Nelikvidnost: Svako peto poduzeće u strahu od stečaja

Posljednje istraživanje portala Ja TRGOVAC i agencije Hendal provedeno u ožujku potvrđuje zabrinutost vezanu za sve veću nelikvidnost gospodarstva.

Više od 65% ispitanih gospodarstvenika izjavljuje da ima poteškoća s naplatom potraživanja. Probleme s naplatom u najvećoj mjeri navode ispitanici iz sektora proizvodnje i graditeljstva (preko 80%), zatim trgovine te prijevoza i usluga (oko 60%), a najmanje iz sektora turizma (oko 40%).

Također, više od polovice ispitanih priznaje teškoće s podmirivanjem vlastitih financijskih obaveza. U ovom slučaju poteškoće pak u najvećoj mjeri priznaju ispitanici iz sektora turizma (preko 70%), zatim proizvodnje i graditeljstva (60 - 65%), a nešto manje iz sektora trgovine te prijevoza i usluga (oko 50%).

Oko 7% ispitanih trenutno je u sudskom sporu zbog nepodmirivanja vlastitih financijskih obaveza. Najveći udio onih koji se spore oko nepodmirivanja vlastitih financijskih obaveza je u sektoru proizvodnje (11%).

Iako se gospodarstvenici zbog bojazni gubitka klijenata nerado upuštaju tužbom naplatiti potraživanja, njih 23% odlučilo se na taj korak.Veći udio gospodarstvenika koji su u sudskom sporu radi nenaplaćenih potraživanja  prisutan je u sektorima proizvodnje (27%) i trgovine (29%), nešto manji u sektoru prijevoza i usluga (20%) te graditeljstvu (16%). Najmanji udio prisutan je sektoru trgovine (8%).

Skoro trećina ispitanih gospodarstvenika bila je prisiljena zadužiti se kreditom radi sanacije nelikvidnosti.  U sektorima prednjače turizam (39%) i trgovina (32%). U nešto manjoj mjeru tu su proizvodnja (26%), graditeljstvo te prijevoz i usluge (22%).

Oko 20% poslovnih subjekata priznaje da se pribojava stečaja radi nelikvidnosti.
Sektor turizma prednjači s 35%, a slijedi graditeljstvo s 25%. U sektoru prijevoza i usluga strah od stečaja navodi 21% ispitanih, u trgovini 19% te u proizvodnji 16%.

Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2010. na reprezentativnom uzorku od 402 poslovna subjekta.

Za uvećan prikaz grafova kliknuti na sliku.

Informatička pismenost u Hrvatskoj

U Hrvatskoj danas približno polovina građana, starijih od 15 godina, koristi Internet (što je oko 1,700.000 osoba). Njima je korištenje ovog medija postalo integralni dio života.

Funkcije komunikacija, informacija, usluga, postaju nezamislive  bez tog medija i čine im život lakšim. Gotovo 1,3 milijuna ljudi oslanja se na pretraživanje, barem se djelomično informira na Internetu, koristi elektronsku poštu, a oko 850 tisuća građana su i  korisnici društvenih mreža. Razvoj i korištenje Interneta ima velike i gotovo nesagledive učinke na pojedinca i društvo u cjelini a život „internauta“ se svakim danom mijenja.

Slijedi prikaz nekih rezultata istraživanja i spoznaja o dostignutom stupnju primjene  informatičke pismenosti u Hrvatskoj.

Hrvatska – posjedovanje računala u kućanstvima

godina %
2000    24
2002    29
2008    54
2009    66 ( oko 951 tisuća kućanstava)

Izvor: GfK OMNIBUSI (n=1000 kućanstava)

Klasično stolno računalo danas ima oko 50% kućanstava a laptop/notebook oko 20%.

Po penetraciji* računala u kućanstvu u zemljama centralne i istočne Europe ispred nas je Slovenija (76%), Austrija (72%) i Estonija (69%), a iza slijede Latvija (65%), Srbija (59%), Litva (55%), BiH te  Slovačka (po 54%), Mađarska 51%, Češka (45%), Rumunjska (41%), Ukrajina (345), Bugarska (31%).

