Henkel Croatia treći puta Poslodavac Partner

Tvrtka Henkel Croatia d.o.o. po treći put je postala nositelj Certifikata Poslodavac Partner te još jednom potvrdila kvalitetu upravljanja ljudskim resursima. Certifikat je Blanki Žerjav, Direktorici ljudskih resursa Henkel za regiju Adria, dodijelio Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO koja dodjeljuje Certifikat, navodi se u priopćenju.

Od 2010. godine, kada se Henkel Croatia d.o.o. uključila u projekt Certifikat Poslodavac Partner, zabilježen je stalni rast i razvoj u svim segmentima upravljanja ljudskim resursima. U području Regrutiranja i selekcije Henkel je pokazao visoku kvalitetu prakse, počevši od samog plana zapošljavanja, izbjegavanja bilo kakvih oblika diskriminacije u procesima regrutacije i selekcije te općenito otvorenosti prema kandidatima.

Nadalje, tvrtka Henkel je postigla vrlo dobar rezultat u području Rada, motivacije i nagrađivanja, prije svega zbog razrađenog sustava procjene radne uspješnosti koji omogućava davanje povratne informacije zaposleniku, te transparentnog sustava nagrađivanja.

U području Odnosa prema zaposlenicima Henkel se istaknuo odličnom internom komunikacijom koja svim zaposlenicima omogućava dvosmjernu razmjenu informacija.

U odnosu na druge tvrtke, Henkel je pokazao da se ističe strateškim planiranjem u upravljanju ljudskim resursima i kvalitetnim upravljanjem talentima. Zaposlenici Henkela tako mogu očekivati da će nadređeni pratiti njihov rad, ali i potencijal, te da će uložiti u razvoj znanja i vještina koje im omogućuju da budu još uspješniji i napreduju unutar organizacije.

Obzirom da je Henkel međunarodna kompanija, za talentirane zaposlenike postoji mogućnost razvoja karijere i u drugim zemljama. Zbog svih ovih uvjeta, kao i činjenice da su vrijednosti tvrtke uistinu “utkane“ u svakodnevni rad tvrtke, Henkel Croatia je kontinuirano prepoznat kao poželjan poslodavac.

Projekt podržavaju portal MojPosao kao generalni pokrovitelj i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Kako bi zadovoljili standarde certifikata, kompanija mora imati najmanje 75% ukupnih mogućih bodova, ali i najmanje 70% bodova u svakom od pet ocjenjivanih područja: Strategija, Regrutiranje i selekcija, Rad, motivacija i nagrađivanje, Usavršavanje i razvoj te Odnos prema zaposlenicima.

Procese kompanija uključenih u projekt Certifikat Poslodavac Partner prema Knjizi standarda ocjenjuje stručni tročlani tim sastavljen od stručnjaka u ljudskim resursima koji dolaze iz vodećih kompanija u Hrvatskoj.

Trenutno su 24 kompanije dobitnik certifikata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: Atlantic Grupa, Belupo lijekovi i kozmetika, Cemex Hrvatska, Coca-Cola HBC Hrvatska, Erste & Steiermärkische Bank, Henkel Croatia, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, INA, JGL, JT International Zagreb, JT International predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Kozmo, Lidl Hrvatska, Merck Sharp & Dohme, Microsoft Hrvatska, Pliva Hrvatska, Sberbank, SOS Dječje selo Hrvatska, SOS Dječija sela Bosna i Hercegovina, Sandoz, Tele2, Valamar hoteli i ljetovališta, Vipnet i Zagrebačka pivovara, stoji u priopćenju. (Limun.hr)

Nastavljen pad prometa u talijanskoj maloprodaji

Desezonirani indeks prometa u talijanskoj maloprodaji pao je u ožujku za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je danas državni statistički ured Istat.

U prethodnom mjesecu indeks se smanjio 0,2 posto, pokazuju podaci Istata. U ožujku je prodaja hrane porasla 0,4 posto, što nije bilo dovoljno da amortizira 0,8-postotni pad prodaje u kategoriji neprehrambenih proizvoda.

