Ovršna isprava i naplata potraživanja

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti

U ranijoj kolumni pod naslovom ”Kako naplatiti dugovanja” je objašnjen slučaj naplate potraživanja odnosno nenaplaćenog dugovanja ako vjerovnik kao pravni temelj svojeg potraživanja ima jednu od dvije isprave na kojima se potraživanje i najčešće temelji: 1) račun ili 2) izvadak iz poslovnih knjiga (zvan IOS – izvod otvorenih stavki).

Navedene isprave predstavljaju prema članku 28. Ovršnog zakona (NN 57/96 – 67/08), vjerodostojne isprave, što je važno jer tada prijedlog za ovrhu ne podnosite sudu već javnom bilježniku i to bilo kojem po svom izboru (v. detaljnije u navedenoj kolumni).

U ovoj kolumni se objašnjava naplata potraživanja u slučaju kada su pravni temelj potraživanja vjerovnika ovršne isprave, a to su prema članku 21. Ovršnog zakona:
1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
2. ovršna odluka arbitražnog suda,
3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,
4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,
6. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Gore navedene točke od 1. do 5. ne treba posebno objašnjavati pa ću primjerima pojasniti samo točku 6. Dakle, ta odredba izričito dopušta da ili sam Ovršni zakon ili neki drugi zakon može odrediti i neku ispravu kao ovršnu.

Što kaže Ovršni zakon?
Primjerice, Ovršni zakon koristi tu mogućnost u članku 183. Zapljena računa na temelju zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave na kojoj je javno ovjerovljen njihov potpis, a koja je sadržajno ista s izjavom dužnika.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

ili

također u članku 183a. Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku banci dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu banke, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.
(3) Odredbe članka 183. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.
(4) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar pravosuđa.
Nadalje, Zakonu o radu (NN 149/09) u članku 85. Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini izričito navodi:
(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
(3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.

Postupak putem ovršne isprave
Pokretanje ovršnog postupka temeljem Ovršne isprave je slično pokretanju ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave (v. detaljnije u navedenoj kolumni). I ovdje je osnovno pravilo da, ako imate potraživanje koje je dospjelo na naplatu, a dužnik još uvijek nije platio, radi naplate tog potraživanja podnesete prijedlog za ovrhu.

Prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave se u pravilu podnosi Općinskom sudu nadležnom prema sjedištu ovršenika, osim ako rješavanje tog predmeta nije izričito povjereno nekom drugom sudu.

Ovršni zakon izričito određuje da su Trgovački sudovi nadležni:
1. određivati ovrhu na temelju odluka donesenih i nagodba sklopljenih u postupku u kojemu su oni sudili u prvom stupnju,
2. određivati ovrhu na temelju domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka donesenih u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
3. određivati ovrhu u slučaju prijedloga za promjene sredstava ovrhe i to u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
4. određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica radi naplate tražbina u odnosima između trgovaca.

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti. Sud će odbaciti rješenjem Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve potrebne podatke i to ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Ovršna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Rok za dobrovoljno ispunjenje mora biti određen ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje. U slučaju da taj rok nije određen, određuje ga nadležni sud rješenjem o ovrsi.

Kao kod vjerodostojne isprave i u slučaju ovrhe temeljem ovršne isprave ako je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, nadležni sud donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga i vjerovniku kao ovrhovoditelju i dužniku kao ovršeniku.

Sud ne mora obrazložiti rješenje o ovrsi, osim ako je sud donio rješenje kojim se prijedlog za ovrhu djelomično ili u cijelosti odbacuje koje mora biti obrazloženo.

Svako rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku te ovršenik ima pravo izjaviti žalbu u navedenom roku. Žalba u pravilu ne odgađa provedbu ovrhe.