*Izvor: ASTRA Satelite Monitor 2009,  N= 24.000, realizacija GfK podružnice za navedene zemlje.

Priključak na Internet ima oko 57% kućanstava. Najviše priključaka imaju kućanstva u Zagrebu s okolicom (61%).

Za spajanje na Internet koristi se:

-   DSL/ADSL/VDSL - kabelska veza - 40%
-   DSL/ADSL/VDSL - wireless/bežična veza - 29%
-   analogni modem putem telefona/“dail up“ - 19%
-   kabelski Internet - 5%
-   ISDN modem - 5%
-   veza na računalo pomoću mobilne mreže / UMTS – 3%
-   ostalo - 5%

Izvor: GfK OMNIBUS,12/2009,(n=1000); moguće više odgovora

Kao poslužitelj Interneta dominira T- Com (72%), slijede  Optima / Optinet te B-NET - svaki po oko 6%, Iskon Internet i CARNET -  svaki po oko 5%, dok svi ostali čine oko 6 do 7%.

Hrvatska - korištenje Internetom u populaciji 15+ godina

godina %
1999     5
2000    12
2001    14
2002    15
2003    25
2004    34
2005    35
2006    36
2007    38
2008    47
2009    49

Izvor: GfK OMNIBUSI (n=1000 kućanstava)

Hrvatska - mjesta s kojih se SVE pristupa Internetu

lokacija
-   od kuće: 47%
-   na poslu: 16%
-   u školi/na fakultetu: 6%
-   s drugih mjesta: 9%
-   ne koristi Internet: 51%

Izvor: GfK Omnibus ,12/2009 (n=1000);  moguće više odgovora

Internet se od kuće nešto više od prosjeka koristi u Istri s Primorjem, Dalmaciji i Zagrebu s okolicom (između 52 i 55%). Na poslu pak nešto više korisnika ima kod građana iz Istre s Primorjem, Dalmacije i kod dobne skupine od 35 do 44 godine (oko 26%).

Za usporedbu u nastavku slijede podaci o pretežnom mjestu korištenja Interneta  za  razne zemlje (%):

cvcvcvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
Hrvatska - u koje se svrhe NAJČEŠĆE koristi Internet u zadnjih 6 mjeseci

svrha
-    informiranje o dnevnim događajima: 28%
-    elektronska pošta: 19%
-    korištenje društvenih mreža: 19%
-    korištenje tražilica: 14%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Zanimljivo je da, iako većina korisnika Internet koristi za pretraživanje, najčešće korištena Internet usluga je informiranje o dnevnim događajima a slijedi usluga korištenja elektronske pošte i društvenih mreža. Za dnevno informiranje Internet  koriste (više od prosjeka) u Istri, Primorju, Dalmaciji (od 30 do 40%), dobna skupina od preko 45 godina starosti (42 do 69%) i korisnici s visokim obrazovanjem (34%).

Istraživanja u Europi* o vodećim oblicima korištenja Interneta pokazuju slijedeće:

svrha
-   opće informiranje    54% (najviše u Belgiji-69%, Nizozemskoj-65, Njemačkoj-61%)
-   elektronska pošta    53 % (najviše u Njemačkoj, Španjolskoj i V. Britaniji- po 61%)
-   čitanje novosti          39% (Češka-66%, Mađarska - 53%, Italija i Španjolska po 38%)
-   društvene mreže      26 % (V. Britanija-34%, Mađarska-29%)

Ostali češći oblici korištenja  su: skidanje muzike (16%), e-bankarstvo  (14%),  e-commerce (11%) i  praćenje sporta (10%).

*Izvor: GfK Internet 2009, Gfk / WSJ, jesen 2009, N= 16.800, objavljeno 11.12.2009.

Hrvatska - koliko često se koristi Internet

učestalost
-   nekoliko puta dnevno: 47%
-    jednom dnevno: 26%
Ukupno na dnevnoj razini: 73% (ili oko 1.242.000 osoba)
-    nekoliko puta tjedno: 16%
-    jedanput tjedno: 4%
Ukupno na tjednoj razini: 20%
-    nekoliko puta mjesečno: 5%
-    jednom mjesečno ili rjeđe:  1%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Dok je u 2008. godini  oko 56% korisnika bilo svaki dan na Internetu sada ih ima preko 70%.