U prvom se ovogodišnjem tromjesečju promet u maloprodaji smanjio za 0,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji u ožujku bio niži za tri posto. U veljači pao je na godišnjoj razini 4,8 posto, pokazuju podaci Istata. (H)

Hrvatska prehrambena industrija ne može izbjeći gubitke zbog CEFTA-e

BiH – najvažnije hrvatsko izvozno tržište – ne želi popustiti EU oko ukidanja carina

Hrvatska prehrambena industrija definitivno će pretrpjeti velike gubitke nakon 1. srpnja, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji će istodobno značiti istupanje iz CEFTA-e (Sporazum o zoni slobodne trgovine u srednjoj Europi).

Premda se o tom problemu govori već duže, određene nade hrvatska je prehrambena industrija polagala u Europsku komisiju, koja je sa zemljama CEFTA-e trebala ispregovarati bolje pozicije za hrvatske proizvode izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa svakom pojedinačnom zemljom.

Međutim, pozitivni pomaci nisu se dogodili, posebice ne u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, najvažnijim izvoznim tržištem za hrvatske prehrambene proizvode. Potvrdio je to ovih dana Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazavši da BiH neće dati nikakve ustupke EU u pregovorima o trgovinskom režimu s Hrvatskom.

Kako prenosi Al Jazeera, Šarović je rekao da “Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 svojih proizvoda, no BiH je u poziciji da to neće dopustiti”. Rekao je da BiH ionako ima najniže stope carinske zaštite u regiji pa si ne može dopustiti odluke koje bi značile dodatno ugrožavanje domaće proizvodnje.

Eventualni ustupci, kazao je, bit će mogući tek na temelju reciprociteta, a odluke o tome donosit će Vijeće ministara BiH, pri čemu je “interes BiH osigurati dodatni plasman svog šećera, ribe i vina na tržište EU”.

Šarović je to izjavio nakon što je Vijeće ministara BiH dobilo pismo Stefana Sannina, glavnog ravnatelja Opće uprave Europske komisije za proširenje, u kojem je Sannino za zemlje EU od 1. srpnja zatražio bescarinski izvoz na tržište BiH.

Hrvatski prehrambeni proizvođači, dakle, pretrpjet će dva udara – prvi na domaće tržište, koje se od 1. srpnja potpuno otvara za sve proizvode iz EU, na koje se pri uvozu u Hrvatsku naplaćuju uvozne carine.

Drugi udar dogodit će im se na izvoznim tržištima zemalja CEFTA-e (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija i Moldavija), jer će hrvatski prehrambeni proizvodi od 1. srpnja pri uvozu biti opterećeni carinama.

Na policama trgovina bit će manje konkurentni, što će značiti i gubitak stečenih tržišnih pozicija. Te gubitke, dobro je poznato, tržište Europske unije teško može nadoknaditi, jer zbog konkurencije u zemljama EU hrvatski prehrambeni proizvodi imaju vrlo male ili nikakve šanse.

A koliko je Hrvatskoj važno tržište BiH, dokazuje podatak da je prošle godine u tu zemlju iz Hrvatske izvezeno hrane u vrijednosti 450 milijuna dolara.

Direktor Kondina Stipan Bilić napominje da će u prehrambenoj industriji nakon 1. srpnja najgore proći konditori.

“Hrvatski konditori godišnje proizvode 60 tisuća tona proizvoda, od čega polovina završava u izvozu, a u tom izvozu čak do 20 tisuća tona plasiraju na tržišta zemalja CEFTA-e. Kada im poskupe proizvodi na tim tržištima, pretrpjet će ogromne štete. Kolike – to ni gatajući u kavu ne možemo znati. Problem je što konditori, za razliku od nekih drugih proizvodnji, ne mogu, s druge strane, profitirati od ulaska u EU na način da će im biti jeftinija sirovina”, napominje Bilić.

