U Hrvatsku uložili 90 milijuna kuna vlastitog kapitala

Samo prošle godine Meggle Hrvatska uložio je u proizvodnju i infrastrukturu više od 19 milijuna kuna. Prihodi su lani povećani za više od tri posto, a tržišni udio u posljednje dvije godine porastao je s osam na 13 posto, kaže predsjednik Uprave Meggle Hrvatska Marjan Vučak.

Meggle Hrvatska je tvrtka nastala objedinjavanjem 130-godišnje tradicije jedne od vodećih europskih mljekara, bavarske kompanije u vlasništvu obitelji Meggle, te osječke mljekare koja svoje početke bilježi još davne 1949. godine kada je osnovana uz pomoć UNICEF-a. Unatoč gospodarskoj krizi, za Meggle je prošla godina bila godina rasta i uspjeha. Ostvarili su 287 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je u odnosu na godinu ranije rast veći od tri posto. Ukupna dobit na kraju godine iznosila je 7,5 milijuna kuna.

Tržišni je udio u posljednje dvije godine porastao s osam na 13 posto, a plan je da dosegne 20 posto. To je bio povod za razgovor s Marjanom Vučkom, predsjednikom Uprave Megglea Hrvatska i direktorom Meggleove regije Adria.

Nedavno ste objavili da je Meggle GmbH preuzeo najveću albansku mljekaru Ferlat. Otvara li to vrata izvozu i vašoj tvrtki?
- Ta je akvizicija prije svega izvrsna potpora našoj strategijskoj poziciji i širenju u ovoj regiji, no svakako će u budućnosti imati i veliku ulogu u sinergiji naših proizvodnih pogona u ovoj regiji te razmjeni proizvoda. Već sada Meggle Hrvatska izvozi većinu asortimana, i to u Italiju, Grčku, Bugarsku i sve zemlje regije. Izvoz čini gotovo 20 posto trenutačnog prometa.

Distribuciju gotovih proizvoda povjerili ste tvrtki Ricardo. Namjeravate li i druge slične poslove izdvajati iz core businessa?
- U svibnju prošle godine započeli smo s outsourcingom nekih dijelova poduzeća. Dovoz sirovog mlijeka povjerili smo tvrtki Folding. Tada smo najavili da ćemo pokušati izdvojiti i distribuciju ako to bude moguće. Suradnjom s tvrtkom Ricardo otvorila se i ta mogućnost pa smo sada više nego zadovoljni tim partnerstvima. U ovom trenutku ne vidimo mogućnost izdvajanja drugih dijelova poduzeća jer se za to na hrvatskom tržištu nisu stvorili preduvjeti, no ukoliko se naši interesi poklope s odgovarajućom ponudom, zašto ne. Nama je najbitnije jačati core business, optimizirati troškove, kako bismo mogli dalje investirati i unaprjeđivati osnovnu djelatnost.

Lani ste imali velika ulaganja u infrastrukturu i plasirali ste 24 nova proizvoda. Planirate li daljnja ulaganja i koliko? Hoćete li, s obzirom na situaciju na tržištu kod nas i u BiH, možda povući neke proizvode iz prodaje i koje?
- Samo prošle godine uložili smo u proizvodnju i infrastrukturu više od 19 milijuna kuna, a od ulaska na hrvatsko tržište ukupno 90 milijuna. Neki od naših proizvoda - kao jogurt maslac, maslac sa začinskim biljem, baguette, pakiranje trajnog mlijeka i navojni čep - još uvijek su jedinstvene inovacije na tržištu. Stalne investicije naša su snaga i plan za budućnost. Koliko ćemo investirati i u što, u prvom redu ovisi o planu i strategiji razvoja te o određenim tehničkim zahtjevima. A s obzirom na to da investicije financiramo iz vlastitog kapitala, naravno da one ovise i o financijskim rezultatima. Što se tiče asortimana, konstantno radimo na razvoju novih proizvoda, kao i na eventualnom ukidanju onih koji svojim obrtom ne zadovoljavaju zahtjeve kalkulacije.