Hrvatska - koliko se sati, u prosjeku, TJEDNO aktivno provede na Internetu

tjedno aktivno korištenje
-   do 2 sata: 17%
-    2 do 5 sati: 23%
-    6 do 10 sati: 30%
-   11 do 20 sati: 20%
-   više od 20 sati: 9%
-   ne zna/ne može procijeniti: 1%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Hrvatska - kako korisnici sebe ocjenjuju u radu s Internetom

samoprocjena
-   početnikom: 24%
-   dobrim poznavaocem: 45%
-   vrlo dobrim poznavaocem: 24%
-   ekspertom: 7%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Kao početnici na Internetu, nešto više od prosjeka, smatraju se korisniciu sjevernoj Hrvatskoj (33%), žene (29%), stariji od 45 godina (od 40 do 63%), te osobe sa srednjom stručnom kvalifikacijom (35%).

Hrvatska - smatraju li se korisnici ovisnikom o Internetu

samoprocjenavcvcv
-   da: 13 % (preko 22 tisuće osoba)
-   ne: 87%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

hjfdfdjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj

vcvcvccvcvcvcv
vcvcvcvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
Podjela korisnika Interneta po spolu : muškarci – 51% /  žene – 49% ( u populaciji je ova podjela, prema popisu stanovništva, muškarci 47% / žene 53%).

vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
O istraživanju : prikazani podaci  rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana starijih od 15 godina (n=1000); osobna anketa u kućanstvu; prosinac 2009.g.

Nezadovoljni potrošači zaobišli zimske rasprodaje

Nakon suzdržane blagdanske kupovine, posljednje istraživanje agencije Hendal i portala Ja TRGOVAC pokazuje da su potrošači odlučili zaobići i sezonske rasprodaje.

Naime, samo 1/4 građana izjavila je tokom siječanjskog istraživanja da su kupovali na rasprodajama i to najviše Slavonci te prema dobnoj skupini mladi od 15 do 35 godina. Također, više su kupovali građani s višim prihodima kućanstva, kao i oni s većim brojem članova kućanstva (4 i više).

U najvećoj se mjeri kupovala odjeća, koju je navelo 83% građana. Slijedi obuća (29%) te darovi, tehnika i prehrana s manje od 5%.

Građani su u većoj mjeri nezadovoljni popustima (35%), a u manjoj mjeri zadovoljni (30%), dok Vrlo visok udio građana izjavljuje kako zbog nedostatka iskustva i informacija ne može procijeniti ponudu i popuste na rasprodajama.

Među građanima vlada povoljnije mišljenje o sezonskim sniženjima u inozemstvu nego o onima u Hrvatskoj. Čak 64% građana smatra da su sezonska sniženja u inozemstvu povoljnija. U takvom stavu prednjače mladi (15-35).

Unatoč pozitivnom stavu spram sezonskih sniženja u inozemstvu, većina ispitanih ipak se nije se odlučila krenuti na put zbog šopinga.

Istraživanje je provedeno tijekom siječnja 2010. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 402 građana.

Preko 70 posto kućanstava ima nedostatne prihode

Veće prihode od potrebnih ima samo oko 10% kućanstava ( u 2008. je to bilo 12%), prihode „točno koliko im treba“ ima oko 15% kućanstava (prije 17%), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 71% kućanstava (prije 68%), pokazuje analiza agencije za istraživanje tržišta GfK

Preko sedamdeset posto hrvatskih kućanstava ima nedostatne prihode u odnosu na potrebe, pokazuje nova analiza agencije GfK. Tako je prošle godine jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo s oko 6.660 kuna (80.000 kuna godišnje), dok bi prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova obitelji trebali iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.800 kuna. Primjerice, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.170 kuna mjesečno.

Veće prihode od potrebnih ima samo oko 10% kućanstava ( u 2008. je to bilo 12%), prihode „točno koliko im treba“ ima oko 15% kućanstava (prije 17%), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 71% kućanstava (prije 68%).

Prema podacima iz istraživanja razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku -2.140 kuna. Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 68 posto veća od sada ostvarenih.

