Dječja hrana – Jednu za mamu, jednu za tatu

U kategoriju dječje hrane ubrajaju se različiti proizvodi koji su namijenjeni bebama i djeci do 12 mjeseci starosti. Takav tip hrane prvenstveno je namijenjen djeci, no ponekad i stariji vole malo „ukrasti“ dječje hrane i zasladiti se njome jer zna biti jako ukusna te nas vraća u djetinjstvo.

U dječju hranu ulaze dječje kašice i sokovi, kako gotovi tako i oni koji se moraju pripremiti - dehidrirana hrana, griz, te keksi koji se koriste za pripremu dječje hrane.
Moglo bi se reći da prodaja dječje hrane raste iz godine u godinu. Ako usporedimo zadnje dvije godine može se primjetiti rast za sve gore nabrojane segmente, dok čitava kategorija količinski raste za 10%.

Gledajući čitavu kategoriju može se uočiti da 36 % ukupne prodaje kategorije odlazi na dehidriranu hranu, oko 23 % odlazi na dječje kašice, 24 % na griz, oko 14% na dječje sokove, a tek manji postotak na dječje kekse.

Dječja hrana, kao i većina prehrambenih proizvoda se najviše prodaje u supermarketima (trgovine s prodajnim prostorom između 200 - 999m2), zatim u hipermarketima (trgovine s prodajnim prostorom iznad 1000m2), u velikim trgovinama (trgovine s prodajnim prostorom između 50 – 199m2) i malim trgovinama (trgovine s prodajnim prostorom do 49m2). Na kraju slijede ljekarne s izrazito malih 1 %.

Vodeći proizvođači su Podravka, Hipp, Fructal, Kolinska, Đakovština, Čakovečki mlinovi, Franck te privatne marke. Neki proizvođači su prisutni u većini segmenata, drugi su vodeći samo u nekima.

Kategoriju analizirala:
Tatjana Kovačević

cbvcb

RIJEČ PROIZVOĐAČA

HIPP - Premium proizvod iz ekološkog uzgoja Hipp u kategoriji dječje hrane nudi sokove, voćne kašice, integralne kašice, kašice za laku noć, voćne duete , gotove obroke,  čajeve, mlijeka za dojenčad i malu djecu te mliječne kašice koje se pripremaju sa vodom jer sadrže i mlijeko. Najtraženija grupa proizvoda su Hipp kašice u kojoj su apsolutni bestseller artikli voćna kašica od jabuke od 125 g, voćna kašica od šljive od 125 g, kao i kašica za laku noć od keksa, od 190 g. Osnovne karakteristike Hipp proizvoda su sirovine iz ekološkog, bio, uzgoja. Naime, Hipp je najveći svjetski proizvođač hrane iz ekološkog  uzgoja s tradicijom dužom od 50 godina. Proizvodnjom hrane ekološkom poljoprivredom ne dobiva se samo kvalitetan proizvod, već se time vodi briga i za okoliš. Konvencionalna proizvodnja teži ka što većem urodu a za to su potrebni razni kemijski pripravci koji štetno djeluju i na proizvod i na okoliš. Prinos u ekološkoj proizvodnji je daleko manji po hektaru zemlje, te je to osnovni razlog zašto je proizvodnja iz ekološkog uzgoja skuplja. Zbog te činjenice Hipp proizvodi definitivno spadaju u kategoriju Premium branda. Cijena nikad nije bila odlučujući faktor pri kupnji Hipp proizvoda te će se cjenovne aktivnosti vrlo rijetko naći na Hipp proizvodima.Ono što Hipp nudi je najveća vrijednost za novac, ako znamo da je ekološka proizvodnja barem tri puta skuplja od konvencionalne, a Hipp proizvodi su tek nešto skuplji od proizvoda konkurencije koji su iz konvencionalnog uzgoja. Vrlo često nudimo i dodanu vrijednost našim lojalnim potrošačima, ili u obliku nagrada koje dobiva svatko ili promotivni Hipp proizvod uz kupnju redovnog proizvoda. Što se tiče našeg udjela na tržištu, prema posljednjem istraživanju provedenom od strane istraživačke agencije Nielsen, udio Hipp proizvoda po grupama je sljedeći: sokovi – 52%, kašice – 73%, čajevi – 74%, mlijeko za dojenčad i malu djecu – 35%. Hipp kontinuirano radi na ponudi novih proizvoda pa će tako biti i ubuduće. Možemo samo poručiti roditeljima da u narednom periodu pomno prate Hipp jer će novosti biti zaista brojne. Nadamo se da će ih razveseliti naša nova ponuda, kao i sve do sada. Osim toga, svjedoci smo u zadnje vrijeme brojnih sniženja cijena mnogih proizvoda na hrvatskom tržištu. Sve je to dobrodošlo u teškoj situaciji u kojoj se nalazi  Hrvatska. Hipp je i u tome drugačiji. Mi ne ulazimo u sniženja cijena , ali pripremamo  mnoga ugodna iznenađenja našim vjernim potrošačima. Kupnja Hippa nije obična kupnja, već ugodan doživljaj i mami i bebi. Bez obzira na krizu, Hipp će tu obavezu održati i u 2010. godini. Nataša Negran - Voditeljica Hipp marketinga