Kakva je situacija s otkupom mlijeka? Znam da ste lani povećali otkup, ali je li on dovoljan? Koji su najveći problemi kod otkupa?
- Situacija je uvijek dinamična i to je dobro, kako za prerađivače tako i za proizvođače, a pritom ne mislim samo na kretanje cijene. Tijekom godine imamo razdoblja kada postoji višak mlijeka na cijelom tržištu i tada svi imamo isti problem, dok je, primjerice, ljetni period razdoblje manje proizvodnje i tada svi pokušavamo osigurati dovoljne količine. No vidljivo je da se otkup u cijeloj državi smanjuje, što je najvećim dijelom posljedica prelaska ekstenzivne u intenzivnu proizvodnju, tj. okrupnjivanja proizvođača. To je prirodan proces u ovoj fazi razvoja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

U kojem roku plaćate dobavljače? Kako komentirate zahtjeve proizvođača za višim otkupnim cijenama mlijeka?
- Mi do danas ni u jednom trenutku nismo zakasnili s isplatom dobavljačima. Isplata se obavlja svakog 15. u mjesecu. Na to smo posebno ponosni jer poznato je kakva je situacija s likvidnošću u cijeloj državi. A što se tiče cijena, odnosno zahtjeva za njihovim povećanjem, smatramo da su oni uobičajeni. Onome tko kupuje uvijek je preskupo, a onome tko prodaje uvijek premalo. Zato postoje razgovori, dogovori, kompromisi… Sve je to sastavni dio poslovanja.

Početkom godine preuzeli ste novu funkciju. Koje vam je promjene ona donijela?
- Početkom godine preuzeo sam vođenje regije Adria, u kojoj su sve zemlje bivše Jugoslavije i Albanija. Iako sam već više od 10 godina na čelu bihaćke mljekare te zadnjih 2,5 godina na čelu osječke mljekare, naravno da je odgovornost za sva ta tržišta veliki izazov, ali zasigurno i čast. Svaka je zemlja specifična, svako je tržište priča za sebe. Koliko je nekada teško, toliko je i zanimljivije. Rekao bih da se najveća promjena očituje u iznosu prijeđenih kilometara u mom autu. Drugo je sve stvar dobre organizacije i opet – odličnih suradnika. Svaki je moj uspjeh zapravo naš zajednički uspjeh. (Privredni vjesnik)

Prvo sustav, a tek onda certifikacije U zadnje ste vrijeme osvojili mnogobrojna priznanja. - Od preuzimanja osječke mljekare radimo na konstantnoj kvaliteti i razvoju proizvoda. No, željeli smo ići nekim redom: prvo sustav, a tek onda certifikacije i nagrade. Krajem prošle godine konačno smo dovršili projekt dobivanja znaka Hrvatska kvaliteta za određene grupe naših proizvoda, nakon čega smo dobili i pravo korištenja znaka Mlijeko hrvatskih farmi, i to za čak 46 naših proizvoda. Uz nagrade s Eko Veta i Novosadskog sajma, kruna ove godine su medalje DLG-a, najznačajnijeg europskog ocjenjivanja kvalitete prehrambenih proizvoda i, naravno, oznaka Superbrands. Sve te nagrade priznanja su i vođenju poduzeća i strategiji, a prije svega priznanje ljudima i timu koji ih je odabrao. Jer, bez dobrih kadrova malo je toga moguće.

Miloš Ryba, Planet Retail: Regija je premala za međunarodne igrače

Vezano za razvoj tržišta i moguća preslagivanja maloprodajnog sektora u regiji, razgovaramo s Milošem Rybom, vodećim analitičarem Planet Retaila za područje centralne i istočne Europe.

Nedavno ste održali izlaganje na temu “Zemlje centralne i istočne Europe - tko će najbrže izaći iz recesije? “. Možete li nam reći odgovor na to pitanje za Hrvatsku i regiju.
Što se tiče zemalja centralne i istočne Europe Poljska je u slučaju recesije najbolje prošla jer ju praktički nije ni osjetila. Za razliku od ostalih zemalja EU koje su zabilježile negativan trend rasta i potrošnje, Poljaci su u 2009.-oj ostvarili rast BDP-a od 1.7%
Sagledavajući ukupnu potrošnju za zemlje bivše Jugoslavije, samo su Slovenija i Srbija zabilježile rast u 2009.-oj što znači da su potrošači unatoč krizi trošili više nego 2008. Također, Slovenija i Srbija nisu zapale u duboku recesiju poput Hrvatske čiji je BDP pao za 5,8% i Crne Gore koja je zabilježila pad BDP-a od čak 7%. Po svemu sudeći, Slovenija i Srbija prve će se oporaviti u ovom dijelu Europe.

