Daljnja konsolidacija trgovačkih lanaca u zemljama CEE

Studija “ Shopping Monitor Central & Eastern Europe 2010“  (reprezentativno istraživanje potrošača  u 11 zemalja - Incoma/GfK) pokazuje sve veću koncentraciju trgovačkih lanaca. U zemljama kao što su Slovenija, Slovačka, Mađarska, Češka i Hrvatska, kao glavna mjesta kupnje, prvih 10 lanaca  zauzima 80 i više posto tog tržišta.

Udio prvih 10 lanaca kao glavnog mjesta kupnje robe široke potrošnje (%)

Maloprodajno tržište je najviše koncentrirano u Sloveniji a najraspršenije je u Bugarskoj. Dok u Hrvatskoj i Poljskoj postoji po jedan lanac koji dominira (Konzum i Biedronka) u ostalim zemljama postoji nešto više izbalansirana struktura „retailera“. Lanac Metro / Makro je zastupljen u 8 zemalja a Billa, Kaufland, Lidl i Spar u njih šest.

Trgovački lanci zastupljeni u promatranim zemljama

O istraživanju: godišnje istraživanje stanovništva o navikama kupovanja i preferencijama provedeno u 11 zemalja – B & H, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska (samo urbana populacija), Srbija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Osobni intervjui u kućanstvu /CATI/ CAPI, ispitanik je osoba koja obavlja najviše kupovina u kućanstvu; reprezentativan uzorak za svaku pojedinu zemlju; 11/2009.

Voda iz slavine prvi izbor građana, slijede Jamnica i Jana

Velik dio građana nije sklon kupovati “običnu” vodu, radije kupuju gaziranu

Prema posljednjem istraživanju portala Ja TRGOVAC i agencije Hendal građani većinom imaju povjerenja u kvalitetu vode iz vodovoda i redovito je konzumiraju. Naime, gotovo polovica ispitanih građana pije vodu isključivo iz slavine dok ih velik dio (38%) redovito pije spomenutu vodu. Tek manji dio građana pije vodu iz slavine ponekad (9%) ili uopće ne (7%).

Velik dio građana, njih 63% nije sklon kupovati “običnu” vodu u boci dok je omjer u slučaju kupovine gazirane vode potpuno obrnut. Oko 60% ispitanih građana barem ponekad kupi gaziranu vodu i to uglavnom Jamnicu koja uvjerljivo dominira segmentom s čak 76% udjela.

Od negaziranih marki flaširane vode najviše se kupuje Jana (56,3%) i to značajno više od svih ostalih marki.

Obična voda u boci najviše se kupuje na putovanju ili izvan kuće, a za znatan dio građana razlog je i taj što je smatraju zdravijom ili boljom od vode iz slavine. Zanimljivo je pak istaknuti da više od polovice građana smatra da voda u boci nije kvalitetnija od vode iz slavine.

Aromatizirane vode koje s vremenom postaju sve popularnije i brojnije okusima trenutno kupuje manje od 20% građana, segment kao i prethodna dva u kojem ponovo dominira perjanica Agrokor koncerna; Jana s 74,3% udjela.

Usprkos činjenici da Hrvatska raspolaže kvalitetnom vodom za piće u većini domaćinstava tržište flaširane vode raste iz godine u godinu te se procjenjuje da je u proteklih 12 mjeseci kroz kanale maloprodaje i ugostiteljstva prodano 227,6 milijuna litara vode čime je ostvarena vrijednosna prodaja od 1,378 milijuna kuna.

Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2010. na reprezentativnom uzorku od 411 građana.

Kriza natjerala Europljane na štednju

Ponukan velikom krizom u GfK Association  je proveo istraživanje  ponašanja potrošača (“uštede dan po dan“) kako bi se dobilo uvid u raznolikost ponašanja za devet promatranih zemalja u Europi. Dok potrošači u Njemačkoj, V. Britaniji, Francuskoj i  Austriji nastoje svakodnevno štedjeti na raznim područjima ima i ispitanika koji ne brinu toliko o štednji kao na primjer u Španjolskoj i Poljskoj. U te dvije zemlje jedan od tri ispitanika iskazuje da nije ništa štedio niti je smanjio svoj kućni budžet u proteklom razdoblju nakon izbijanja krize.