jkjkjkjkjk

Lino - najpoznatiji dječji brand ovih prostora Naši najpopularniji proizvodi su Lino Čokolino, Lino Lješnjak Čokolino i Lino Keksolino. Veća, ekonomična, pakiranja od 500g i 1kg su popularnija budući da lojalni potrošači vrlo frekventno konzumiraju veće količine proizvoda. Proizvode Lino dječje hrane majka može ponuditi djetetu najranije od navršenog 4. mjeseca života u fazi uvođenja polučvrste hrane, nakon prehrane djeteta majčinim mlijekom ili istovremeno s prehranom majčinim mlijekom. Proizvodi Lino dječje hrane zajamčenog nutritivnog, energetskog, funkcionalnog sastava osiguravaju djetetu sve potrebne prehrambene resurse za pravilan rast i razvoj. U segmentu dječje hrane na tržištu Jugoistočne Europe, Lino dječja hrana zauzima poziciju apsolutnog lidera tržišta dehidrirane dječje hrane. Dugogodišnja tradicija konzumacije koja se prenosi s koljena na koljeno praćena je konstantnim nagrađivanjem potrošača za njihovu vjernost. Razlozi uspjeha naših proizvoda leže u naslijeđu odlične povratne komunikacije s potrošačima. Potrošači i Lino osjećaju uzajamnu simpatiju, što je vrlo bitno za Lino, najpoznatiji dječji brand ovih prostora. Mi cijenimo visoku razinu lojalnosti brandu Lino od strane potrošača, a smatram da svaki potrošač osjeća i posebne emocije koje vežemo uz brand Lino. Lino je brand s kojim se interakcija događa već u doba uvođenja dohrane, nastavlja se kroz čitav period prve godine života, a radi odličnog i prepoznatljivog okusa te izvanserijske emocionalne povratne rekacije potrošača i branda Lino veza traje dugo kroz život. Ciklus se svaki puta obnovi s najsretnijim trenutkom u životu svakoga od nas, rođenjem djeteta. Tada se roditelji uglavnom prisjećaju svoje prehrane u djetinjstvu i proživljavaju sa svojom djecom emocije koje im nosi Lino. Uskoro planiramo uvođenje novih proizvoda s atraktivnim dodanim vrijednostima u funkcionalnom i konvencionalnom smislu. Osim toga, naša tradicionalna aktivnost je Lino kalendar. Davne 1979. godine tiskan je prvi Lino kalendar, a tradicija se održala do danas i predstavlja snažnu emotivnu poveznicu potrošača i branda Lino. Iako je ovo krizna godina, očekujemo puno lijepih trenutaka s Lino brandom i ove godine. Dijana Jendrašinkin - Direktorica sektora Korporativne komunikacije Podravka

Praline - Najslađe moje

Za koji dan će Valentinovo. Sredina veljače, osim maškarama, poznata je i po danu zaljubljenih, koji se kod nas počeo obilježavati u devedesetima, u paketu uvoznih „demokratskih“ obilježja zapada.

Hrvati se brzo privikoše na svetog Valentina, a još i više na prigodne večere, romantična druženja i intimne trenutke povodom toga dana. A džentlmenski je damu darivati, i romantično. Što je vaš izbor ove godine? Nemojte previše odugovlačiti s izborom, ostalom vam je svega nekoliko dana.