Prihodi su najviši u Istri s Primorjem (oko 8.260 kuna), te zagrebačkoj regiji (oko 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji ( oko 5.360 kuna).

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje su hranu i piće – oko 33 posto. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 51 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.

Usporedba s prethodnom godinom pokazuje da su u 2009. godini najviše porasli troškovi hrene i pića (oko 7%), ali i duhan i cigarete (oko5%), te troškovi stambenog kredita, dok su ukupni troškovi stanovanja, štednje i za trajna dobra ostali podjednaki.

Smanjili su se mjesečni izdaci za odjeću, obuću, za kulturu, rekreaciju i zabavu i nešto manje novca se izdvajalo za obrazovanje, medicinske usluge te troškove telefona. Dok su kućanstva za neke troškove morala povećati izdvajanja, za druge su svjesno smanjivali potrošnju, te je za mnoge standard u zapaženom padu, pokazuje GfK analiza.

90 posto građana promijenilo kupovne navike zbog krize

Tek oko desetina hrvatskih potrošača nije promijenila svoje kupovne navike izbijanjem krize, dok su kod svih ostalih vidljive promjene, a najviše u praćenju visine cijena i specijalnih promocijskih akcija, pokazalo je istraživanje agencije GfK Hrvatska

Istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji pokazuje da tek oko desetina hrvatskih potrošača nije promijenila svoje kupovne navike izbijanjem krize, dok su kod svih ostalih vidljive promjene, a najviše u praćenju visine cijena i specijalnih promocijskih akcija, pokazalo je istraživanje Shopping Monitor 2009./2010. koje je provela agencija GfK Hrvatska.

Tako više od 60 posto potrošača pomnije prati razinu cijena, a oko 50 posto njih specijalne promocijske akcije.

Promatrano po formatima trgovina potrošači 44 posto novca potroše u supermarketima koji su najpopularniji oblik trgovine. U odnosu na prethodnu godinu veći je rast zapažen kod hipermarketa (s 19 posto na 26 posto), a diskonti su porasli od 2 posto na 6 posto. Pad imaju jedino male trgovine i to sa 24 posto na 18 posto.

Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se većinom na širinu ponuđenog asortimana i blizinu stana ili posla (preko 50 posto) i zatim na prihvatljivost cijena (važno za preko 43 posto kupaca).

Veće nabavke za kućanstvo najčešće se rade jednom mjesečno (preko trećine kućanstava), ali oko četvrtine kućanstava takve nabavke obavlja svaka dva tjedna i isto toliko na tjednoj razini.

Ove se navike dosta razlikuju kada se velike kupovine promatra po regijama. Primjetno je i da građani sve više kupuju prema unaprijed pripremljenim listama (54 posto) ali još uvijek ima dosta onih impulzivnih koji ipak kupe nešto više od planiranog (56 posto). Za velike je kupovine presudan odlazak u nabavku s automobilom - gotovo 70 posto.
Informiranje putem letaka postalo je uvriježeno za oko 60 posto kupaca a na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (blizu 50 posto).

Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je, i dalje, apsolutni lider u poznatosti (100 posto) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90 posto, imaju još Getro, Lidl, Mercator, Billa, DM, Kaufland, Plodine i Metro.

Promatrano po subjektivnoj procjeni ispitanika učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnjih 6 mjeseci prije ispitivanja, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (74 posto) a slijede ga DM, Kaufland, Plodine i Lidl (između 30 i 50 posto).

Osobna ocjeni količine novca potrošenog po trgovačkim lancima na prvih pet pozicija stavlja: Konzum, Plodine, Kaufland, Billu i Ktc. Lider je opet Konzum na koji otpada četvrtina kupaca koji najviše novca ostave baš u tom lancu.

Privatne marke pojedinih lanaca definitivno su dobile svoje kupce. Preko 70 posto ispitanih potrošača sada kupuje bar neke privatne marke a oko 15 posto se izjašnjavaju kao redoviti kupci takvih proizvoda.

Istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji GfK je proveo na uzorku od 814 ispitanika, metodom osobne ankete, u studenom prošle godine.

Next Page »