Koja su vaša predviđanja vezano za daljnju konsolidaciju u regiji?
Mercator, Agrokor (Konzum, Idea) i Delta Holding,  zasigurno će ostati vodeći trgovački lanci u regiji. Mišljenja sam da ne možemo očekivati značajnija spajanja i preuzimanja u kraćem roku na ovom području. Kao primjer možemo navesti nedavnu ponudu za manjinski paket dionica Mercatora kada su šest od osam investitora bili investicijski fondovi i kreditne banke što pokazuje priličnu opreznost zapadno europskih trgovačkih lanaca vezano za moguće investicije na ovim prostorima.

Primijetili smo na vašem Twitter računu sljedeću izjavu koju vas molimo da komentirate: “Kruže glasine o Tescovim pregovorima s Mercatorom o akviziciji  Getro hipermarketa u Hrvatskoj. Radi li se o dobroj odluci?“
Tesco je jedan od troje vodećih trgovačkih lanaca u istočnoj i centralnoj Europi, poglavito u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Vrlo je vjerojatno da Tesco traži nova tržišta na koja bi mogao ući. Hrvatska ima nekoliko pogodnosti za Tesco. Prvenstveno to je njen skorašnji ulazak u europsku uniju. Također, vrlo je dobro geografski pozicionirana u odnosu na zemlje gdje Tesco već ima razvijeno poslovanje.  Kao vodeći lanac u Mađarskoj, Tesco vrlo lako i učinkovito može povezati nabavu i logistiku Mađarske i Hrvatske. Što se tiče strukture formata trgovina u Hrvatskoj, supermarketi i male trgovine čine 40% prometa što se itekako uklapa u Tescov koncept manjih trgovina odnosno trgovina u susjedstvu.
S druge pak strane Hrvatska sa svojih 4,4 milijuna stanovnika predstavlja relativno malo tržište. Također Agrokorov Konzum iznimno je jak konkurent ne samo u trgovini već i u proizvodnji robe široke potrošnje. Vezano za Getro, radi se o manjem trgovačkom lancu hipermarketa koji je rangiran kao šesti na tržištu. U tom slučaju, uzevši u obzir razvoj prodajnih formata u Hrvatskoj, za Tesco bi bilo puno bolje napraviti akviziciju lanca manjih prodajnih formata, primjerice Plodina.

Carrefour je već najavio svoj dolazak na hrvatsko tržište. Mislite li da će to učiniti kroz akviziciju postojećeg lanca ili će pokušati izgraditi vlastiti? Ima li mjesta za još jedan veliki trgovački lanac na ovom tržištu?
Carrefour je najavio interes za tržišta u regiji. Važno je napomenuti kako svoje investicije namjerava provesti kroz partnersku kompaniju Carrefour Marinopoulos. Osobno ne vjerujem da bi Carrefour samostalno odobrao prostor bivše Jugoslavije za širenje i investicije. Njihov prioritet su definitivno tržišta Azije i Latinske Amerike. U tom kontekstu ulaganja na ovom prostoru svakako će biti provedena kroz partnerstvo Carrefour Marinopoulos. Doduše prihodi i prodaja te partnerske kompanije su pali u 2009.-oj godini stoga je prilično neizvjesno ima li Carrefour Marinopoulos dovoljno raspoloživih sredstava za određene akvizicije u Hrvatskoj ili Srbiji.
Konzum je u Hrvatskoj veoma dobro etabliran. Vjerujem da će on dugoročno zadržati prvu poziciju na tržištu. Moguće je da će u budućnosti hrvatska maloprodajna scena biti obilježena s dva velika trgovačka lanca. Moja procjena je da bi uz Konzum to mogla biti Schwarz Grupa (Lidl i Kaufland).

Koliko je uopće interesanatna čitava regija za velike međunarodne igrače poput Carrefoura i Tesca?
Čitav prostor broji kojih dvadesetak milijuna stanovnika što predstavlja relativno malo tržište u odnosu na druga tržišta centralne i istočne Europe poput Rumunjske, Poljske i Rusije. U tom smislu ona nije toliko interesantna za velike međunarodne lance. Uz spomenuto, regija je također podijeljena na čitav niz zemalja s različitim gospodarskim razvojem što ju čini iznimno kompleksnom za poslovanje i ulazak na tržište. Kao što sam već ranije spomenuo postoji mogućnost širenja u pojedine zemlje u regiji na koje se naslanjanju zemlje gdje međunarodni lanci već imaju razvijeno poslovanje.