Neovisno o tome što vaša izabranica ili izabranik preferiraju, klasnoj čokoladi, bombonijeri ili pralinama uistinu malo tko može odoljeti. Meni se čini da je izbor prave bombonijere ili pralina sigurniji čak i od cvijeća ili parfema (osobno sam iskusio kako buket koji meni izgleda lijepo ne mora nužno impresionirati ljepši spol, ali se ne sjećam ravnodušne reakcije na praline).

Bombonijera. Riječ koja me asocira na rođendane, obiteljske posjete i svečane trenutke. Radost kad odmotavši blještavi celofan nađeš onu s lješnjakom (osobno sam izbjegavao marcipan).
Pralina. E to je već noviji pojam, barem za nas koji smo djetinjstvo proveli u vremenima prije demokratskih promjena. Otkud to ime, na što se točno odnosi. Posudivši činjenice s coolinarika.com stranice, prenosim dvije verzije nastanka tog čokoladnog užitka. Prema jednoj ih je osmislio njemački kuhar grofa Du Plessis-Praslinea, ministar francuskog kralja Ljudevita XVI. Navodno je on na nekom banketu poslužio pržene orahe i bademe presvučene karamelom nazvavši ih u čast svog grofa praslinama. Druga, vjerojatnija verzija, veli da su nastale 1912., kao kreacija belgijskog ljekarnika Jeana Neuhausa, majstora u spravljanju apotekarskih bombona. A popularnost im je pogotovo porasla kad ih je njegova žena upakirala u elegantne kartonske kutijice.

Premium proizvod različitih oblika i punjenja
Prema definiciji u kategoriju pralina uključene su mali čokoladni bomboni i čokoladice različitih oblika i punjenja (krema, lješnjak, alkohol, marcipan…), od istog tipa čokolada ili različitih. Najčešće su pakirane u kutije, ali ih nalazimo i u limenkama i vrećicama. Uključene su i ona pakiranja u kojima se zajedno s pralinama nalaze bomboni ili drugi tipovi čokolada, kao i veća pakiranja mini čokoladnih prutića.
Nisu uključene čokoladne table, čokoladni prutići (pojedinačno pakirani, poput Marsa), čokoladne dražeje (npr. Smarties, M&Ms…), čokoladne vafle kao ni čokoladne za dijabetičare.

Nakon što smo ovako definirali kategoriju, valja reći da je krizna godina ostavila traga na konditorskoj industriji u Hrvatskoj. Volumeni prodaje padaju u svim kategorijama i segmentima (izuzev čokolada za kuhanje, što eventualnu samo potvrđuje utjecaj krize!), a praline su „stradale“ više od svih. Logično, jer upravo su praline „premium“ proizvodi. U proteklih je godinu dana (od prosinca 2008. do studenog 2009.) u Hrvatskoj prodano 1285 tona pralina vrijednih 1,6 milijuna kuna kroz kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem maloprodaje (nisu uključeni cash&carry, diskonteri i bombonijere), što to je količinski 19% , a financijski 17% manje nego u istom razdoblju lani.
Iako je početak teksta nadahnut Valentinovom, za prodaju pralina ipak je najvažniji prosinac, mjesec darivanja. Po važnosti su podjednaki veljača i ožujak ili travanj (u ovisnosti o tome kad pada Uskrs), dok se najmanje prodaju tijekom ljeta.

Prema tipu pakiranja prednjače one u četvrtastim kutijama – 78% od ukupno prodanih količina tijekom prošle godine. Desetina prodaje odnosi se na praline u vrećicama, a 11% na „ostale“ oblike pakiranja – kutije različitih oblika (npr. u obliku srca, stošca ili drugih maštovitih kreacija) te mini pakiranja impulsnog tipa (s 3 ili 4 komada). Preostalih 1% su praline u limenkama.
Po gramaturi najviše ih je u razredu od 101 do 250 grama – 57% od ukupno prodanih količina. Slijede ih pakiranja 251-400 g s 20%, zatim mala pakiranja do 100 g s 12%, dok velika pakiranja preko 400 g čine 11%. Uz napomenu da mala pakiranja do 100 g bilježe najmanji pad prodaje u odnosu na ostala pakiranja.
Vrijedi još spomenuti da praline s alkoholnim punjenjem čine 8% kategorije i bilježe velik pad prodaje.

