investitora bili investicijski fondovi i kreditne banke što pokazuje priličnu opreznost zapadno europskih trgovačkih lanaca vezano za moguće investicije na ovim prostorima.

Primijetili smo na vašem Twitter računu sljedeću izjavu koju vas molimo da komentirate: “Kruže glasine o Tescovim pregovorima s Mercatorom o akviziciji  Getro hipermarketa u Hrvatskoj. Radi li se o dobroj odluci?“
Tesco je jedan od troje vodećih trgovačkih lanaca u istočnoj i centralnoj Europi, poglavito u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Vrlo je vjerojatno da Tesco traži nova tržišta na koja bi mogao ući. Hrvatska ima nekoliko pogodnosti za Tesco. Prvenstveno to je njen skorašnji ulazak u europsku uniju. Također, vrlo je dobro geografski pozicionirana u odnosu na zemlje gdje Tesco već ima razvijeno poslovanje.  Kao vodeći lanac u Mađarskoj, Tesco vrlo lako i učinkovito može povezati nabavu i logistiku Mađarske i Hrvatske. Što se tiče strukture formata trgovina u Hrvatskoj, supermarketi i male trgovine čine 40% prometa što se itekako uklapa u Tescov koncept manjih trgovina odnosno trgovina u susjedstvu.
S druge pak strane Hrvatska sa svojih 4,4 milijuna stanovnika predstavlja relativno malo tržište. Također Agrokorov Konzum iznimno je jak konkurent ne samo u trgovini već i u proizvodnji robe široke potrošnje. Vezano za Getro, radi se o manjem trgovačkom lancu hipermarketa koji je rangiran kao šesti na tržištu. U tom slučaju, uzevši u obzir razvoj prodajnih formata u Hrvatskoj, za Tesco bi bilo puno bolje napraviti akviziciju lanca manjih prodajnih formata, primjerice Plodina.

Carrefour je već najavio svoj dolazak na hrvatsko tržište. Mislite li da će to učiniti kroz akviziciju postojećeg lanca ili će pokušati izgraditi vlastiti? Ima li mjesta za još jedan veliki trgovački lanac na ovom tržištu?
Carrefour je najavio interes za tržišta u regiji. Važno je napomenuti kako svoje investicije namjerava provesti kroz partnersku kompaniju Carrefour Marinopoulos. Osobno ne vjerujem da bi Carrefour samostalno odobrao prostor bivše Jugoslavije za širenje i investicije. Njihov prioritet su definitivno tržišta Azije i Latinske Amerike. U tom kontekstu ulaganja na ovom prostoru svakako će biti provedena kroz partnerstvo Carrefour Marinopoulos. Doduše prihodi i prodaja te partnerske kompanije su pali u 2009.-oj godini stoga je prilično neizvjesno ima li Carrefour Marinopoulos dovoljno raspoloživih sredstava za određene akvizicije u Hrvatskoj ili Srbiji.
Konzum je u Hrvatskoj veoma dobro etabliran. Vjerujem da će on dugoročno zadržati prvu poziciju na tržištu. Moguće je da će u budućnosti hrvatska maloprodajna scena biti obilježena s dva velika trgovačka lanca. Moja procjena je da bi uz Konzum to mogla biti Schwarz Grupa (Lidl i Kaufland).

Koliko je uopće interesanatna čitava regija za velike međunarodne igrače poput Carrefoura i Tesca?
Čitav prostor broji kojih dvadesetak milijuna stanovnika što predstavlja relativno malo tržište u odnosu na druga tržišta centralne i istočne Europe poput Rumunjske, Poljske i Rusije. U tom smislu ona nije toliko interesantna za velike međunarodne lance. Uz spomenuto, regija je također podijeljena na čitav niz zemalja s različitim gospodarskim razvojem što ju čini iznimno kompleksnom za poslovanje i ulazak na tržište. Kao što sam već ranije spomenuo postoji mogućnost širenja u pojedine zemlje u regiji na koje se naslanjanju zemlje gdje međunarodni lanci već imaju razvijeno poslovanje.

2009. godina se pokazala jednako izazovnom za diskontne lance iako se za njih u ovim recesijskim uvjetima očekivao veći rast. Kakva je ustvari situacija na terenu u zemljama koje vi pratite? Tko je najveći dobitnik?
Sagledavajući vodeće diskontne lance poput: Schwarz Grupe, Jeronimo Martinsa, Rewe Grupe i Aldija većina ih je zabilježila značajan rast prometa u 2009.-oj. Razlog tome ponajprije leži u otvaranju novih prodajnih centara. Ne vjerujem da su rezultati prodaje jednako blistavi, naprotiv, većina zemalja je zabilježila pad. Najbrže rastući diskontni lanac u centralnoj Europi je Jeronimo Martins u Poljskoj gdje je nedavno otvorena njihova stota trgovina. Njihovi prihodi narasli su za 29%, a prodaja oko 8,3%. To je uspjeh za svaku pohvalu.

Što možemo očekivati kao sljedeći trend u maloprodaji?
Racionalizacija palete proizvoda. Trgovci će svakako morati učiniti vlastito poslovanje što učinkovitijim. Tako će sa svojih polica morati izuzeti određene brendove i zamijeniti ih vlastitom robnom markom.

Danone povećao dobit u prvoj polovini godine

Neto dobit je dosegla 848 milijuna eura, u usporedbi sa 722 milijuna eura u istom razdoblju lani

Francuski prehrambeni div Danone objavio je u utorak da mu je dobit u prvoj polovini godine porasla za 10 posto zahvaljujući snažnoj potražnji u Aziji i zemljama u razvoju.

U šestomjesečnom razdoblju zaključno s 30. lipnja proizvođač vode Evian i jogurta Activia ostvario je neto dobit od 848 milijuna eura, u usporedbi sa 722 milijuna eura u istom razdoblju lani.

Takozvani organski prihodi koji isključuju akvizicije i oscilacije valutnih tečajeva porasli su za sedam posto.

Danone ostvaruje više od 40 posto prodaje na tržištima u nastajanju, više nego veći konkurent Nestle. Goldman Sachs procjenjuje da će se zahvaljujući rastu dohodaka do 2025. broj pripadnika srednje klase u tim zemljama povećati za dvije milijarde.

U Danoneu očekuju da će zahvaljujući dobrim rezultatima u prvoj polovini godine prodaja u cijeloj 2010. porasti za najmanje šest posto, u usporedbi s dosada prognoziranih pet posto. (H)

Next Page »