U svezi slučaja da dužnik kao ovršenik pravodobno podnese žalbu i slučaja da nadležni sud donese rješenje kojim se dužnika kao ovršenika upućuje u parnicu nastavljamo u sljedećoj kolumni.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Izbjegnite iznenađenja - Pripremite „što ako” scenarij

Financijska kriza je dramatično promijenila naše poglede prema vladama, financijskim tržištima, dugovima, riziku i našim potrošačkim navikama. Razumijevajući sile i trendove u igri, trgovci mogu poduzeti akcije sada i kontrolirati vlastite odluke.

S više od 300.000 izgubljenih radnih mjesta samo u Hrvatskoj logično je da je povjerenje kupaca na minimumu te da je potrošnja dramatično pala u svim segmentima. Sve su industrije pogođene, a nemali broj svjetski poznatih kompanija je pred bankrotom.

U većini slučajeva prodaja je pala više od očekivanog što je izazvalo trgovce da krenu u rat cijena. Takav princip spuštanja cijena značajno je ugrozio profitabilnost trgovina i poziciju robnih marki. U pojedinim sektorima sniženja su dostigla konstantu od neočekivanih 50 do 70% što je uzeto zdravo za gotovo od strane kupaca i shodno tome promijenilo njihova očekivanja. Kao posljedica toga u Europi se može uočiti jasan trend pada prodaje u outlet centrima jer su pojedine cijene u trgovinama ne samo dosegle razinu cijena u outletima već su i značajno niže.

Trgovci kroz sve sektore poduzimaju dramatične mjere smanjenja troškova kroz smanjenje broja radnih mjesta, zatvaranjem pojedinih prodajnih objekata te su čak u potrazi za zaštitom od bankrota. Činjenica je da ekonomska kriza neće trajati zauvijek te će se shodno tome povjerenje kupaca vratiti i potrošnja će ponovo početi rasti. Pitanje koje se sve više postavlja je koliko će velika biti strukturna promjena potrošnje i koliko će biti velik dohodak jednom kada se kriza završi.

Prema nedavnom istraživanju u A.T. Kearney-u zaključili smo da se trgovina značajno mijenja te opisujemo dva ključna faktora; strukturalne i privremene promjene koja će oblikovati trgovačku djelatnost u sljedećih nekoliko godina i nadalje.

Kako bi uspješno izbjegle iznenađenja kompanije se moraju fokusirati na razvoj različitih scenarija. Kreiranje scenarija se pokazao kao jedini alat koji može pomoći u izbjegavanju iznenađenja i pogrešnih strategija

Kako će trgovina izgledati poslije recesije?
Slika će biti različita za svakog pojedinog trgovca te će uvelike zavisiti od strategije i tržišne pozicije koju pojedini trgovac ima. U vrijeme recesije, trgovci mogu izabrati da nastupaju ofenzivno ili defenzivno. Ako je osnovna djelatnost koncipirana na način da će izdržati naprezanja koju je stvorio pad, onda je najbolji izbor da nastupaju ofenzivno. S druge strane ako je naglasak na račun dobiti i gubitka ili bilancu stanja, najbolji izbor je da nastupaju defenzivno. Bez obzira koju će strategiju odabrati, trgovci će time biti predodređeni za uspjeh.

Strukturalne promjene u trgovačkoj djelatnosti su promijenile okolinu trajno te su promijenile navike kupaca u segmentu potrošnje. Razni pokazatelji ukazuju da strukturalni udar na potrošnju je ustvari taj da će kupci i nakon ekonomske krize štedjeti, a ne trošiti kao ranije. Priroda potrošnje kupaca se kompletno promijenila. Kupci su postali štedljiviji i izgubili su apetite za proizvodima te su se odmakli od izrazite potrošnje i postali značajno obazriviji na način da traže više za novac koji daju. Isto tako, ljudi su postali naviknuti da imaju manje te će i u budućnosti željeti i trebati manje. S popustima i cijenama koje su utjecale na potrošačku svijest trgovci će morati raditi više kako bi privukli istu potrošnju kupaca i ostvarili marže. Snalažljiviji trgovci će širiti svoju ponudu proizvoda i usluga te će manji brendovi narasti dovodeći time do promjene miksa asortimana. Već se i u ranijim ekonomskim krizama uočilo da je recesija majka inovacije proizvoda.