2009. godina se pokazala jednako izazovnom za diskontne lance iako se za njih u ovim recesijskim uvjetima očekivao veći rast. Kakva je ustvari situacija na terenu u zemljama koje vi pratite? Tko je najveći dobitnik?
Sagledavajući vodeće diskontne lance poput: Schwarz Grupe, Jeronimo Martinsa, Rewe Grupe i Aldija većina ih je zabilježila značajan rast prometa u 2009.-oj. Razlog tome ponajprije leži u otvaranju novih prodajnih centara. Ne vjerujem da su rezultati prodaje jednako blistavi, naprotiv, većina zemalja je zabilježila pad. Najbrže rastući diskontni lanac u centralnoj Europi je Jeronimo Martins u Poljskoj gdje je nedavno otvorena njihova stota trgovina. Njihovi prihodi narasli su za 29%, a prodaja oko 8,3%. To je uspjeh za svaku pohvalu.

Što možemo očekivati kao sljedeći trend u maloprodaji?
Racionalizacija palete proizvoda. Trgovci će svakako morati učiniti vlastito poslovanje što učinkovitijim. Tako će sa svojih polica morati izuzeti određene brendove i zamijeniti ih vlastitom robnom markom.

Spoj poznatog i kvalitetnog

Nastavno na temu kobrendiranja razgovaramo s predsjednikom Uprave Maraske d.d., Vandrijem Montabelom o novim Maraska-Amarena napolitankama iz Maraske, ne, Koestlina!

Kako je došlo do ideje o Maraska-Amarena napolitankama?

Razvoj Amarena napolitanki s našim partnerom Koestlinom s kojim smo vlasnički povezani u okviru Mepas grupe, krenuo je na obostranu inicijativu. Zajedničkim razvojem, proizveden je potpuno novi okus napolitanki koristeći višnju marasku kao sirovinu. Maraska je ponudila svoju baznu sirovinu, dobivenu sa vlastite plantaže u Vlačinama blizu Zadra, dok je Koestlin istu sirovinu i sukladno svojoj osnovnoj proizvodnji stvorio jedinstven proizvod na hrvatskom tržištu. Dizajn ambalaže zamišljen je i kreiran na tragu dizajna Amarena sirupa i nektara iz razloga da se lakše uspostavi veza između dva proizvoda pod istim brendom.

Na koji način ovom suradnjom profitira Maraska a na koji Koestlin?

Maraska Koestlinu prodaje prah višnje maraske koji Koestlin koristi kao punilo. Dok je Koestlin lansiranjem novog brenda napolitanki pod već poznatim imenom i prepoznatljivom ambalažom pružio potrošačima još jedan proizvod koji nosi ime Amarena, odnosno brend koji već unaprijed ima povjerenje i jamstvo kvalitete proizvoda te hrvatsko porijeklo.

Što kažu potrošači na taj spoj? Sviđa li im se ukus i izgled novih napolitanki?

Amarena napolitanke već su prije izlaska na tržište tijekom probnih degustacija dobile visoku ocjenu. Već nakon kratkog vremena provedenog na tržištu zabilježeni su izvrsni prodajni rezultati a komentari potrošača i kupaca su uglavnom pozitivni, uz česte pohvale o dobroj suradnji dviju poznatih hrvatskih prehrambenih industrija.

Koliko ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima i cjelokupnim projektom?

Izrazito smo zadovoljni rezultatima prodaje i pozitivnim odjekom marketinške kampanje, naime proizvod je lansiran u zajedničkoj kampanji tijekom travnja gdje su se pretežito putem vanjskog oglašavanja komunicirala dva povezana proizvoda, Amarena sirup i Amarena napolitanke. Marketinška suradnja je nastavljena te traje i dalje kroz Amarena nagradnu igru čiji je organizator Maraska. Tijekom lipnja Maraska je pokrenula oglasnu kampanju kroz razna sredstva, najviše TV i Vanjsko oglašavanje koje će trajati do jeseni.

Je li to prvi projekt kobrendiranja Maraske?