Perjanice hrvatskog tržišta pralina su Kraš (Bajadera, Griotte, Fontana, Dorina, Harmony, Fantazija, Kraš 1911, Novela, Pozdrav iz Hrvatske…) i Ferrero (Raffaello, Rocher, Rondnoir, Kinder, Mon Cheri, Prestige, Pocket Coffee, Collection…). Značajni su Storck (Merci, Toffifee) i Kraft (I Love Milka, Milka, Mirabell Mozart), a prisutni su i Kandit (Kandit, Cvijeće, Saga, For You…), Vitaminka (Atlantis) te  Zvečevo (Claudia, Clementina, Samo ti, Volim te…) Udio privatnih robnih marki je oko 10% (količinski, vrijednosni je oko 4%).

Prodaja pralina najviše se odvija u supermarketima (301-2500 m2) – 39% u proteklih godinu dana. Kroz velike trg.mj.robe (101-300 m2) prodano je 21%, kroz srednje trg.mj.robe (41-100 m2) 19%, kroz hipermarkete (preko 2501 m2) 14%, a kroz male trg.mj.robe (do 40 m2) 5%. Putem benzinskih postaja prodano je još 2% kategorije, te 1% putem kioska.

Unatoč tome što im prošla godina nije išla na ruku, pralinama se smiješi lijepa budućnost (barem iz potrošačkog kuta). Nekoć su se bombonijere kupovale prilikom odlaska u goste ili za doktora. Danas višestruko veći izbor pralina, koje svojim maštovitim pakiranjima i nepcu neodoljivim kombinacijama okusa, pridobivaju nove kupce i potiču njihovu kombinaciju u svim prilikama. Jest da će im prodaja prigodno skočiti oko Božića i Valentinova, no sve češće će se moderni potrošač „nagraditi“ slasnom čokoladnom delicijom i bez posebnog povoda.

Kategoriju analizirao: Ivan Junaković
Voditelj odjela za odnose s klijentima

Slatka priča iz Makedonije Recite nam nešto više o ponudi vaših proizvoda, koja su pakiranja i vrste najpopularnije? Interesantno je da je upravo s pralinama Vitaminka - Prilep počela svoju uspješnu “slatku” priču. Točnije 1996 godine je iz proizvodnje prvi put izašao naš još uvijek najpoznatiji brend u kategoriji pralina, ali i u čitavom slatkom programu, ATLANTIS - čokoladne morske školjke ili kako glasi njegov točan naziv: Desert od bijele čokolade i čokolade punjen s lješnjak kremom. Naravno, s ciljem usavršavanja kvalitete i povećavanja atraktivnosti pakiranja od tog perioda učinjeno je nekoliko izmjena te se ATLANTIS na hrvatskom i svjetskom tržištu danas može pronaći u sljedećem asortimanu: Atlantis Dark i Blank od 200, 230, 345 i 1900 grama. Drugi naš artikal u kategoriji pralina je DIONA - praline s cijelim lješnjakom 205 g., proizvod za koji smatramo da je ponos naših tehnologa i dizajnera, ali proizvod pred kojim je period dokazivanja na tržištu. Koji su razlozi uspjeha vaših proizvoda na tržištu? Uspjeh je kombinacija: izvanrednog okusa, atraktivnog dizajna, konkurentne cijene i dobre distribucije. Moram naglasiti da je uspjeh ATLANTISA na Hrvatskom tržištu velikim dijelom zasluga našeg ekskluzivnog uvoznika i distributera za ATLANTIS za područje Republike Hrvatske tvrtke “Friva AB Galeb” - Zagreb, s kojom već desetak godina uspješno surađujemo i koja je izvanredno instalirala ovaj proizvod u prodajnoj mreži i poduzela sve aktivnosti da se proizvod razvije i izgradi svoj status na tržištu. Kako pozicionirate vaše proizvode na tržištu? Program ATLANTISA može se naći u kompletnoj hrvatskoj maloprodajnoj mreži i to je jedan od naših najzastupljenijih proizvoda. Karakteristično je za ATLANTIS da pored toga što ga potrošači prepoznaju kako poklon proizvod, što je karakteristika čitave ove kategorije, da se poprilično kupuje i za osobnu konzumaciju što nas još više raduje. Ljupčo Veleski, Vitaminka - Prilep, voditelj prodaje za Hrvatsku