Scenarijima protiv iznenađenja
Na potrošnju kupaca neće samo utjecati strukturalne već i privremene promjene. Povjerenje kupaca će se povratiti sa povratkom stabilnih ekonomskih prilika. Jednom kada se to dogodi, povećati će se i prinos na kapitalne investicije. U ovakvim ekonomskim vremenima, kapitalne investicije su često  kasnile ili su odgođene, uskraćivane specifičnim industrijama povezanih poslova i smanjenjem kupovne moći zaposlenih. Neke od ovih potrošnji će biti obnovljene kada se ekonomija ponovo oporavi.

Financijska kriza je dramatično promijenila naše poglede prema vladama, financijskim tržištima, dugovima, riziku i našim potrošačkim navikama. Razumijevajući sile i trendove u igri, trgovci mogu poduzeti akcije sada i kontrolirati vlastite odluke. Tradicionalne strategije i alati financijskog planiranja nisu više efektivni, i trgovci se trebaju osloniti na ekstrapolaciju dugoročnih trendova u relativno stabilnoj okolini.

Kompanije koriste isplanirane scenarije da bi spoznale svoju sposobnost za borbu sa potencijalnim promjenama u poslovnom okruženju. Scenarij daje stvarne ocjene utjecaja na strukturalne promjene tako da utječe na regulaciju promjena, troškove transporta i distribucije te diže snagu potrošnje u specifičnim tržištima i utjecaja na privremene promjene, neznatne događaje koji mogu imati velik utjecaj. Kreiranje „što ako“ scenarija može pomoći u izbjegavanju iznenađenja i pogrešnih strategija. U ovoj recesiji, nije jasno kada će se tržište vratiti dinamičnom rastu, globalizaciji i povoljnim kreditima stoga je jedini mogući način izlaza vizualizacija različitih scenarija te shodno tome prilagodba poslovnog modela. To je jedini način kojim kompanije mogu definirati moguće promjene i upravljati posljedicama.

Barbara Dorić
Konzultant - A.T. Kearney

Kako održati konkurentnost u logistici tijekom ekonomske krize?

Logistički troškovi i troškovi obrtnog kapitala moraju se održati na minimumu, čak i ako kupci zahtijevaju više korisnosti  i pouzdanosti proizvoda te njihovu bolju dostupnost

Nakon niza godina u kojima je logistički trošak stagnirao, u 2003. godini započeo je značajan preokret. Gotovo u cijeloj Europi logistički troškovi porasli su za gotovo 20% , a daljnji rast troškova se očekuje sve do 2013. Ostati konkurentan u ekonomskoj krizi je prioritet  kompanija u svim sektorima te shodno tome kompanije  traže načine za  poboljšanje svojih opskrbnih lanaca  kako bi odgovorile izazovima trenutne globalne situacije. U studiji „Prednosti u logistici“ koju A.T. Kearney zajedno sa „European Logistics Association“ (ELA) provodi zadnjih šest godina identificirani su trendovi i ključni faktori uspjeha za uspješno prevladavanje krize.

Logistički troškovi i troškovi obrtnog kapitala moraju se održati na minimumu, čak i ako kupci zahtijevaju više korisnosti  i pouzdanosti proizvoda te njihovu bolju dostupnost. U našoj studiji identificirali smo četiri vodeća trenda u upravljanju logističkim troškovima kako bi kompanije ostale konkurentne i uspješno izašle iz ekonomske krize.