Radi se o prvom projektu kobrendiranja Maraske, ali planiramo lansirati u skoroj budućnosti i ostale proizvode na bazi višnje maraske i to ne samo u prehrambenoj već i farmaceutskoj industriji. Provedena klinička istraživanja potvrdila su ljekovite učinke višnje maraske na ljudsko zdravlje: antioksidativno djelovanje, protuupalno djelovanje, niski glikemijski indeks pogodan za dijabetičare i preventivno djelovanje na bolesti srca i krvožilnog sustava. Navedena svojstva su na verifikaciji kod Ministarstva zdravstva i ona su temelj budućih projekata i mogućih kobrendiranja. Višnja maraska ima svakako višestruku primjenu prvenstveno u prehrambenoj industriji, počevši od proizvodnje pića i napitaka, zatim sladoleda, voćnih jogurta, dodataka slasticama, džemova, kompota, preljeva, sušenog i smrznutog voća itd. Želja nam je kao i u slučaju s Koestlinom, isključivo kobrendirati s kvalitetnim hrvatskim proizvođačima koji imaju tradiciju i prepoznatljivi brend.

Jesu li Amarena napolitanke tu da ostanu?

Ulaganja koja smo uložili u ovaj zajednički brend svakako dokazuju da Koestlin i Maraska čvrsto vjeruju u daljnju proizvodnju i jačanje brenda koji po našem mišljenju ima sve pretpostavke za uspjeh.

Namjeravate li proširiti suradnju s Koestlinom i na druge proizvode?

Trenutno radimo na razvoju i drugih proizvoda na bazi višnje maraske koji se uskoro mogu očekivati na tržištu.

Josip Zaher, HUP - Slijedi konsolidacija hrvatskog maloprodajnog tržišta

O trenutnom stanju i perspektivi hrvatske trgovine razgovaramo s Josipom Zaherom, predsjednikom Udruge trgovine HUP-a.

Kako ocjenjujete trenutno stanje hrvatske trgovine, možemo li reći je li kriza iza nas i nazire li se oporavak?
Trgovina, maloprodaja u Hrvatskoj nije i ne može biti imuna na aktualno stanje ukupne ekonomije kada je stopa pada BDP-a u prvom kvartalu 2010. u odnosu na prvi kvartal 2009. u minusu za 2,5%, industrijska proizvodnja manja 6,6% i stopa nezaposlenosti između 17 i 18 posto. Ne čudi da je i trgovina na malo realno manja oko 8%.

U svibnju je situacija nešto bolja te vjerujem da bi prvi znaci oporavka mogli doći krajem godine i to uz uvjet da turistička sezona ispuni očekivanja, odnosno da turistički sektor ostvari planirane prihode. Trenutačno možemo ocijeniti kako velika nezaposlenost nosi pad kupovne moći stanovništva te fragmentirano maloprodajno tržište.
Svi ovi podaci pokazuju da smo još u recesiji. Dok kretanje obujma trgovine na malo u zemljama eurozone i EU-a bilježe blage pozitivne trendove u prvom tromjesečju 2010. godine, Hrvatska je odmah nakon Bugarske zemlja sa najvećim padom kretanja obujma trgovine na malo. Ostaje za vidjeti kako će se ukidanje kriznog poreza, odnosno nove stope poreza na dohodak odraziti na potrošnju građana.

- Kolika je važnost trgovine za oporavak hrvatskog gospodarstva?
Ako trgovina u Republici Hrvatskoj ostvaruje od 10 do 11% BDP-a, ako je u njoj zaposleno oko 250.000 djelatnika i kad se zna da su zadnjih 10 godina upravo u taj sektor bila najveća domaća i strana ulaganja koja se mjere milijardama kuna, onda ti podaci zasigurno govore o važnosti trgovine kao uslužne grane. Naime, maloprodaja je izuzetno važna djelatnost za oporavak ukupnog hrvatskog gospodarstva budući da je naš industrijsko-proizvodni sektor kroz nju profiliran velikim dijelom prema hrvatskom domicilnom tržištu. S druge strane, također kao uslužna djelatnost osigurava velik broj radnih mjesta u odnosu na ukupnu zaposlenost  te visoko ućešće u BDP-u.