dkfjkdjfkj

Lider na tržištu premium pralina lklkl Predstavite nam ukratko Dupin i ponudu vaših proizvoda. Dupin je kroz svoju maloprodaju DELIIICIJE lider na tržištu premium pralina. U premium kategoriji jako dobro prodajemo praline u rinfuzi a isto tako i velika luksuzna pakiranja od 300 g do 800 g. U DELIIICIJAMA kupci traže posebne vrste pralina koje ne mogu naći nigdje drugdje za poklone svojim voljenima ili za poslovne poklone. Kupci su sigurni da će s tim poklonima biti posebni i da visoka kvaliteta proizvoda garantira naklonost primatelja. Samo s Merci i Toffifee držimo 10% tržita ali to je veleprodaja i maloprodaja, tu je još i 1% koji drži Lindt, a Dupin  vjerovatno drži još oko 0,5% tržišta sa svojim premium brendovima koje plasira kroz DELIIICIJE i druge maloprodajne lance. Koje su novosti u kategoriji, planirate li skoro određene marketinške akcije? Svi naši dobavljači redovito na tržište plasiraju nove proizvode koji svojim dizajnom i kvalitetom očaraju tržište. Tako smo nedavno na tržište plasirali praline u obliku zlatnih poluga, praline od najfinijeg nugata znakovitog naziva La perla di Torino, praline punjene Jack Daniels-om, Remy Martin-om, Grand Marinier-om, šampanjcem i ostalim poznatim pićima. Jedne od, kupcima, najomiljenijih pralina su Lindor kugle koje u čokoladnoj školjki imaju meko čokoladno punjenje. Lindt je nedavno na tržište izašao sa serijom novih pralina koje su punjene muss kremom od bijele, mliječne i tamne čokolade, zatim punjene creme brulle kod nas poznatije kao rožada te konačno sa tiramisu kremom. Kao i svi u ovoj branši spremno dočekujemo Valentinovo i i Uskrs tako da ćemo u to vrijeme imati niz marketinških aktivnosti. Branislav Kurtović, DUPIN d.o.o., direktor

Cigarete: najčešća novogodišnja rezolucija

U zadnje dvije godine pad količinske prodaje cigareta iznosi oko 6 %

Uz zdravije prehrambene navike, prestanak pušenja uvjerljivo je najčešća novogodišnja rezolucija građana. Tijekom prošle godine cigarete su često bile predmet rasprava i promjena zakona pa se tako na smanjenje broja pušača nastojalo utjecati većim trošarinama, odnosno većim cijenama cigareta, zabranom pušenja u zatvorenim prostorima koja je neslavno završila s početkom zime, a odnedavno i zabranom bilo kakvog isticanja duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima. Makedonci su s početkom godine donijeli kolektivnu novogodišnju rezoluciju o prestanku pušenja na javnim mjestima, a koliko će biti u ustrajni za razliku od Hrvata ostaje da vidimo u narednim mjesecima. Hrvatskim pušačima želimo pak da ustraju na svojim individualnim odlukama o prestanku i odupru se zavodljivom mirisu cigarete dok ispijaju kavu u svom omiljenom kafiću. Za one koji i dalje namjeravaju uživati miris i okus duhana evo kako stoje stvari na tržištu cigareta u Hrvatskoj.

Za početak napomenimo da kategorija cigareta uključujue sve vrste cigareta izuzev cigara, cigarilosa i duhana u vrećicama . Također je važno napomenuti da u praćenju ove kategorije nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja i cash&carry.

Promatrajući prodaju cigareta iz godine u godinu vidljiv je njen progresivan pad. Ako uspoređujemo zadnje dvije godine pad količinske prodaje cigareta iznosi oko 6 %. Spomenuti pad najviše je vidljiv u Slavoniji i Hrvatskom primorju. Prema kanalima prodaje najveći pad zabilježen je na benzinskim postajama i malim dućanima (do 50 m2).

Kanal koji odnosi najviše količinske prodaje jesu kiosci s 37% količinskog udjela i male trgovine s 26 % količinskog udjela. Nakon njih slijede velike trgovine i benzinske postaje i tek na kraju hipermarketi i supermarketi.

Analiza količinske prodaje prema jačini cigareta pokazuje podatak da raste prodaja „super lights“ cigareta a pada prodaja „light“ kategorije. Zanimljivo je i da blago raste „full flavour“ segment.