1. Smanjenje razine zaliha
U proteklih 5 godina logistički troškovi (troškovi transporta, skladištenja i obrtnog kapitala vezanog uz zalihe) kao glavna mjera uspjeha, u prosjeku su se povećali za gotovo 20%, sa 6,1% do 7,3% neto prodaje.
Do najvećeg povećanja došlo je kod transportnih troškova, koji su se u prosjeku povećali za 35% u proteklih 5 godina. Ovaj period je označen i kao period ubrzane globalizacije, koji dovodi do duljih prijevoznih odredišta te shodno tome većih troškova cestarine i goriva.
Odnos neto prodaje i troškova skladištenja ima povećanje od 0,3%  te troškovi zaliha od 0,4%.
Do 2013. očekujemo beznačajno povećanje u troškovima zaliha te upravo tu vidimo velik prostor za optimizaciju. S obzirom na još uvijek relativno visoke razine zaliha potrebno je fokusirati se na njihovo smanjenje, kako bi se u skladu s time unaprijedio novčani tok i sama struktura kapitala.

2. Nastavak globalizacije
Globalizacija će i dalje ostati glavni trend za mnoge kupce koji se opskrbljuju putem više geografskih lokacija. Ako pogledamo u prošlost, rastom populacije svjetski izvoz je porastao sa 450$ po stanovniku u 1980. godini na više od 2.000$ po stanovniku u 2007. godini.
Isto tako, globalizacija je postala problem za Europske dobavljače i kupce koji postaju ovisni o više geografskih regija. Kretanje roba raste u prosjeku 10%  godišnje u kupovini/nabavi dok je samo tržište naraslo za 11% u proteklih 5 godina. Rast u globalizaciji odražava se na prodaju i planiranje poslovanja, te se kompanije sve više trebaju fokusirati na globalnu prodaju i planiranje poslovanja. Potrebno je resurse usmjeriti kako bi se iskoristio trend globalizacije za plasiranje proizvoda na druga geografska tržišta i optimiranje troškova opskrbnog lanca.

3. Pristup proizvodnji (push vs. pull metoda)
U ekonomskoj krizi kompanije moraju biti fleksibilne kako bi se efikasno oduprle fluktuacijama tržišne potražnje, te se fokusirati na proizvodnju prema tržišnoj potražnji, a ne na popunjenost skladišta što je uvelike današnja praksa. Razlike između industrija su uočljive. Na primjer, u automobilskoj industriji koja se nije prilagodila potražnji trenutno postoje milijunske zalihe novih vozila u skladištima.
Stoga je potrebno povećanje brzog kretanja robe široke potrošnje i maloprodaje gdje prevladava „push“ proizvodnja promijeniti u „pull“ te na taj način smanjiti povećanje zaliha.

4. Fokus na maksimalizaciju likvidnosti i minimiziranje rizika
Tokom ekonomske krize, kada je bitno održati razinu likvidnosti, većina kompanija se fokusirala na optimizaciju zaliha kako bi poboljšala novčanu poziciju. Možemo uzeti za primjer njemačke tvornice koje su smanjenjem zaliha mogle osloboditi oko 60 milijardi dolara vezanih za kapital. Smanjene zaliha koje se vrlo jednostavno može ostvariti orijentiranjem na „pull“ način proizvodnje mora se podržati adekvatnim upravljanjem rizicima. Nužno je u svakom trenutku kontrolirati kreditni rizik i rizik plaćanja od strane klijenata kako bi se likvidnost održala na željenoj razini.

S obzirom da je za vrijeme ekonomske krize uočljiv značajan pad prodaje u svim industrijama, kompanije su prisiljene poduzeti različite aktivnosti kako bi se utjecaj tog pada na profit minimalizirao. Poboljšanje logističkog troška je jedna od ključnih kratkoročnih mjera za prevladavanje ekonomske krize. Kompanije koje su to prepoznale, te logistički trošak drže pod kontrolom, ostati će konkurentne na tržištu te će iz krize izaći kao pobjednici.