- Koje mjere za poticaj razvoja trgovine očekujete od Vlade, koje su vaše sugestije i zahtjevi?
HUP je u stalnom dijalogu sa svm relevantnim partnerima tako da kontinuirano prema Vladi, odnosno resornom Ministarstvu gospodarstva te drugim institucijama, djelujemo i tražimo donošenje i provođenje određenih mjera koje bi pozitivno djelovale na daljnji razvoj maloprodaje.
Upravo sada radimo na mjerama za unapređenje trgovačke djelatnosti.Spomenut ću neke od njih. To su mjere za suzbijanje sive ekonomije te redefiniranje uredbe o određivanju kriterija i posebnih uvjeta za obavljanje trgovine u određenim vrstama prodajnih objekata. Radimo nadalje na smanjenju odnosno uklanjanju neporeznih davanja te na  mjerama u području nelojalne konkurencije te antidampinga. Nadalje, trgovina je ključni pokretač gospodarstva i domaće proizvodnje te pokretač međunarodnog tržišta i Vlada stoga mora i toj djelatnosti osigurati određene uvjete za opstojnost.

- Uz brojne akcije i sniženja trgovci tvrde du su im marže na rubu profitabilnosti dok potrošači misle da domaći trgovci mogu pružiti puno više i očekuju dodatan poticaj potrošnji. Može li se očekivati daljnji pad cijena i “agresivnije” prodajne akcije?
Na našem tržištu prisutan je konstantan pad cijena još od sredine 2009. godine kad je trgovina jedina odgovorila na apel Vlade i premijera oko zadržavanja cijena na određenoj razini, a zbog prijetnje inflatornih kretanja i recesije. Posebno su mali trgovci i manji trgovački lanci pogođeni ovim ratom cijena i agresivnim marketinškim aktivnostima većih trgovačkih lanaca, a zbog manjih prodajnih volumena, viših nabavnih vrijednosti artikala i slabije pregovaračke moći. Daljnji pad cijena ima limit i mislim da je dno dosegnuto.

- Primjećujemo sve širu ponudu i značajan rast trgovački marki koje su proizvedene u inozemstvu. Ugrožavaju li one opstanak pojedinih A-brendova i domaće proizvođače?
Na tržištu je prisutan cijeli niz robnih marki, od jeftinijih i manje kvalitetnih do skupljih i kvalitetnijih koji imaju šansu zadržati se dulje u budućnosti, etablirati se i profilirati na maloprodajnom tržištu. Zbog neelastičnosti potražnje, kao i kod svakog novog proizvoda tako i robne marke, čiji udio konstantno raste, djelomično ugrožavaju poziciju A brandova svih proizvođača. Oni se pak ne mogu ili nisu spremni oduprijeti tome na način da ulažu u tehnologiju koja je sada nerjetko zastarjela i nerentabilna, zatim u razvoj proizvoda i brenda te osiguraju dovoljno velike volumene proizvodnje na domaćem ili izlaskom na međunarodno tržište. S druge strane, najveća je opasnost za brendove koji su tržištu manje poznati te im prijeti veća opasnost da im se udio smanji nauštrb robnih marki.

- Kako komentirate najavu dolaska međunarodnih trgovačkih lanaca poput Carrefoura?
Iako su još u tijeku velike investicije u trgovačke centre ipak se počela osjećati zasićenost maloprodajnim kvadratima. Uz relativno malo i složeno tržište po mom osobnom uvjerenju ne vjerujem u skori dolazak Carrefoura, Tesca i drugih globalnih igrača. To potvrđuje i provedeno istraživanje AT Kearneya gdje Hrvatska ne zauzima visoko mjesto na ljestvici privlačnih zemalja za ulaganje u maloprodaju.
Naime, Carrefour i drugi veliki trgovački lanci svoju će ekspanziju nakon konsolidacije poslovanja na domicilnim tržištima, usmjeriti prema velikim odnosno mnogoljudnim zemljama Azije i Južne Amerike.

- Mislite li da će doći do novog preslagivanja trgovačkog sektora?
Sasvim sigurno. Naše tržište je bukirano sa nekoliko jačih domaćih, dva udružena te većinom europskih trgovačkih lanaca. Uz pad prodaje te uz konstantno smanjivanje cijena radi zadržavanja kupaca na ovako malom tržištu, nemoguće je ostvariti profitabilnost svih prisutnih koja bi osigurala daljnje investiranje. Dakle, uz konsolidaciju domicilnog hrvatskog maloprodajnog tržišta za rast i razvoj kompanije izuzetno je važna regionalna ekspanzija i okrupnjavanje tržišta na regionalnoj razini.