Razne zemlje, razne mjere štednje
Preko  četiri od deset potrošača u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji nastoji kupiti hranu i piće po najnižoj mogućoj cijeni. Suprotno, ispitanici u Rusiji i Italiji najviše režu troškove za odjeću i obuću (49 odnosno 43%). Smanjenje  troškova prehrane izvan kuće (restorani i sl.) također su oblik limitiranja dnevnih troškova, posebno u Njemačkoj (48%), Francuskoj (45%), Austriji (41%) i  Italiji (42%).

Potrošači u Rusiji i Njemačkoj pokušavaju odgoditi ( 45 odnosno 42%) velike kupovine (kao kupnja automobila, stroja za pranje rublja i sl.). Francuzi i Nijemci režu i svoje dnevne troškove vezane uz  izlazak u kafiće na piće ili kavu. Slično se štedi i na troškovima   za izlazak u kazalište ili kino - posebno Francuzi i Nijemci. Biranje jeftinijeg aranžmana za odlazak na odmor također je uobičajeni oblik štednje za jednog od tri potrošača u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj i V. Britaniji.

Nešto preko 38% Britanaca i 27% Nizozemaca odgovara da štede zahvaljujući  nižim troškovima za grijanje i hlađenje. Kupovanje najjeftinijih putnih karata za željeznicu i avion karakteristično je za jednu od pet ispitanih osoba u V. Britaniji, Njemačkoj i Austriji.

Žene su često štedljivije od muškaraca
Ukupno uzevši, žene su u Europi više orijentirane na štednju: one posebno najjeftinije kupuju  hranu i pića (42% prema 34%), troše manje na odjeći i obuću  (42% nasuprot 36%) i rjeđe kupuju novine i časopise (24% prema 18%).

Žene / domaćice predstavnice srednje klase u Europi  posebno štede na hrani i piću (48%), ograničavaju svoju potrošnju za odjeću i obuću (47%), izlaske u kafiće (43%), restorane (46%) i kino (46%). Ipak,  starije predstavnice srednje klase ne moraju toliko štedjeti na hrani i piću (37%) te odjeći i obući (40%).

O istraživanju: Istraživanje „Day-to-day saving in Europe (European Consumer
Study 2010.)“; baza osobe starije od 15 godina; 10.200 potrošača u 9 zemalja( Njemačka, ,Francuska, V .Britanija, Italija, Nizozemska, Austrija, Španjolska, Poljska, Rusija);
reprezentativno za ukupno 439 milijuna stanovnika odabranih zemalja; GfK  Association, veljača 2010.

Više od 34 milijuna Nijemaca kupuje preko Interneta

U posljednjih godinu dana broj kupaca koji kupuju preko Interneta porastao je za 2,2 milijuna

Rezultati njemačkog istraživanja „Online Shopping Survay-2010“ pokazali su da je lani 34,1 milijun Nijemaca, u dobi od 14 do 69 godina, kupovalo robu i usluge putem Interneta. To predstavlja rast od 2,2 milijuna novih kupaca u odnosu na godinu dana ranije, pokazalo je istraživanje agencije GfK iz veljače provedeno na uzorku od 1.183 građana Njemačke između 14 i 59 godina na bazi telefonske ankete za 29 različitih proizvoda i usluga.

Ukupno više od 15 milijuna građana Njemačke svoje potrebe na području usluga putovanja kupilo je preko Interneta, a njih gotovo 8 milijuna preko Interneta je kupilo neki proizvod od drugih privatnih osoba.

Za 14,9 milijuna online kupaca knjige su najpopularniji predmet kupovine, dok je na drugom mjestu (14,7 mil.) razna odjeća. Slijede kupovine karata za razna događanja (12,5 mil.), CD-i i DVD-i (6,5 mil.) te rezervacije hotela (7,4 mil. kupaca).

Kod kupovina putem Interneta u 2009. godini najveći rast je zabilježen za kupnju knjiga (+2,5 mil.), karata (+2,2 mil.) te odjeće (+2,1 mil.). U postotcima su najviše rasle online kupovine automobila (+61%), auto-dijelova (+25%), bijele tehnike (+32%) te hrane i dodataka prehrani (+23%).

Najpopularniji kanali preko kojih Nijemci kupuju online su: Ebay.de (20,3 mil. kupaca), Amazon.de (19,4 mil), Otto.de (7,7 mil.), Weltbild.de (5,9 mil.) te Tchibo.de (5,6 mil.).