Vaš savjetnik Barbara Dorić Barbara Dorić, mag. oec., MBA, rođena je 1983. godine u Puli, a diplomirala je 2004. godine na Ekonomskom fakultetu u Beču, smjer poslovna ekonomija i internacionalni odnosi. Započinje svoju poslovnu karijeru u Dalmacijacementu gdje radi na poslovima prodaje i operacija. MBA studije Poslovne škole IEDC Bled u Sloveniji upisuje 2007. godine te se okreće novim izazovima zapošljavanjem u američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney. Danas je konzultant A.T. Kearney-a s višegodišnjim iskustvom u projektima organizacije i transformacije s naglaskom na prodaju te optimizacije troškova.

Internet trgovina u Hrvatskoj: Spora ali dostižna

Jedan od većih problema nerazvijenosti trgovine putem interneta u Hrvatskoj je nažalost još uvijek relativno nizak stupanj informatičke pismenosti i to na strani trgovaca, ali i nepovjerljivost kupaca spram takve vrste trgovine

On-line trgovina svakim danom postaje sve popularnija, kako za trgovce, tako i za kupce. Ovakav način trgovine se smatra najprofitabilnijim oblikom trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je moguće u bilo koje doba dana ili noći, niste ograničeni samo na kupce iz susjedstva, ne plaćate zakup poslovnog prostora i sl. Bilo gdje se nalazili, postavljajući vaš proizvod na Internet omogućujete ostalim korisnicima Interneta da vide Vaš proizvod iako su tisućama kilometara daleko. Uspostavljanje klasičnog maloprodajnog lanca zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prostor, zaposlenike i prateću opremu. Organiziranje Internet maloprodaje bitno je jeftinije, obzirom da sve fizičke trgovine zamjenjuje jedan internet site i jedno skladište. Kupovanje preko interneta može biti najbrži i često najjeftiniji način kupovine nekog proizvoda. Ukoliko ste kupac, internet Vam omogućuje jednostavnu pretragu i odabir između desetina ili stotina sličnih artikala na iznimno jednostavan i brz način, a sve to iz udobnosti vašeg naslonjača.

Trenutna vrijednost internet tržišta u americi i EU
Pojavom virtualnih prodavaonica na internetu, stvoreno je novo “on-line” tržište koje ne poznaje granice. Trenutno, više od 1,7 milijarde ljudi širom svijeta pristupa svjetskoj računalnoj mreži. Dok se taj broj u Hrvatskoj procjenjuje na oko gotovo 1,8 milijuna. Procjenjuje se da je 2008. ukupna vrijednost on-line trgovine iznosila preko 250 milijardi USD, s još uvijek rastućim trendom (čak i u današnje doba recesije zabilježena je globalna stopa rasta od preko 20%).

Slika 1: Vrijednost trgovine ostvarene trgovinom preko Interneta u mil. USD

U ovom segmentu, na istočnoeuropskom, pa tako i na hrvatskom tržištu još uvijek postoji mnogo prostora za napredak i zasnivanje poslovanja.

Jedan od većih problema nerazvijenosti trgovine putem interneta u Hrvatskoj je nažalost još uvijek relativno nizak stupanj informatičke pismenosti i to na strani trgovaca, ali i nepovjerljivost kupaca spram takve vrste trgovine (osobito starijih dobnih skupina). Iako broj domaćih Internet trgovina iz godine u godinu raste, dojam je da u većini slučajeva kvalitativno kaskamo za Zapadnom Europom. Očito je da nedostaje kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u marketing, koja bi neku internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi brand. Krivca za to možemo tražiti u nedefiniranoj ponudi na on-line marketinškom tržištu, ali i u nespremnosti domaćih trgovaca da usvoje osnovne aspekte internet reklamiranja. Većina postojećih firmi mogu lako svoje poslovanje proširiti i na e-commerce, te bi im takav sustav sa danas dostupnim komercijalnim rješenjima bilo poprilično lako i bezbolno implementirati. Ostaje dvojba da li je u Hrvatskoj moguće organizirati poslovanje isključivo na modelu internet poslovanja. Ukoliko imate takvih aspiracija potrebno je pronaći kreativnu tržišnu nišu i u njoj osigurati lidersku poziciju, jer tko bi se danas želio natjecati sa e-bayom ili Amazonom?