Regija s najvećom potrošnjom cigareta jest Dalmacija, zatim Zagreb, sjeverna Hrvatska i Hrvatsko primorje.

Čak više od 80% količinske prodaje odlazi na domaće proizvođače (TDR).

Kategoriju analizirala:
Tatjana Kovačević

Jaka alkoholna pića i rakije: za druženje i opuštanje

Svako se podneblje diči svojim specijalitetima – Francuzi su svijetu podarili konjak, Rusi votku, Škoti viski, a kod nas svaki kraj ima svoju rakiju.

Tko ne voli druženja! Da je dati više vremena (i novca) vjerujem da bismo svi voljeli češće sjesti s bliskim prijateljima, organizirati obiteljsko okupljanje ili visiti u kvartovskom kafiću s ekipom. U takvim prigodama dobro raspoloženje, ili možda baš zbog njega, često biva začinjeno čašicom žestice. Nije da se ne može družiti bez alkohola, ali ne može mu se poreći opuštajuće djelovanje. Uostalom, kultura uživanja u plemenitim kapljicama nije nastala jučer, niti ima dijela svijeta koji ne nudi svoja tradicionalna i zanimljiva pića. Tradicija im je duga koliko i civilizacija – već su Sumerani imali napitke od fermentiranih žitarica. Svako se podneblje diči svojim specijalitetima – Francuzi su svijetu podarili konjak, Rusi votku, Škoti viski, a kod nas svaki kraj ima svoju rakiju. Lozovača (komovica), travarica, šljivovica, orahovica, medica … i baš će svatko za svoju (iako ne uvijek i opravdano) reći kako „ovakvu još nisi probao, prava je!“

Kategorija jakih alkoholnih pića (JAP) obuhvaća više vrsta, pa se tu ubrajaju likeri (slatki i gorki), brandy (brandy, cognac i vinjak vode se kao isti segment), votke, viskiji, rakije, rum, džin, tekile, vermuti te mješavine alkoholnih pića kojima su baza jaka alkoholna pića (npr. ‘breezeri’). Najveći dio otpada na likere (39% količinski), potom na brandy/cognac/vinjak (27%), slijede votke (13%), a potom rakije i rum (po 7%), dok ostale vrste imaju male udjele. Maloprodajno tržište Hrvatske prema Nielsenovom panelu trgovine (koje ne uključuje cash&carry i diskontne trgovine te ugostiteljstvo) u posljednjih je godinu dana (listopad 2008. – rujan 2009.) „teško“ je 418,4 milijuna kuna, odnosno 4,83 milijuna litara, što je za 4,3% manje u istom razdoblju lani.

Kategorija je sezonalnog karaktera s izraženovećom prodajom u vrijeme božićnih blagdana te tijekom ljetnih mjeseci. No sve se vrste ne ponašaju jednako, pa tako primjerice rum ima izrazito dobru prođu oko Božića (zbog kolača vjerojatno), također i viski (iako ne zbog kolača), dok rakije svoj „boom“ imaju ljeti.

Svaki je segment specifičan i ima svoje lidere, no zbog vrlo izraženog lokalnog karaktera i tradicije, ovog puta izbliza ćemo se osvrnuti na rakije.

Sasvim sigurno se velike količine rakija proizvode i troše u „privatnoj radinosti“, uostalom – nije li nam to tradicija, uz obalu i u kontinentu? Nadalje, velik dio sasvim sigurno ide i kroz ugostiteljstvo (čak 70-75%), no i dio koji se proda kroz maloprodajne kanale nije zanemariv. Pa se tako tijekom posljednjih 12 mjeseci prodalo 340.000 litara rakije vrijedne 32,5 milijuna kuna. Ipak, to je za 11,6% manje nego u istom razdoblju godinu prije (kriza?). Zanimljivo, u studiji ponašanja kupaca koju Nielsen provodi svake godine (’ShopperTrends’) na pitanje kupcima „čega ćete se odreći zbog povećanja cijena“ (a to možemo protumačiti i „čega ćete se odreći zbog manjka novca“) upravo su alkoholna pića na uvjerljivo prvom mjestu!