Karakteristično za one koji ne kupuju ništa putem Interneta je da izrazito preferiraju osobne odlaske u kupovine kod lokalnih trgovaca.

U Njemačkoj danas oko 81 posto populacije između 14 i 69 godina koristi Internet, a 60 posto ih i barem nešto kupuje putem Interneta. U zadnjih pet godina broj online kupaca porastao je za 33 posto.

Za razliku od Nijemaca u Hrvatskoj je kupovina preko Interneta još uvijek zastupljena u manjoj mjeri. Premda neki podaci o takvoj prodaji pokazuju stalan rast e-trgovine, ipak naviku ima zasad tek oko 10 posto građana koji se služe Internetom, a kod starijih od 50 godina kupnje su zastupljene kod manje od tri posto korisnika Interneta.

Pronađi online, kupi offline GfK Panel Services Germany i Google (Internet search engine Google) analizirali su kako se potrošači u Njemačkoj informiraju prije no što krenu u kupovinu tekstilnih proizvoda. Istraživanje je pokazalo kako ukupno 65 posto potrošača traži online informacije o modi i konkretnim proizvodima prije kupnje konkretne odjeće ili cipela. Gotovo polovina (48%) potrošača prije kupnje modne odjeće prvo potraži informacije na Internetu a zatim ode u prodavaonicu i kupi odabrano, a 18 posto odmah i kupi robu preko weba. Svega 36 posto potrošača ne koristi Internet u toku procesa kupovanja tekstila. Dakle, “ROPO Purchase“ (Research Online - Purchaise Offline/ istraži „online“- kupi „offline“), postaje uobičajeni put u odlučivanju o kupnji tekstila i ukazuje na potrebu proizvođača i trgovaca za dobrom prezentacijom i na Internetu. Time se osnažuje prodaja na Internetu ali i dobiva pozitivan utjecaj na kupnju u konkretnoj prodavaonici. U prosjeku svaki potrošač koji želi kupiti neki odjevni predmet surfa na stranicama kod barem četiri ponuđača prije nego se odluči na kupnju. Kod pretrage prvo se unosi generički termin kao npr. „hlače“ ili „sportska odjeća“ kako bi se dobilo ukupni pregled ponude i trendova, a tek iza toga se traži konkretan proizvod, marka, veličina, boja. Oko 15 posto Nijemaca je danas „multichannel“ kupac što znači da nabavlja tekstilne proizvode i preko Interneta i u prodavaonicama tekstila. Među ovim kupcima modnog tekstila dominiraju žene i to u dobi od 18 do 29 godina starosti.

Kriza uzrokovala procvat privatnih marki

Istraživanje GfK Roper Reports Worldwide pokazuje da je u proteklih kriznih godinu dana oko 37 posto potrošača zamijenilo neki brendirani proizvod s onim jeftinijim pod trgovačkom markom

Ova pojava još je puno veća na pojedinim razvijenim tržištima - pa tako 57 posto Francuza ili isto toliko Amerikanaca iskazuje da je zamijenilo neki proizvod s poznatom markom onim jeftinijim, odnosno trgovačkom markom. Bez svake sumnje recesija je motivirala potrošače da bolje i brže prihvate privatne marke trgovačkih lanaca u zamjenu za one poznate, navodi se u današnjem priopćenju iz GfK-a.

No privatne su marke zauzele određeno mjesto i puno prije krize što znači da ti proizvodi imaju dobre pretpostavke za korištenje. To pak opet znači da prestanak recesije neće zaustaviti daljnji rast privatnih marki. GfK je u ispitivanju za “Private Lable Manufacturer Association 2009 Pool” dobio da 9 od 10 ispitanika odgovara kako ne namjerava prestati kupovati privatne marke kad mine kriza i njihova se ekonomija vrati u normalu, pokazuje istraživanje.

Privatne marke prvo su zadobile pažnju potrošača prvenstveno zbog svoje niske cijene. Od tada su ove marke zadržale svoju poziciju i postepeno rasle tako što uglavnom daju i primjerenu kvalitetu. Budući napredak ipak ovisi o tome koliko će se uspjeti “pričvrstiti” u novom ekonomskom oporavku. Proizvodi “jakih / poznatih” marki vratiti će dio svojih kupaca, ali i trgovačke će marke zadržati kupce koje je kriza naučila da vrijedi mnogo više pažnje posvetiti upravo troškovima svakodnevnog življenja, zaključuju iz GfK.

« Previous Page — Next Page »