Kakva mora biti Internet trgovina
Definitivno najveća prednost on-line trgovine jest njena dostupnost. Trgovina može biti dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini, dostupna iz svih kutaka kugle zemaljske i uvijek spremna za kontakt sa vašim poslovnim partnerima. Također je dostupna i svim potencijalnim kupcima, koji u svakom trenutku mogu saznati sve ono što im je potrebno za sklapanje nekog poslovnog ugovora ili kupovinu.

Prvenstveno, on-line trgovina mora biti jednostavna i pregledna, ali istovremeno i dovoljno atraktivna da privuče kupca. Proces naručivanja mora biti jednostavan, kako loše sučelje ili kompliciran proces narudžbe ne bi odvraćao kupce koji se slabije snalaze za računalom. Izrada Internet trgovina zahtjeva programerska rješenja koja moraju omogućiti razgledavanje proizvoda, dodavanja u košaricu, vraćanje iz košarice, određivanje količine i sl.

Sa korisničke strane, treba voditi računa o ugodi kupovanja i jednostavnom naručivanju. Korisnici koji prvi puta kupuju mogu biti sumnjičavi prema kupovini putem interneta, pa svakako treba izraditi kvalitetne stranice za podršku, gdje će biti opisani načini i vrijeme dostave, upute za korištenje i navigaciju, kao i odgovori na najčešće probleme i pitanja, jer vaši kupci ne moraju biti (a najčešće i nisu) profesionalci detaljno upoznati sa tehnologijama koje stoje iza vaše trgovine i s obzirom da internet trgovanje ne podrazumijeva fizički kontakt, kvaliteta podrške korisnicima bit će jedan od osnovnih razloga zbog kojeg će kupac umjesto konkurentskog, za kupovinu izabrati upravo vašu Internet trgovinu.
S tim ciljem bitno je omogućiti i direktnu komunikaciju u realnom vremenu (npr. preko Skype-a), (pogotovo ako ste veliki trgovac). Internet kao medij pruža sjajne mogućnosti povratne informacije koju tada možete iskoristiti kako za poboljšanje svoga asortimana, vizualnog identiteta stranice tako i za poboljšanje vaše usluge. Ponekad je i dojam koji kupac stekne korištenjem Internet trgovine i važniji od cijene koju će za neku robu platiti.

Ono što je bitno naglasiti je da vodeće Internet prodajne stranice svoju ponudu ali i izgled obnavljaju periodički, poneke čak i na dnevnoj bazi, dok je kod nas još uvijek mali broj stranica koje provode takvu praksu. Naprotiv, čest je slučaj da se u izgledu stranice i ponudi ništa ne mijenja mjesecima, pa čak i godinama.

Kada kupac odabere sve proizvode koji ga zanimaju i koje želi naručiti, mora imati i mogućnost odabira načina plaćanja. Najjednostavnije je to učiniti kreditnom karticom. U obrazac na Web stranici upisuje se broj kreditne kartice i time je plaćanje obavljeno. Nažalost, u Hrvatskoj, još uvijek postoje on-line trgovine u kojima je telefonska autorizacija kreditnih kartica nužnost, što internet trgovinu čini nepotrebno kompliciranom, a u krajnjoj liniji i nesigurnijom nego u slučaju implementiranog web shopa sa tzv. Payment gateway-em.

Također, bitno je obratiti i pažnju na usluge dostavljanja, jer u slučaju loših iskustava taj element često može imati presudan utjecaj na ponovnu kupnju.

Sigurnost
Dosta potencijalnih kupaca još uvijek preza pred kupnjom u strahu od prevare ili krađe broja kartice. Srećom situacija je mnogo bolja nego što je javno mišljenje a statistike* o sigurnosti su vrlo ohrabrujuće. Plaćanje putem interneta je postalo sigurnije nego plaćanje u dućanu. Svega oko 10% ukradenih brojeva kartica je ukradeno preko interneta, a što se tiče prevara preko interneta prevare karticama čine manje od 5%. Sudeći po statistikama, čini se da je teže ukrasti broj kartice na internetu nego uvjeriti ljude da ste princ Nigerije**.