Rakija ima više vrsta, no u osnovi se razlikuju po tome što im je baza (loza, tj. kom), šljiva ili primjerice kruška. Iako je baza za travarice uglavnom komovica, ipak su travarice prema svom nazivlju i specifičnim okusima posebna vrsta. Dakle, rakije možemo podijeliti na travarice (46% količinski), šljivovice (24%), lozovače (ili komovice, 23%), kruškovače (ili viljamovke, 5%), dok 2% otpada na ostale vrste (medice, rogačice, orahovice i ostale voćne rakije).

Vodeći proizvođači u maloprodaji su Vinoplod, Badel 1862, Imota i Maraska, a tu su još Dalmacijavino i Dalmata, uz jednu karakteristiku koju osim rakija jedva da ima ijedna druga vrsta jakih alkoholnih pića – velik broj malih proizvođača, koji samostalno ostvaruju male udjele, no zajedno čine preko 10% (količinski). Upravo su mnogi mali proizvođači prepoznali priliku na tržištu rakije, nudeći autohtoni proizvod koji tijekom turističke sezone privlači kupce, podjednako kao piće, kao i suvenir s putovanja.

A s obzirom da pričamo o maloprodaji vrijedno se još osvrnuti i na lokaciju prodaje rakije, uz usporedbu s lokacijom prodaje cijele kategorije jakih alkoholnih pića. Gotovo 50% rakija proda se kroz supermarkete (301-2500 m2), za razliku od JAP (39%), zatim kroz velike trgovine mj.robe (101-300m2) 21% (JAP 19%), te kroz male i srednje trgovine mj.robe (do 100m2) 18% (JAP 29%). Hipermarketi (>2501 m2) prodaju 12% rakija (JAP 9%), dok su kiosci i benzinske postaje od minornog značaja za rakije (ipak, za JAP 4%). Dakle, za razliku od ukupne kategorije, rakije bolje idu kroz velike trgovine, i po tom su negdje između stranih alkoholnih pića (viski, džin), koja su u još većoj mjeri koncentrirana u ‘top-end’ maloprodaji i domaćih (pretežno brandy/vinjak i likeri), koji imaju ravnomjernije raspoređenu lokaciju, s još uvijek važnom ulogom tradicionalne trgovine.

Rakije nisu autohtono hrvatsko piće, ali su duboko ukorijenjene u našu tradiciju (kao uostalom i vina). Raznovrsnost ponude, kvaliteta i specifičan okus sve više se koriste kao obilježja još jednog brenda koji se nudi stranim i domaćim gostima, ali i „vjernoj“ klijenteli tijekom godine. Živjeli!

Kategoriju analizirao: Ivan Junaković
Voditelj odjela za odnose s klijentima

Vino: Pijme ga, pijme ga, vse do dana belega

Kategorija vina obuhvaća sve vrste vina: crna, rose, bijela, vermute i pjenušce.

Važno je napomenuti da u praćenju ove kategorije nije uključena veleprodaja, institucionalna prodaja i cash&carry.

U proteklih 12 mjeseci (zaključno s rujnom 2009.) MEMRB procjenjuje da je kroz kanale maloprodaje i ugostiteljstvo prodano 27 milijuna litara alkohola, čime je ostvarena vrijednosna prodaja od 956 milijuna kuna.

Vodeće vino je bijelo vino koje nosi 55 % količinskog udjela, dok je na drugom mjestu crno s 42 % udjela.

Za kategoriju vina je zanimljiva činjenica da se podjednako kupuje u ugostiteljstvu i u hipermarketima. Nakon njih slijede male trgovine, te supermarketi. No ako zbrojimo čitavu maloprodaju, ona drži 75 % količinskog udjela ukupne kategorije.

Najprodavanija sorta vina je Graševina. Nakon nje slijede Vranac, Plavac i Malvazija. Taj redoslijed se mijenja ako se promatraju različite regije.

S obzirom na kvalitetu vina, kvalitetna vina su najprodavanija i imaju 58% količinskog udjela, odnosno 68% vrijednosnog udjela. Jeftina stolna vina s 37% količinskog udjela nose samo 18% vrijednosnog. Situacija je drugačija sa skupim vrhunskim vinima: 2% količinskog udjela vs. 9% vrijednosnog.

Potrošnja vina pokazuje  sezonalnost i rast u ljetnim mjesecima i Božićno-novogodišnje vrijeme.

Vodeći proizvođači vina u Hrvatskoj su Badel 1862, Kutjevo, Istravino, Belje te privatne marke.

Kategoriju analizirala:
Tatjana Kovačević

Next Page »