- Kako komentirate izjavu Sindikata trgovine kako je kriza i neradna nedjelja bila izlika poslodavcima za rezanje plaće i masovno otpuštanje radnike kao i to da poslodavci radnicima diskretno brane ulazak u sindikat?
Udruga poslodavaca trgovine ima korektnu suradnju i odnose sa sindikatom trgovine i kroz proteklo razdoblje tranzicije trgovine u Republici Hrvatskoj te smo zajednički odradili dosta projekata na području zakonodavstva i kolektivnog pregovaranja. Mogu reći uvijek, a naročito u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja, potreba i obveza svakog poduzetnika je da optimizira poslovne procese. Sa istim brojem zaposlenih, a jednim radnim danom manje, normalno je da broj zaposlenih nije u skladu sa potrebama radnog procesa. Poslodavci koji su članovi HUP-a poštuju etička pravila koja odavno postoje i nemam saznanja da je bilo tko od naših članova na bilo koji način ograničavao djelovanje sindikatu u bilo kojem obliku.

- Vode li se razgovori sa Sindikatom da se određene tenzije ublaže?
Već sam naglasio kako sa Sindikatom trgovine i njegovim vodstvom kontinuirano razgovaramo, imamo međusobno potpisani granski kolektivni ugovor, otvorene pregovore koji su pokrenuti na njihovu inicijativu te smo mi upravo ovih dana pokrenuli aktivnosti novih pregovora oko usklađenja kolektivnog ugovora sa zakonom o radu.

- Radi li HUP na zaštiti prava radnika?
HUP se zalaže za kreiranje uvjeta koji će omogućiti zapošljavanje i smatram da je upravo to najveća zaštita prava radnika.

- Možete li najaviti određene aktivnosti HUP-Udruge trgovine za drugu polovicu godine?
Aktivnosti naše Udruge trgovine određene su programskim godišnjim prioritetima, koordinirane sa aktivnostima HUP-a te aktuelnim stanjem u gospodarstvu. Dakle, od aktualnih to je svakako zastupanje interesa članstva, sudjelovanje u kreiranju izmjena zakona o trgovini  i drugih podzakonskih akata, rad sa sindikatima u trgovini na izmjenama kolektivnih ugovora te inicijativa Vladi i resornim ministarstvima sa prijedlozima za unapređenje i poboljšanje pozicije djelatnosti trgovine u RH.

- Što nam donosi najavljeni Pravilnik o stručnoj spremi za zaposlene u trgovini?
Donošenjem izmjena zakona o trgovini Ministarstvo gospodarstva mora u određenom roku donijeti pravilnik o posebnim uvjetima stručne spreme za obavljanje određenih poslova u djelatnosti trgovine. Otvorene su konzultacije u kojima sudjeluje HUP, HGK, Obrtnička komora i resorno ministarstvo. HUP je uputio prijedlog sa sugestijama i primjedbama koji ide u smjeru da najmanje uz srednju stručnu spremu za određena mjesta poslodavac internim aktima utvrđuje potrebne profile obrazovanja.

Darko Šket: Ima budućnosti za Pevec

Pola godine nakon pokretanja stečajnog postupka nad društvima Pevec o ponovnom nastupu na tržištu i postignutim rezultatima razgovaramo s Darkom Šketom, stečajnim upraviteljem Peveca Zagreb i Bjelovar

Svi znamo kako je došlo do stečaja Peveca, recite što se promijenilo od vašeg dolaska na mjesto stečajnog upravitelja?
Nakon otvaranja stečajnih postupaka otkazani su ugovori o radu za sve zaposlene koji ih je tada bilo 1144 i prioritet je bio vratiti ljude na svoja radna mjesta. Zadužen sam za društva Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar koja obuhvaćaju trgovačku djelatnost . Naime tvrtka Pevec je imala desetak društava koja su pokrivala djelatnosti transporta, ugostiteljstva, proizvodnje itd. Što se tiče trgovačke djelatnosti bilo je bitno vratiti povjerenje dobavljača kako bi opet napunili police jer zatečeno stanje zaliha nije omogućavalo normalan početak poslovanja. Danas su stvari dovedene u red, sve obaveze uredno se podmiruju i trenutno imamo potpisan ugovor s 150 dobavljača te nam se svaki dan javljaju novi potencijalni partneri.