Razvoj enkripcijskih tehnologija učinio je svoje, hakerima je gotovo nemoguće uloviti broj kartice dok ga upisujete na internet stranicu te se moraju oslanjati na drugačije metode: lažne „Phishing“ stranice koje glume dućane i „Keyloger“ viruse koji bilježe sve što se tipka na tastaturi. Protiv toga se prilično jednostavno boriti koristeći protuvirusni software i jednostavno ne upisujući osobne podatke u sumnjive stranice. Kupcima su dostupni i servisi poput Paypala-a koji čine transakcije znatno sigurnijima pošto ne izlažu broj kartice trgovcima a i omogućavaju plaćanje na internetu bez upotrebe kartice.

Za trgovce koje bi svoje poslovanje htjeli prošiti na internet, bit će im potrebno uzeti usluge Payment Gatewaya, sustava za elektronsku autorizaciju. Većina firmi koje nude tu uslugu, nude i potpunu implementaciju WebShopa čime je trgovac u potpunosti oslobođen brige o sigurnosti elektronskog poslovanja. S obzirom da je potrebna investicija relativno mala, trgovcima koji već imaju uslugu dostave biti će vrlo lako proširiti se ne e-trgovinu.

Budući izazovi
Današnji potrošači su evoluirali do točke gdje žele najbolje od oba svijeta kada je u pitanju on-line kupovina. Ne samo da oni žele izvanrednu uslugu, veliku vrijednost za svoj novac i glatku transakciju od početka do kraja, oni također imaju koristi od onoga što vide kao izravan odnos sa pojedincem ili tvrtkom kod koga kupuju. Drugim riječima do sad prevladavajući mentalitet transakcije pri on-line trgovini postaje puno više, kupnja preko Interneta postaje otkriće, zabava i društveno iskustvo.

S tim na umu, jasno je da je najveći izazov budućnosti iznaći model reklamiranja kao i mogućnosti povećanja prodaje koristeći sve popularnije društvene mreže (Facebook, Myspace, Twitter). Trgovci bi društvene mreže također trebali iskoristiti kao alate za jačanje brenda, za poboljšanje odnosa s korisnicima, ali također i kao vrijedni alat za segmentaciju tržišta i širenje asortimana.

Vaši savjetnici - Filip Glavan Filip Glavan, dr.sc, rođen je 1979. godine u Zadru, a diplomirao je 2003. godine na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon postdiplomskog studija u Heidelbergu, (Njemačka), kratko radi na Institutu Max Planck u Minhenu (Njemačka), nakon čega se pridružuje američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney gdje i trenutno radi. Danas je konzultant A.T. Kearney-a s iskustvom u projektima restruktiriranja, izrade strategija rasta i projektnog menadžmenta. Član je A.T. Kearney prakse za Istočnu Europu iz područja Operativne efikasnosti, Visokih tehnologija i Farmaceutske industrije. Siniša Zorc Saša Zorc, dipl. Inž. matematike, rođen je 1981. godine u Zagrebu. Diplomirao je 2008. na  Prirodoslovno Matematičkom Fakultet u Zagrebu. Tokom studija radi dvije godine na implementaciji i razvoju poslovnog softwarea za jednog od najvećih payment gateway providera u Hrvatskoj. Nakon diplome zapošljava se u američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney. te paralelno 2009. upisuje  MBA studij na Cotrugli Business Schoolu . I dalje radi kao konzultant za A.T. Kearney, uglavnom na projektima restrukturiranja i poboljšanja operativne efikasnosti financijskih institucija.