On ističe da će smanjeni izvoz konditorskih proizvoda osjetiti i druge proizvodnje, jer u svojim proizvodima konditori izvoze hrvatski šećer, brašno, ulje, mliječne masnoće i drugo.

Kako bi ipak zadržale konkurentnost u zemljama CEFTA-e, mnoge tvrtke odlučile su dio svoje proizvodnje premjestiti u BiH ili Srbiju. Takve planove već duže ima, recimo, Kraš, koji je vlasnik tvornice Mira u Prijedoru. Zagrebački Franck ima svoju tvornicu u Grudama u Hercegovini, a o selidbi navodno razmišlja i TDR, za čije će cigarete carine biti znatno više na važnim tržištima Srbije i BiH.

Hrvatska bi pritom mogla izgubiti i nekoliko tisuća radnih mjesta, a izlazak iz CEFTA-e, prema procjenama Ekonomskog instituta iz Zagreba, mogao bi sniziti hrvatski BDP za 0,4 posto. (Glas Slavonije)

“Kupujmo hrvatsko” u Osijeku

Manifestacija Hrvatske gospodarske komore – Kupujmo hrvatsko upotpunjena akcijom Vrijedne ruke, jučer je u Osijeku na Starčevićevu trgu okupila sedamdesetak tvrtki, obrta i obiteljskih gospodarstava, koji su promotivnim akcijama prodavali svoje proizvode velikom broju građana.

“Ovo je 17. godina kako se održava akcija Kupujmo hrvatsko koju građani podržavaju gotovo plebiscitarno. Čak 96 posto građana prepoznaje ju, a 92 posto je podržava i odlučuje se za kupnju hrvatskih proizvoda. Akcija sadržava poruke o opstojnosti gospodarstva, povećanju proizvodnje, rastu BDP-a, povećanju zaposlenosti i na posljetku osiguranju naše budućnosti u Hrvatskoj”, podsjetio je Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek.

U akciju je ukupno uključeno oko 150 proizvođača, od čega ih je 65 iz Osječko-baranjske županije, kazao je Kovačević, a među njima je velik broj malih i vrijednih proizvođača uključenih u akciju Vrijedne ruke.

Premda je bilo govora kako bi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju akcija Kupujmo hrvatsko mogla biti na neki način zabranjena, Zoran Kovačević kaže kako o tome nema ni govora.

“Slične akcije postoje u zemljama okruženja, u Njemačkoj ili SAD-u. Ovo je transparentna akcija koja potječe od samostalne organizacije koja nije državna ustanova i koja je potpuno neovisna u svom radu”, kaže Kovačević. (Glas Slavonije)

Samo 17 posto Hrvata trguje preko interneta

Hrvatska je napravila velik napredak u informatizaciji, ali još nedovoljno. Samo 17 posto Hrvata trguje preko interneta, a u zemljama Europske unije 43 posto, rekao je u Opatiji glavni direktor uprave za komunikacijske mreže i tehnologiju Europske komisije Zoran Stančič.

U sklopu međunarodnog skupa MIPRO-a i konferencije o digitalnoj agendi za Europu, ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je napredak države u informatizaciji sustava, što građanima olakšava uvid u sve dokumente i povećava preglednost informacija.

Naveo je i primjer registra birača i činjenicu da je objava rezultata izbora internetom bila brža i dostupnija. Potrebno je, dodao je ministar, da se napredak tehnologije osjeti na svim razinama, posebice u lokalnim samoupravama.

Inicijativa Digitalni plan za Europu je jedna od sedam ključnih inicijativa Europske komisije predviđenih Strategijom Europa 2020. Cilj je ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama.

Digitalni plan za Europu ima sedam prioritetnih područja među kojima su stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, poticanje povjerenja i sigurnosti i brži pristup internetu, poticanje ulaganja, digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti te primjena ICT-a u rješavanju ključnih izazova društva. (HRT)

Next Page »