Koliko centara ste do sad uspjeli staviti u pogon i koliko ih još namjeravate ponovo otvoriti?
Do sad smo od nekadašnjih 13 ukupno otvorili 10 centra i to u Bjelovaru, Rijeci, Puli, Koprivnici, Zagrebu, Kutini, Osijeku, Varaždinu i dva u Zadru,
Od bivših centara u vlasništvu jedino još Slavonski Brod nije otvoren dok upravo ovih dana potpisujemo novi u ugovor o zakupu za centar Žitnjak u Zagrebu koji se nadamo otvoriti početkom rujna.

Koliko je ljudi ostalo bez posla a koliko ste ih uspjeli zadržati?
Od svojevremeno 1144 zaposlenih, od kojih je kod otvaranja stečajnog postupka njih oko 150 bilo na dugotrajnom bolovanju, danas ih je u radnom odnosu oko 700 što smatramo najvećim uspjehom, a ako se poslovanje proširi naravno da ćemo zapošljavati i dalje.

Možemo li reći da su se kupci vratili u Pevec?
Apsolutno! U svim gradovima gdje smo ponovo otvorili centre opća percepcija je bila da se jedva čekalo da se Pevec vrati. Nakon zatvaranja Peveca naravno da su naši konkurenti iskoristili svoju priliku, no vrlo brzo nakon otvaranja naši kupci su se vratili zbog specifičnog i širokog asortimana koji pružamo i koji je prilagođen određenoj kupovnoj moći. Pritom ne mislim lošije kvalitete što je možda bila svojevremena percepcija, jer danas nudimo apsolutno sve razine cijena i kvalitete.

Kako ste zadovoljni do sad ostvarenim prometom?
Trend rasta prometa je zadovoljavajuć i ide prema tome da se do kraja godine vrati na razinu 50% nekadašnjeg prometa, što znači da bi trebali sveukupno postići oko 50 milijuna kuna prometa mjesečno što bi nam dalo garanciju za redovan nastavak poslovanja i otplatu duga bankama koje ne žele pretvoriti svoja potraživanja u vlasnički udio u društvu.

Namjeravate li prodavati ili iznajmiti određene prodajne centre? Postoji li interes za njih?
Bilo je zainteresiranih za pojedine lokacije međutim skupština vjerovnika je odlučila da do daljnjeg prodaja centara nije u interesu društva. Što se tiče najma, postoji mogućnost da austrijski prodavač i proizvođač namještaja LUTZ uđe u jedan dio najma prostora pojedinih centara što bi bilo kompatibilno s onim što mi nudimo.

U kojem su statusu Pevec centri u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini?
Izuzev centra u Makedoniji koji je u zakupu i koji uredno posluje, centri u Beogradu i Banja Luci su u stečaju i slijedi njihova skora prodaja od koje teško da će Pevec imati ikakvu korist jer njihova vrijednost jedva da pokriva hipoteku banke nad njima.

Postoji li mogućnost da se Pevec proda u cijelosti?
Svakako da postoji, no ponavljam ona trenutno ne ide u prilog vjerovnika jer današnja dugovanja znatno premašuju vrijednost nekretnina i opreme Peveca tako da bi se u tom slučaju eventualno banke mogle naplatiti dok bi dobavljači ostali zakinuti.

Unazad nekoliko godina Pevec centri osim alata, opreme za vrt, tehnike i sl. znatno su proširili svoju ponudu robe široke potrošnje posebice prehrane. Namjeravate li i dalje razvijati poslovanje u tom smjeru ili ćete se orijentirati na “core“ biznis”?
To pitanje stavljeno je u prvi plan odmah nakon pokretanja stečajnog postupka kada smo odlučili izuzeti određene programe i vratiti se korijenima takoreći. Prehranom svakako da ne možemo konkurirati etabliranim trgovačkim lancima pa smo uz namještaj, tekstil i lovačku opremu odlučili obustaviti tih nekoliko programa i usredotočiti se na ono što pružamo najbolje.

Smiješi li se svijetla budućnost za Pevec?
Budućnost je već tu. Vratili smo povjerenje dobavljača i vjernost potrošača. Radnici su na svojim radnim mjestima i sad treba raditi za bolje sutra.

Next Page »