———————————————————-
*Izvor: Internet Crime Complaint Center, FBI
**Tzv Nigerijsko pismo, poznata prevara u kojoj prevarant glumi da je princ/bogati nasljednik/uspješni businessman iz Nigerije je zadnjih godina izvor većih gubitaka nego prevara karticama.

Kako pronaći imovinu dužnika?!? – Prokazni popis imovine

Državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje

U prethodnim kolumnama je objašnjeno pokretanje ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave te su objašnjena dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika. Najjednostavniji način naplate novčanog potraživanja je zapljenom novca na žiro-računu dužnika (ovršenika) i prijenosom tog novca na žiro-račun vjerovnika (ovrhovoditelja). Na taj način se podmiruju i glavnica duga i pripadajuće kamate i prouzročeni troškovi postupka.

Međutim, u slučaju da na računu dužnika nema sredstava vjerovnik prema odredbi čl.16.b. Ovršnog zakona (N.n. br. 57/96 – 67/08) prvo treba sam istražiti postoji li neka druga imovina dužnika i to podnošenjem pisanih zahtjeva (s kopijom dokaza o postajanju potraživanja):
-    Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – HZMO (ako je dužnik fizička osoba pa tako i obrtnik) da dostavi podatak da li dužnik prima plaću, mirovinu ili drugu stalnu naknadu te od koga i po kojoj osnovi
-    Financijskoj agenciji – FINA (ako je dužnik pravna osoba uglavnom d.o.o.) da dostavi podatak o glavnom poslovnom računu dužnika
-    Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP i to Policijskoj upravi prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi podatke iz evidencije o motornim vozilima o tome je li dužnik upisan kao vlasnik motornog vozila uz sve podatke o vozilu te podatak o eventualnom postojanju tereta na vozilu.
-    Upravi za Katastar prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi ispis svih posjedovnih listova iz kojih se vidi na kojim nekretninama je dužnik upisan kao posjednik.

Svako gore navedeno državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje.

Ako se niti nakon toga nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje potraživanja vjerovnik (ovrhovoditelj) može podnijeti prijedlog Sudu koji vodi ovršni postupak da dužnik (ovršenik) podnese Sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Uz taj prijedlog vjerovnik je dužan dostaviti dokaze o podnošenju zahtjeva svim gore navedenim tijelima i da je pronađena imovina dužnika nedovoljna, jer će bez tih dokaza prijedlog vjerovnika biti odbačen.

O podnesenom prijedlogu Sud donosi rješenje te će, ako prihvati prijedlog, tim rješenjem naložiti dužniku (ovršeniku) da sastavi popis u kojem mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

Popis svoje imovine (prokazni popis imovine) dužnik podnosi Sudu u pisanom obliku u 2 primjerka i to na propisanom obrascu s odgovarajućim prilozima. Obrazac prokaznog popisa imovine se može kupiti u ”Narodnim novinama” i sadrži upute za ispunjavanje.

Radi potvrđivanja i rasprave prokaznog popisa imovine Sud zakazuje ročište na koje se pozivaju i dužnik (ovršenik) potpisuje i vjerovnik (ovrhovoditelj). Dužnik na tom ročištu potpisuje obrazac prokaznog popisa imovine, a ako je pravna osoba (npr. d.o.o.) onda obrazac potpisuje odgovorna osoba (npr. direktor ili prokurist). Dužnik odnosno odgovorna osoba dužnika potpisom osobno potvrđuje da su podaci potpuni i točni te odgovara u slučaju lažnog iskaza pa zato taj potpis NE može učiniti njegov punomoćnik (npr. odvjetnik).

Ako se nakon toga pronađe imovina na kojoj bi se mogla provesti ovrha i naplatiti potraživanje vjerovnik (ovrhovoditelj) će podnijeti Sudu pisani prijedlog za promjenu predmeta ovrhe odnosno za provedbu ovrhe na toj novopronađenoj imovini (npr. na nekretnini dužnika) te priložiti dokaz da je dužnik vlasnik te imovine.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Next Page »